Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2017

Halal i košer posebno se cijene: evo kako do certifikata koji 'osvaja' nova tržišta i značajno povećava profit

Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr · Autor: Božo Novaković  

Halal i košer posebno se cijene: evo kako do certifikata koji 'osvaja' nova tržišta i značajno povećava profit

Od kada je tržište postalo globalno, pitanje sigurnosti hrane izraženije je nego ikad prije. Certifikat je ono što bi kupcima i poslovnim partnerima trebalo jamčiti da je proizvod visoke kvalitete, siguran i lako dostupan. Neki certifikati pak služe kao dodana vrijednost koja će privući nove kupce.

Pored osnovnih certifikata poput ISO, HACCP i sl., proizvođači hrane u borbi za tržište okreću se i nekim drugim certifikatima, npr. ekocertifikatima koji jamče da je neki proizvod uzgojen prema ekološkim standardima, a traženi su i oni koji potvrđuju da je neki proizvod u skladu s islamskim ili židovskim zakonima, odnosno halal i košer.

Upravo su tržišta halal i košer proizvoda jedna od najbrže rastućih tržišta u svijetu, a Hrvatska ima značajan potencijal za razvitak halal i košer proizvodnje i turizma. Svjetsko tržište halal i košer prehrambenih proizvoda danas se procjenjuje na bilijun i dvjesto milijardi američkih dolara (svako više od 600 milijardi američkih dolara), te se očekuje daljnji porast poslovanja s halal i košer hranom.

Halal i košer certifikate prepoznali su i proizvođači s područja Zadarske županije, koji u njima vide priliku upravo za – izvoz!

Poljoprivredna zadruga "Maslina i vino" iz Polače još od travnja 2014. godine posjeduje halal certifikat za ekološko MasVin ekstra djevičansko maslinovo ulje koji svake godine obnavlja.

Na pitanje zašto su se odlučili za ovakvu marketinšku strategiju, Rade Bobanović iz PZ MasVin iz Polače odgovara:

„Halal markica na poleđini ekološkog MasVin ekstra djevičanskog maslinova ulja, ponajprije kroz provjerenost i sigurnost proizvodu donosi dodanu vrijednost proizvodu, utječe na kupčev odabir proizvoda na policama i jamči kvalitetu. Halal isto tako otvara nova tržišta. Za naša maslinova ulja zainteresirali su se uvoznici iz Irana, Iraka, Saudijske Arabije, Turske, te smo s njima uspostavili kontakt, a idućih godina očekujemo i izvoz u navedene zemlje. Ovo proljeće pozamašnu količinu ulja šaljemo u Kinu, moguće i u SAD, a Ilirija d.d., Biograd na Moru, kao stalni MasVin-ov poslovni partner, dio svojih hotela prenamjenjuje u „halal friendly“. Stoga će im MasVin maslinovo ulje, koje je već sastavni dio njihovih restorana, dobro doći u novoj „halal friendly“ ponudi. Očekuje se i suradnja s ostalim „halal friendly“ hrvatskim hotelima.“

Valja naglasiti da se Halal ne odnosi samo na zdravu prehranu već i na kozmetiku i usluge. Halal kozmetika ne smije sadržavati tvari dobivene od svinjskog mesa ili od životinja ubijenih na način koji muslimanska vjera ne podržava, treba biti bez etanola, opojnih sredstava i opasnih materija ili izvrgnuta zračenju te mora biti bez GMO-a. To je dobra vijest za vegetarijance, kao i za one koji pate od alergija.

Halal u ugostiteljstvu poseban je oblik turističke ponude, a podrazumijeva da turistima muslimanima budu zadovoljena dva osnovna aspekta: omogućavanje uvjeta za obavljanje vjerskih obreda i dostupnost halal hrane. U Hrvatskoj danas postoji oko 15 hotelskih kuća i ugostiteljskih objekata koji su ishodili halal certifikat.

Kako do halal certifikata

Kakav je postupak ishođenja halal certifikata? Iz MasVina odgovaraju:

„U MasVin-u je to išlo veoma jednostavno, budući da maslinovo ulje ne sadrži nikakve aditive. Uputili smo zahtjev za dodjeljivanje halal certifikata Centru za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu, koji je jedini u Hrvatskoj ovlašten za dodjeljivanje ovog certifikata. Nakon što je naš zahtjev zaprimljen, obrađen i usvojen, uslijedila je obuka jednog zaposlenika Zadruge za internog auditora halal kvalitete, a potom i kontrola od Centra na terenu. Kad je utvrđeno da smo u proces proizvodnje uspješno implementirali sve postavljene zahtjeve, dodijeljen nam je certifikat. Svečana dodjela certifikata bila je na AGRO ARCI u Biogradu na Moru, u travnju 2014. godine. Na obuku idemo sad ponovno, nakon 3 godine, a kontrola je učestala, barem 2 puta godišnje.“

Danas u Hrvatskoj 58 tvrtki posjeduje halal certifikat za svoje proizvode, a jedino maslinovo ulje koje nosi ovu oznaku je ono PZ MASVIN iz Polače.

Kosher certifikat

Kosher certifikat kao priliku za pozicioniranje na tržištu prepoznala je Božena Krep iz Posedarja, koja zajedno sa svojim ocem Eugenom razvija brend Blago našeg kraja, i to upravo zahvaljujući smokvama.

„Uz maslinovo ulje naš brend je prepoznat i po proizvodnji suhih smokava i proizvoda od smokava (smokvenjaci, okruglice i valjušci od smokava), kako volimo istaknuti, proizvoda sunca, kamena, mora i ljubavi. Budući da smokve sušimo isključivo na tradicionalan način, prema recepturi naših baka, nemamo kapacitete za neku veću proizvodnju. Stoga smo imidž odlučili graditi upravo na kvaliteti.“

Tu kvalitetu su na jednom etno-gastronomskom sajmu u Zagrebu, na kojem su izlagali, prepoznali i predstavnici austrijskog lanca trgovina delikatesama te ih pozvali da okruglice i valjuške od suhih smokava plasiraju i u njihove trgovine.

- Ovi proizvodi su izvrsno prihvaćeni u Beču, pa planiramo širenje i na ostala susjedna tržišta. Pri tome smo se posebno usmjerili na specijalizirane kosher trgovine koje su iskazale veliki interes za ovim našim delicijama, prikladnim da budu kosher. Naime, sama suha smokva kako je mi prerađujemo tradicionalno i na starinski način jest košer, kao i maslinovo ulje, ali se svakako preporučuje nadzor i kvaliteta pod vodstvom zaduženog rabina. U procesu smo dobivanja kosher certifikata i pod posebnom smo provjerom i kontrolom koja započinje berbom.

- Na berbu se nadovezuje proces sušenja, pri čemu se kao prednost pokazalo korištenje kartica sumpora (tzv. sumporavanje u bačvama) kako bi se sam proizvod, u ovom slučaju suha smokva, riješila bilo kakvih insekata. Nakon sušenja smokve se peru u toploj vodi u inox posudama koje su prijeđene brenerom i korištene samo u tu svrhu kuhanja suhih smokava, te se ne smiju upotrebljavati ni u koje druge svrhe.

- Svako posuđe koje se koristi za izradu mora biti novo, oprano od rabina (košeralizirano) kako bi se očistilo od bilo kakvih mogućih ostataka. U Hrvatskoj je za izdavanje ovih certifikata ovlašten samo rabin dr. Kotel Da-Don, glavni rabin u židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israel. Prve kosher smokve i okruglice od smokava namjeravamo izvesti na jesen - pojasnila je Krep.

Budući da su proizvodi s halal i kosher certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi te za pripadnike drugih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za njih se sve više odlučuju i nemuslimani, odnosno nežidovi.

Ishođenjem halal ili kosher certifikata proizvođači svome proizvodu stvaraju dodanu vrijednost te omogućuju bolju tržišnu poziciju i do 40% veće cijene.

Što je Halal?

Halal je arapska riječ koja znači dozvoljeno, dopušteno i ugodno prema islamskim propisima. Certificirani halal proizvod je onaj koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj, higijenskoj i sanitarnoj ispravnosti, u čijem sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu.

Suprotno od halal hrane, dakle nedopuštena hrana i nedopušteno piće – naziva se haram. To je najprije svinjetina, alkohol i proizvodi pripremljeni od krvi životinja. Nije dopuštena krivo zaklana životinja, odnosno ona životinja koja nije zaklana na šerijatski način. Osim toga, zabranjeni su i oni proizvodi koji su tijekom transporta i skladištenja mogli biti u doticaju sa zabranjenim namirnicama.

Što je košer?

Košer je hrana u skladu sa židovskim propisima, tj. Torom. Od životinja, košer su krave, ovce i koze, te proizvodi od njih (mlijeko i meso). Klanje svih košer životinja mora se vršiti prema židovskim propisima. Bilo koje drugo mlijeko i meso je strogo zabranjeno.

Od peradi, u košer spadaju kokoši, patke, purice, guske i golubovi, jednako kao i njihova jaja, a od riba košer su one ribe koje imaju peraje i ljuske (npr. bakalar, brancin, grgeč, losos, orada, oslić, pastrva, sardina, skuša, srdela, škarpina, itd.) Sve ostale ribe bez peraja (npr. jegulja), te ostali plodovi mora (rakovi, škampi, jastozi i sl.) nisu kosher.

Voće koje rodi na stablima u tijeku tri godine od sadnje nije kosher i ne smije se jesti, baš kao ni plodovi koji su izrasli na njivi koja je bila obrađivana tijekom sedme godine, kao godine odmora za zemlju.

Zabranjeni su svi insekti tako da brašno mora biti prosijano, a npr. riža, grah i ostale mahunarke – moraju biti obrađene tako da se spriječi stvaranje crva.


Komentari članka

Vezani članci

U Osijeku otvoren InspectoLab - najveći laboratorij u regiji za kontrolu hrane i agroekologije

25.04.2018.

Danas je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić svečano otvorio InspectoLab - Centar za laboratorijska ispitivanja u području agroekologije, hrane i predmeta opće uporabe vrijedan 33.452.755,54 kuna

Smokva može postati turistički brend Vinodola

17.04.2018.

Turizam i poljoprivreda mogu se izvanredno dopunjavati, ponudite gostima doživljaj da kušaju smokve, trešnje, bademe iz vašeg vrta

'Da nisam dobio 50 tisuća eura, sad bih konobario u Švedskoj!': dvije mlade dalmatinske obitelji dobile pozamašne poljoprivredne poticaje od EU

16.04.2018.

Izdašnim sredstvima mladi poljoprivrednici mogu financirati kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju, građenje i opremanje zatvorenih, zaštićenih prostora i objekata, kao i objekata za prodaju i prezentaciju vlast

Objavljen Natječaj za podmjeru 17.1. - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

10.04.2018.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

30.03.2018.

Prava lavanda nema prevelikih zahtjeva kada govorimo o kvaliteti tla, uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu. Hibridna lavanda najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom.

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija