Halal i košer posebno se cijene: evo kako do certifikata koji 'osvaja' nova tržišta i značajno povećava profit

Od kada je tržište postalo globalno, pitanje sigurnosti hrane izraženije je nego ikad prije. Certifikat je ono što bi kupcima i poslovnim partnerima trebalo jamčiti da je proizvod visoke kvalitete, siguran i lako dostupan. Neki certifikati pak služe kao dodana vrijednost koja će privući nove kupce.

Pored osnovnih certifikata poput ISO, HACCP i sl., proizvođači hrane u borbi za tržište okreću se i nekim drugim certifikatima, npr. ekocertifikatima koji jamče da je neki proizvod uzgojen prema ekološkim standardima, a traženi su i oni koji potvrđuju da je neki proizvod u skladu s islamskim ili židovskim zakonima, odnosno halal i košer.

Upravo su tržišta halal i košer proizvoda jedna od najbrže rastućih tržišta u svijetu, a Hrvatska ima značajan potencijal za razvitak halal i košer proizvodnje i turizma. Svjetsko tržište halal i košer prehrambenih proizvoda danas se procjenjuje na bilijun i dvjesto milijardi američkih dolara (svako više od 600 milijardi američkih dolara), te se očekuje daljnji porast poslovanja s halal i košer hranom.

Halal i košer certifikate prepoznali su i proizvođači s područja Zadarske županije, koji u njima vide priliku upravo za – izvoz!

Poljoprivredna zadruga "Maslina i vino" iz Polače još od travnja 2014. godine posjeduje halal certifikat za ekološko MasVin ekstra djevičansko maslinovo ulje koji svake godine obnavlja.

Na pitanje zašto su se odlučili za ovakvu marketinšku strategiju, Rade Bobanović iz PZ MasVin iz Polače odgovara:

„Halal markica na poleđini ekološkog MasVin ekstra djevičanskog maslinova ulja, ponajprije kroz provjerenost i sigurnost proizvodu donosi dodanu vrijednost proizvodu, utječe na kupčev odabir proizvoda na policama i jamči kvalitetu. Halal isto tako otvara nova tržišta. Za naša maslinova ulja zainteresirali su se uvoznici iz Irana, Iraka, Saudijske Arabije, Turske, te smo s njima uspostavili kontakt, a idućih godina očekujemo i izvoz u navedene zemlje. Ovo proljeće pozamašnu količinu ulja šaljemo u Kinu, moguće i u SAD, a Ilirija d.d., Biograd na Moru, kao stalni MasVin-ov poslovni partner, dio svojih hotela prenamjenjuje u „halal friendly“. Stoga će im MasVin maslinovo ulje, koje je već sastavni dio njihovih restorana, dobro doći u novoj „halal friendly“ ponudi. Očekuje se i suradnja s ostalim „halal friendly“ hrvatskim hotelima.“

Valja naglasiti da se Halal ne odnosi samo na zdravu prehranu već i na kozmetiku i usluge. Halal kozmetika ne smije sadržavati tvari dobivene od svinjskog mesa ili od životinja ubijenih na način koji muslimanska vjera ne podržava, treba biti bez etanola, opojnih sredstava i opasnih materija ili izvrgnuta zračenju te mora biti bez GMO-a. To je dobra vijest za vegetarijance, kao i za one koji pate od alergija.

Halal u ugostiteljstvu poseban je oblik turističke ponude, a podrazumijeva da turistima muslimanima budu zadovoljena dva osnovna aspekta: omogućavanje uvjeta za obavljanje vjerskih obreda i dostupnost halal hrane. U Hrvatskoj danas postoji oko 15 hotelskih kuća i ugostiteljskih objekata koji su ishodili halal certifikat.

Kako do halal certifikata

Kakav je postupak ishođenja halal certifikata? Iz MasVina odgovaraju:

„U MasVin-u je to išlo veoma jednostavno, budući da maslinovo ulje ne sadrži nikakve aditive. Uputili smo zahtjev za dodjeljivanje halal certifikata Centru za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu, koji je jedini u Hrvatskoj ovlašten za dodjeljivanje ovog certifikata. Nakon što je naš zahtjev zaprimljen, obrađen i usvojen, uslijedila je obuka jednog zaposlenika Zadruge za internog auditora halal kvalitete, a potom i kontrola od Centra na terenu. Kad je utvrđeno da smo u proces proizvodnje uspješno implementirali sve postavljene zahtjeve, dodijeljen nam je certifikat. Svečana dodjela certifikata bila je na AGRO ARCI u Biogradu na Moru, u travnju 2014. godine. Na obuku idemo sad ponovno, nakon 3 godine, a kontrola je učestala, barem 2 puta godišnje.“

Danas u Hrvatskoj 58 tvrtki posjeduje halal certifikat za svoje proizvode, a jedino maslinovo ulje koje nosi ovu oznaku je ono PZ MASVIN iz Polače.

Kosher certifikat

Kosher certifikat kao priliku za pozicioniranje na tržištu prepoznala je Božena Krep iz Posedarja, koja zajedno sa svojim ocem Eugenom razvija brend Blago našeg kraja, i to upravo zahvaljujući smokvama.

​

„Uz maslinovo ulje naš brend je prepoznat i po proizvodnji suhih smokava i proizvoda od smokava (smokvenjaci, okruglice i valjušci od smokava), kako volimo istaknuti, proizvoda sunca, kamena, mora i ljubavi. Budući da smokve sušimo isključivo na tradicionalan način, prema recepturi naših baka, nemamo kapacitete za neku veću proizvodnju. Stoga smo imidž odlučili graditi upravo na kvaliteti.“

Tu kvalitetu su na jednom etno-gastronomskom sajmu u Zagrebu, na kojem su izlagali, prepoznali i predstavnici austrijskog lanca trgovina delikatesama te ih pozvali da okruglice i valjuške od suhih smokava plasiraju i u njihove trgovine.

- Ovi proizvodi su izvrsno prihvaćeni u Beču, pa planiramo širenje i na ostala susjedna tržišta. Pri tome smo se posebno usmjerili na specijalizirane kosher trgovine koje su iskazale veliki interes za ovim našim delicijama, prikladnim da budu kosher. Naime, sama suha smokva kako je mi prerađujemo tradicionalno i na starinski način jest košer, kao i maslinovo ulje, ali se svakako preporučuje nadzor i kvaliteta pod vodstvom zaduženog rabina. U procesu smo dobivanja kosher certifikata i pod posebnom smo provjerom i kontrolom koja započinje berbom.

- Na berbu se nadovezuje proces sušenja, pri čemu se kao prednost pokazalo korištenje kartica sumpora (tzv. sumporavanje u bačvama) kako bi se sam proizvod, u ovom slučaju suha smokva, riješila bilo kakvih insekata. Nakon sušenja smokve se peru u toploj vodi u inox posudama koje su prijeđene brenerom i korištene samo u tu svrhu kuhanja suhih smokava, te se ne smiju upotrebljavati ni u koje druge svrhe.

- Svako posuđe koje se koristi za izradu mora biti novo, oprano od rabina (košeralizirano) kako bi se očistilo od bilo kakvih mogućih ostataka. U Hrvatskoj je za izdavanje ovih certifikata ovlašten samo rabin dr. Kotel Da-Don, glavni rabin u židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israel. Prve kosher smokve i okruglice od smokava namjeravamo izvesti na jesen - pojasnila je Krep.

Budući da su proizvodi s halal i kosher certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi te za pripadnike drugih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za njih se sve više odlučuju i nemuslimani, odnosno nežidovi.

Ishođenjem halal ili kosher certifikata proizvođači svome proizvodu stvaraju dodanu vrijednost te omogućuju bolju tržišnu poziciju i do 40% veće cijene.

Što je Halal?

Halal je arapska riječ koja znači dozvoljeno, dopušteno i ugodno prema islamskim propisima. Certificirani halal proizvod je onaj koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj, higijenskoj i sanitarnoj ispravnosti, u čijem sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu.

Suprotno od halal hrane, dakle nedopuštena hrana i nedopušteno piće – naziva se haram. To je najprije svinjetina, alkohol i proizvodi pripremljeni od krvi životinja. Nije dopuštena krivo zaklana životinja, odnosno ona životinja koja nije zaklana na šerijatski način. Osim toga, zabranjeni su i oni proizvodi koji su tijekom transporta i skladištenja mogli biti u doticaju sa zabranjenim namirnicama.

Što je košer?

Košer je hrana u skladu sa židovskim propisima, tj. Torom. Od životinja, košer su krave, ovce i koze, te proizvodi od njih (mlijeko i meso). Klanje svih košer životinja mora se vršiti prema židovskim propisima. Bilo koje drugo mlijeko i meso je strogo zabranjeno.

Od peradi, u košer spadaju kokoši, patke, purice, guske i golubovi, jednako kao i njihova jaja, a od riba košer su one ribe koje imaju peraje i ljuske (npr. bakalar, brancin, grgeč, losos, orada, oslić, pastrva, sardina, skuša, srdela, škarpina, itd.) Sve ostale ribe bez peraja (npr. jegulja), te ostali plodovi mora (rakovi, škampi, jastozi i sl.) nisu kosher.

Voće koje rodi na stablima u tijeku tri godine od sadnje nije kosher i ne smije se jesti, baš kao ni plodovi koji su izrasli na njivi koja je bila obrađivana tijekom sedme godine, kao godine odmora za zemlju.

Zabranjeni su svi insekti tako da brašno mora biti prosijano, a npr. riža, grah i ostale mahunarke – moraju biti obrađene tako da se spriječi stvaranje crva.