Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Velj 2009

Građani oročili više od 101 milijarde kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Građani oročili više od 101 milijarde kuna

Posljednjih mjeseci banke brojnim akcijama nastoje privući građane da kod njih oroče svoj novac. Prema svemu sudeći, to im i polazi za rukom, a razlog tomu treba tražiti u činjenici da su kamatne stope atraktivne, posebice one na kunsku štednju te oročenu štednju u eurima. Ne treba ipak zaboraviti ni sigurnost depozita u bankama, što je možda i najprivlačniji uvjet za povjeravanje novca tim financijskim institucijama.

Da građani u kriznim vremenima štede još više, potvrđuje podatak Hrvatske narodne banke (HNB) s početka veljače da su ukupni depoziti u bankama tijekom 2008. godine porasli za 14,70 milijardi kuna, na 247,81 milijardu, a oročeni depoziti su se povećali za 19,70 milijardi i dosegli 180,86 milijardi. Oročeni depoziti stanovništva tijekom lanjske godine porasli su za 15,89 milijardi i iznose oko 101,75 milijardi kuna. Taj je iznos, kažu podaci središnje banke, za 980 milijuna kuna veći nego 30. rujna 2008. Potkraj listopada oročeni depoziti građana bili su u odnosu na rujan manji za 2,71 milijardu kuna, te su iznosili 98,06 milijardi, a potkraj studenoga 98,05 milijardi kuna.
U bankama napominju da je zamjetan porast oročavanja štednih uloga građana.

Najčešće se štedi u eurima, a sve više u kunama, i to na razdoblje dulje od jedne godine. U Zagrebačkoj banci, koja je i najveća u zemlji, uvedena je »Favorit štednja« u kojoj osnovne promjenjive kamatne stope na kunsku oročenu štednju iznose do 5,6 posto, a nakon roka oročenja uvećavaju se za dvadesetak posto, čime ukupna kamata može iznositi do 6,62 posto. Osnovne promjenjive kamatne stope na deviznu štednju u eurima iznose do 5,3 posto, a s dodanom vrijednošću kamata ide do 6,27 posto.

U Zabi kažu da je građanima i dalje najdraža klasična oročena štednja u devizama te najviše štede eurima. U ukupnoj oročenom novcu u Zabi udio kunske štednje je oko 19 posto, a oko 76 posto štednje je u eurima. Do kraja siječnja ukupni depoziti građana u Zabi iznosili su više od 36 milijardi kuna.

U drugoj po veličini banci u Hrvatskoj, Privrednoj banci Zagreb (PBZ), kažu da je protekla godina završila s očekivanim povećanjem štednje građana, koja je kod njih porasla za više od 10 posto. Ističu da su s početkom godine povećane promjenjive kamate na oročenu štednju u eurima, a u tijeku je akcijsko ugovaranje štednje uz fiksne kamatne stope za štednju u eurima, koja iznosi do 6,4 posto na godinu.


Komentari članka

Vezani članci

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Cijene svježe hrane rasle su u čitavoj eurozoni, kod nas inflatorno kolo i dalje vode cijene usluga

03.09.2025.

Potrošačke cijene dobara i usluga u kolovozu su u odnosu na isti mjesec prošle godine veće za 4,1 posto, isto kao i u srpnju, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku, što znači da inflacija stagnira jer je zadnja tri mjeseca ubrzavala na godi

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk