Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2019

Grožđe zdravo, sezona berbe mogla bi se odužiti zbog nedostatka berača

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Sanja Butigan/Branka Starčević Tesari/Ivica Getto  

Grožđe zdravo, sezona berbe mogla bi se odužiti zbog nedostatka berača

U vinogradima Iločkih podruma berba je netom počela, prva na redu bila je frankovka za rose i pjenušac, no riječ je o manjim, probnim količinama, jer "prava" je berba, kao i otkup grožđa od kooperanata, početkom idućeg tjedna.- Počeli smo berbom bijelog pinota i nastavili tramincem. U međuvremenu planiramo i berbu chardonaya, dosta su dobri šećeri, no čekamo da još malo padnu kiseline. Sve ovisi o vremenskim prilikama, no graševinu planiramo brati nakon 15. rujna. Iako svi kažu da kasni, riječ je o normalnoj godini, obično smo kretali u berbu početkom rujna, no prošla nas je, 2018., godina malo iznenadila i berba je išla ranije - kaže glavna enologinja Iločkih podruma d.d. Vera Zima.
- Zdravstveno stanje grožđa je dobro, lijepo sazrijeva, iako je bilo malo problema u lipnju zbog obilnih kiša. Prinosi su nešto manji nego lani, od 10 do 20 posto. Teško je još reći, ali lani je prinos bio oko 12.000 kilograma po hektaru, a sad očekujemo manje - kaže Zima, ističući da je zasad riječ samo o procjeni i da će se situacija bolje znati u zamahu berbe.
- Nadamo se lijepom vremenu, bit će ovo jedna od boljih godina, što znači i odlična vina - istaknula je Vera Zima. Inače, u vinogradima Iločkih podruma d.d. najzastupljenija je sorta graševina, vlastita proizvodnja kreće se oko 2 milijuna kilograma. - Pod graševinom je 175 hektara, što je oko 55 posto, a od drugih sorti slijedi traminac na 60 hektara, a imamo i chardonaya, rajnskog rizlinga, bijelog pinota, frankovke, cabernet souvignona... - kaže Zima. I Iločki podrmi suočavaju se, međutim, s problemom nedostatka berača slatkih bobica.
- Jako malo ima radne snage, i bit će tu velikih problema, kao i kod svih drugih na ovom području. Nadam se, ipak, da ćemo uspjeti pobrati grožđe u optimalnom roku. Dio berbe obavit ćemo strojno, kao i prošlih godina, ali za vrhunska vina branje grožđa mora biti ručno. Imamo svojih 50-ak radnika za berbu, no treba nam puno berača, bilo bi dobro njih još 100-tinjak - kazuje enologinja Zima i dodaje da su prijave radnika za berbu počele, no svim je vinogradarima jasno da - berača na hrvatskom istoku nema dovoljno. Za normu od 350 kilogama grožđa, ovisno i o sorti, u osam radnih sati zarada se kreće oko 170 kuna, što je malo u usporedbi s, primjerice, radom u sezoni na Jadranu.
Zima kaže i da je plan Iločkih podruma ove godine otkupiti nešto manje grožđa nego lani, s obzirom na zalihe vina. Lani je to bilo 9,2 milijuna kilograma, najviše graševine, a cijena ovisi o kvaliteti i zdravlju grožđa, jer Iločki podrumi d.d. proizvode samo kvalitetna i vrhunska vina. U Iloku se, naime, zna da se ta cijena kreće od 2 do 3,20 kuna za kilogram grožđa. - Očekujemo 10 posto manji urod nego lani, kad smo imali proizvodnju 4,4 milijuna litara vina, a ove godine to bi moglo bit 4 milijuna litara - zaključila je enologinja Zima i dodala da proizvode vina na 990 ha vinograda (330 vlastitih i 660 ha iz zakupa), a ukupno godišnje proizvedu 4 milijuna litara vina. Ova je godina za iločke vinogradare dobra - koliko se to može procijeniti na samom početku još jedne berbe grožđa.
Berba grožđa u baranjskom vinogorju u punom je jeku. U nekim vinogradima djelomično ju je zaustavila kiša. Vinogradari se nadaju da tako obilnih padalina (palo je 30-ak litara po četvornom metru) neće biti do kraja berbe, ali su spremni na sve, jer je ipak riječ o uzgoju ispod otvorenog neba. Globalno gledajući, tekuću vinogradarsku godinu nazivaju zadovoljavajućom, ni pretjerano dobrom, ali ni ekstremno lošom. Većini je cilj kvaliteta, a ne kvantiteta.
- Berbu smo počeli prošloga ponedjeljka. Prvi je na red došao sauvignon, potom sivi i bijeli pinot - priča Lajoš Kolar iz Suze, naglašavajući kako je teško procijeniti kada će berba biti gotova. Efektivno, dodaje, njegovi bi vinogradi mogli biti obrani za mjesec dana, ali se može dogoditi da se sve produži na dva mjeseca. Tvrdi da postoje svi preduvjeti za vrhunska vina. Grožđe, sauvignon, bere tako da najprije obere trećinu, s nižim šećerima, kako bi spasili kiseline. Potom, nekoliko dana poslije, na red dolazi sauvignon sa srednjim, a na kraju onaj s višim šećerima. - Svako će vino fermentirati posebno, a poslije ćemo ga miješati po ukusu - objašnjava. Očekuje, kao i svake godine, 50-ak tisuća litara vina. Tvrdi kako mu nije cilj količina, nego kvaliteta.
- Računica je sljedeća. Svaki trs daje litru vina, a imamo 50.000 trsova - kaže. Slavko Kalazić, pak, planira pohraniti 120-ak tisuća litara vina. Prije kiše obrali su 15-ak posto grožđa.
- Nažalost, stigla je kiša, pa grožđe neće biti top, kao ono što je obrano prije kiše, koje će vinu davati željenu lepršavost. To ne znači da će biti loše, ali će mu sigurno nedostajati nijanse za svrstavanje u top-klasu - kaže. Ukupno gledajući, grožđe je u dobrom stanju, što obećava vrhunsku kvalitetu, dakako, uz podrumarsko umijeće.
Zoltan Pinkert završio je berbu ranih sorti. Krenuli su s portugiscem, muškatom žutim i sauvignonom, a cabarnet sauvignon, primjerice, počet će brati tek u drugoj polovini listopada.
- U našim vinogradima problem je divljač. Na području uz šumu stradalo je 40 posto grožđa - ogorčen je Pinkert. Primijetio je i američkog cvrčka. Očekuju približno 40.000 litara vina. Dio su grožđa, manje nego prijašnjih godina, prodali jer se i oni orijentiraju na kvalitetu, a ne na količine. Zajednički nazivnik svima problem je s radnom snagom.
- Ljudi jednostavno neće raditi. Moji berači stariji su od 60 godina i tako više ne ide. Mladi neće raditi. Je li problem dnevnica ili nešto drugo, ne znam. Mi dajemo 20 kuna po satu plus upis u knjižicu. Otkupna cijena grožđa sve je niža, točnije, već u Iloku može se nabaviti dosta jeftinije nego kod nas, pa veću dnevnicu ne mogu dati - objašnjava Pinkert. Kolar, pak, cijelu situaciju s radnom snagom naziva konfuznom, pribojavajući se iduće godine, a Kalazić se oslanja na stalne zaposlenike.
- Za ne vjerovati je da nitko neće u berbu vinograda. Satnice su između 20 i 25 kuna, ali radne snage je premalo - ističe.
Berba grožđa je u i kutjevačkom vinogorju, gdje najveće površine zauzima Kutjevo d.d.
Prvi grozdovi ubrani su već prošlog tjedna. Kako se radi o površinama od oko 360 hektara, slijedi golem posao berbe. Za sada je to bilo samo probno branje, da se ispita kemijski sastav, prerada i slično.
"Obavili smo probno branje, a sada slijedi berba punim gasom pinota, cweigelta, traminca i graševine, ovisno o sorti", rekao nam je Ivan Marincl, glavni enolog u Vinogradarstvu i vinarstvu Kutjevo d.d. I on ocjenjuje kako će ovogodišnja berba biti optimalna berba što se tiče razdoblja i roda, a kvaliteta je puno bolja.
Već ovih dana možemo vidjeti da je oglašena potreba za beračima. Marincl o tome kaže: "Posljednjih nekoliko godina većinom beremo s vlastitom radnom snagom. Lani smo imali jedan kombajn, sada ih imamo dva, u berbi svaki može zamijeniti i do 300 ljudi dnevno, možemo skinuti 15 - 20 ha, ovisno o urodu."
Kutjevo d.d. je i otkupljivač grožđa od svojih kooperanata. Stoga je zanimljivo kolika će biti cijena. "Cjenik nije mijenjan u odnosu prema prošloj godini, cijena ovisi o dvije kategorije, to su kilaža i kiselost odnosno slador, prva kategorija koju otkupimo 80 - 90 posto je graševina, cijena je kao lani, 4 kn/kg, a ovisi o kvaliteti. Nastojali smo da se iziđe u susret našim kooperantima i da isplata bude u roku od 30 dana. U tom roku bit će kompletna berba isplaćena. Uložili smo velike napore da to bude tako, to je prednost kooperantima koji su kod nas", kaže Marincl.
U vinogradima Ivana Enjingija očekuje se prosječna godina po količinama, ali kvalitativno jako dobra. "No nikad se ne zna što će donijeti vremenske prilike. Prava kvaliteta znat će se kad se grožđe obere", oprezno ocjenjuje Enjingi. Radna snaga nije upitna, jer Enjingi ima 22 radnika i stroj za branje grožđa.
I na površinama Veleučilišta Požega urod je u optimalnim količinama, ocjenjuje prof. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Požega: "Količinski grožđa ima u optimalnim količinama kod onih koji su odradili zaštitu na vrijeme i gdje kiša nije nanijela štetu. Kvaliteta je izuzetna. U našem vinogradu je očekivani urod manji od prošlogodišnjeg. Rokovi su se u odnosu prema lani pomaknuli", kaže Mesić. Problema s berbom neće biti, jer strani studenti dolaze u požeško veleučilište.
Ovih dana obavljeno je punjenje vina po staroj tehnologiji u podrumu vinara i vinogradara Branka Mihalja iz Kutjeva. Radi se o punjenju zlatne kapljice, koja je na talogu bila godinu dana i kao takva je, prema njegovim riječima, najbolja za punjenje, ima sve ono potrebno kako bi bila najbolja. "Želim da vina na talogu izdrže godinu dana. Možda bismo još ostavili vino u tankovima da imamo veće skladište. Budući da se moramo pripremati i za berbu i nove količine vina, morali smo osloboditi prostor", ističe Branko Mihalj, a za ovogodišnju berbu kaže da bi trebala biti jako dobra: "Nije se pojavila nikakva bolest, što je bitno. Mi imamo naš kutjevački vihor, koji iz vinograda otjera sve što nije dobrodošlo. U berbu krećem oko 20. rujna. Ovih nas dana očekuje zahladnjenje, a nakon toga nastupa idealno vrijeme za berbu, koja bi trebala potrajati do kraja listopada. Mi manji vinogradari imamo berbu svaki treći ili četvrti dan, ovisno kako napreduje grožđe. Nakon toga idemo u berbu graševine, i to onom u kojoj želimo više kiselina. Početak je berbe i na površinama Markota vina u pleterničkom vinogorju. Marinko Markota previđa da će trajati oko 40 dana. Potrebno mu je 30 berača za jedan hektar, pa se sezona može odužiti. Vremenske prilike u kolovozu bile su dobre i vinogradi su u izvrsnom stanju. Kaže kako je kvaliteta zajamčena, berači su deficitarni, mnogi su otišli na rad u inozemstvo ili na more, k tomu poklapa se i termin berbe duhana.


Komentari članka

Vezani članci

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

22.05.2020.

U nevremenu i tuči nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Zvonimir Vlatković. Kako osigurati svoje usjeve, biljke i

Mario Jurišić: Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i vina

22.05.2020.

Suočeni s globalnom pandemijom koja je brojne vinare dovela u nezavidan položaj, odlučili su pokušati ponuditi ljudima nešto drugačije. Tako su Kos - Jurišići krenuli prvi s piknikom u vinogradu.

Peti najbolji cabernet sauvignon na svijetu dolazi iz Hrvatske, iz Vinarije Poletti!

14.05.2020.

Vinarija Poletti kod Višnjana je prošle godine na ocjenjivanju vina u Njemačkoj 'Par Wine International' dobila zlatnu medalju za malvaziju Classic iz 2016. godine, a ove na 'The Global Cabernet Sauvignon Masters' osvojila peto mjesto na svijetu za vino i

Vinari imaju problem plasiranja vina na tržište

04.05.2020.

Problema s plasmanom svojih vina u trenutačnoj situaciji ima i bivši nogometni reprezentativac Dario Krešić koji je 2006. godine otvorio vinariju u Šarengradu.

Na imanju Šime Škaulja podignut jedinstveni vinograd, plod suradnje s Portugalom

17.04.2020.

Radi se o velikom introdukcijskom pokusu, u sklopu kojega je na obiteljskom imanju "ubodeno" ukupno 4.200 loza od 6 portugalskih, 5 francusko-španjolskih i domaće sorte Grk. Koje naše autohtone sorte je profesor Maletić preporučio Portugalcima?

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2044 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija