Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Pro 2008

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

ZAGREB - Pritisak menadžera i poslodavaca da im država, među ostalim, pomogne na način da više novca odobri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) nisu dali rezultate. Kako je i planirano, iz proračuna je toj državnoj banci na kraju odobreno 490 milijuna kuna, 30 milijuna kuna manje nego u 2008. godini.

Problemi HBOR-a, banke koja je proteklih godina bila osobito usmjerena na kreditiranje izvoznika, počeli su prije dva mjeseca kada je zbog kreditne krize morala odustati od izdavanja obveznica vrijednih 300 milijuna eura. Presušivanjem stranih kreditnih linija na kojima se temeljio veći dio poslovanja, Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, najavio je smanjenje kredita u 2009. godini za čak 30 posto.

Male i srednje tvrtke
Ipak, 300 milijuna eura moglo bi biti osigurano na drugi način. Domaće banke već su odobrile HBOR-u sindicirani kredit od 100 milijuna eura, a kako je najavio Kovačev, sasvim je izgledno da će dodatnih 200 milijuna eura dobiti od međunarodnih financijskih institucija. Kako pojašnjavaju u banci, u tijeku su pregovori s Europskom investicijskom bankom o novoj kreditnoj liniji za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a do kraja mjeseca očekuju potpisivanje ugovora s Razvojnom bankom vijeća Europe, također za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, kao i ugovora s njemačkim KfW-om za kreditiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje.

To, međutim, ne znači da poduzeća sada mogu računati na više kredita. - Najava kako će plasmani HBOR-a u sljedećoj godini biti manji za oko 30 posto u odnosu na ovu godinu i dalje stoji - ističu u toj banci. Unatoč tome što su uspjeli kompenzirati inozemno zaduživanje od 300 milijuna eura, kažu da su “obveznice bile planirane za izdanje u zadnjem kvartalu ove godine i ne odnose se na planirane aktivnosti u 2009. godini”.

‘Šparni’ proračun
A svoje aktivnosti HBOR financira kroz različite izvore sredstava: od izdavanja obveznica, zaključivanja sindiciranih kredita, ugovaranja kreditnih linija s međunarodnim financijskim institucijama i naplate starih kredita, pa do uplata iz državnog proračuna. Iz ovogodišnjeg “šparnog” proračuna očito je bilo teško izboriti nešto veći iznos, bez obzira na veće potrebe i teškoće s kojima bi se mogla suočiti poduzeća. No, u poduzetničkim krugovima postoje i interpretacije da Anton Kovačev, dugovječni čelnik HBOR-a, više ne uživa nekadašnju naklonost Vlade, ili makar nekih ministara, pa je i to jedan od razloga tanjem budžetu.

Ni banka, ni fond
Na čelu te državne institucije Kovačev je od 1992. godine i u proteklih 16 godina uspio je od nje razviti važnu adresu za poduzetnike. HBOR danas ima pet predstavništava i 232 zaposlena. Jedan od važnijih ciljeva bilo je da s vremenom preraste u prepoznatljivu izvoznu banku, prema uzoru na slične u svijetu. Ipak, odabrani način financiranja, ponajprije putem vanjskog zaduživanja, oduvijek je bio ograničavajući.

Premda nosi naziv banka, HBOR to zapravo nije jer ne podliježe regulativi HNB-a. Teško se može reći i da je državni fond jer tek manji dio novca dobiva iz proračuna. Možda je došlo vrijeme da se način financiranja i pozicija HBOR-a odrede malo ambicioznije.


Komentari članka

Vezani članci

Bjelovarčani će od sutra moći provjeriti gdje je svaka proračunska lipa završila

20.05.2019.

Naime, tri mjeseca nakon što je građanima omogućio puni uvid u proračun i sve njegove stavke gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak iz redova HSLS-a odlučio je napraviti i korak dalje u ostvarenju što transparentnijeg upravljanja gradom. Ovog ponedjeljka pr

U prva tri mjeseca rast poreznih prihoda 3,3 posto, rashoda 6 posto

17.05.2019.

Osim rasta trošarina, Marić ističe kako ga posebno raduje stavka doprinosa za mirovinsko osiguranje, na kojoj je ostvareno povećanje prihoda veće od pet posto.

RBA: Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 milijardi eura

08.05.2019.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini.

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

02.04.2019.

Kod kredita građanima cilj je da rata kredita, kad se oduzme iznos potreban za život, bude otplativa, pa i u slučaju oscilacije kamatne stope ili tečaja.

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija