Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Pro 2008

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

ZAGREB - Pritisak menadžera i poslodavaca da im država, među ostalim, pomogne na način da više novca odobri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) nisu dali rezultate. Kako je i planirano, iz proračuna je toj državnoj banci na kraju odobreno 490 milijuna kuna, 30 milijuna kuna manje nego u 2008. godini.

Problemi HBOR-a, banke koja je proteklih godina bila osobito usmjerena na kreditiranje izvoznika, počeli su prije dva mjeseca kada je zbog kreditne krize morala odustati od izdavanja obveznica vrijednih 300 milijuna eura. Presušivanjem stranih kreditnih linija na kojima se temeljio veći dio poslovanja, Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, najavio je smanjenje kredita u 2009. godini za čak 30 posto.

Male i srednje tvrtke
Ipak, 300 milijuna eura moglo bi biti osigurano na drugi način. Domaće banke već su odobrile HBOR-u sindicirani kredit od 100 milijuna eura, a kako je najavio Kovačev, sasvim je izgledno da će dodatnih 200 milijuna eura dobiti od međunarodnih financijskih institucija. Kako pojašnjavaju u banci, u tijeku su pregovori s Europskom investicijskom bankom o novoj kreditnoj liniji za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a do kraja mjeseca očekuju potpisivanje ugovora s Razvojnom bankom vijeća Europe, također za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, kao i ugovora s njemačkim KfW-om za kreditiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje.

To, međutim, ne znači da poduzeća sada mogu računati na više kredita. - Najava kako će plasmani HBOR-a u sljedećoj godini biti manji za oko 30 posto u odnosu na ovu godinu i dalje stoji - ističu u toj banci. Unatoč tome što su uspjeli kompenzirati inozemno zaduživanje od 300 milijuna eura, kažu da su “obveznice bile planirane za izdanje u zadnjem kvartalu ove godine i ne odnose se na planirane aktivnosti u 2009. godini”.

‘Šparni’ proračun
A svoje aktivnosti HBOR financira kroz različite izvore sredstava: od izdavanja obveznica, zaključivanja sindiciranih kredita, ugovaranja kreditnih linija s međunarodnim financijskim institucijama i naplate starih kredita, pa do uplata iz državnog proračuna. Iz ovogodišnjeg “šparnog” proračuna očito je bilo teško izboriti nešto veći iznos, bez obzira na veće potrebe i teškoće s kojima bi se mogla suočiti poduzeća. No, u poduzetničkim krugovima postoje i interpretacije da Anton Kovačev, dugovječni čelnik HBOR-a, više ne uživa nekadašnju naklonost Vlade, ili makar nekih ministara, pa je i to jedan od razloga tanjem budžetu.

Ni banka, ni fond
Na čelu te državne institucije Kovačev je od 1992. godine i u proteklih 16 godina uspio je od nje razviti važnu adresu za poduzetnike. HBOR danas ima pet predstavništava i 232 zaposlena. Jedan od važnijih ciljeva bilo je da s vremenom preraste u prepoznatljivu izvoznu banku, prema uzoru na slične u svijetu. Ipak, odabrani način financiranja, ponajprije putem vanjskog zaduživanja, oduvijek je bio ograničavajući.

Premda nosi naziv banka, HBOR to zapravo nije jer ne podliježe regulativi HNB-a. Teško se može reći i da je državni fond jer tek manji dio novca dobiva iz proračuna. Možda je došlo vrijeme da se način financiranja i pozicija HBOR-a odrede malo ambicioznije.


Komentari članka

Vezani članci

Uvođenje eura pomoći će hrvatskom turizmu

06.03.2018.

Hrvatska se na uvođenje eura obvezala ulaskom u Europsku uniju, no strateški dokument hrvatske Vlade i HNB-a zasad ne spominje nikakve datume kada bi se to moglo dogoditi.

Kuna najjača u zadnjih šest godina, građani s kreditima mogu biti zadovoljni

23.02.2018.

U ponedjeljak je srednji tečaj domaće valute bio 7,43 kune za euro i kuna je bila najsnažnija u proteklih šest godina

Porast udjela kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu

23.01.2018.

Prema podacima HNB-a, krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu premašili su 119,3 milijardi kuna.

Otkad ne mogu ovršiti cijelu plaću, banke sve teže daju kredite građanima

19.01.2018.

U bankama kažu da će se primjenom novih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće, pa su »uskladili uvjete s HNB-ovom odlukom«

Marić: Proračun u suficitu prvi put od samostalnosti

01.01.2018.

Suprotno svim očekivanjima, prvi put od samostalnosti države, hrvatski je proračun godinu završio u suficitu. Državni će se dug smanjiti sa 80 na 78 posto BDP-a

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija