Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2009

HNB pomaže državi u održavanju likvidnosti

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Stanko Dabić  

HNB pomaže državi u održavanju likvidnosti

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) održao je sredinom ožujka svoju sjednicu na kojoj su razmatrana najnovija novčana i gospodarska kretanja, te usvojena projekcija monetarnih kretanja za drugo tromjesečje ove godine. Neovisni revizori su na sjednici podnijeli izvješće o poslovanju HNB-a u 2008. godini. HNB je tijekom 2008. godine ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu od 3,39 milijardi kuna. Savjet HNB-a odlučio je ostvareni višak sredstava raspodijeliti tako da se 2,05 milijardi izdvoji za opće rezerve HNB-a, a 1,34 milijarde kuna uplati u državni proračun, budući da je država jedini osnivač središnje banke.

Odluka Savjeta HNB-a o isplati viška prihoda u državni proračun predstavlja veliku pomoć državnoj blagajni u održanju likvidnosti. Pomoć državi uslijedila je u situaciji kada se značajno smanjio dotok i primitak sredstava u državnu blagajnu iz uvoznog PDV-a, te usporio priljev sredstava od PDV-a i trošarina zbog nižih cijena goriva i pada potrošnje stanovništva tijekom prva dva mjeseca ove godine. Sredstva HNB-a kratkročno su osvježila državni proračun koji je pogodila potpuna "suša". Uplatom sredstava u državni proračun HNB je povećao količinu novca u opticaju i ubrzao protok novca u hrvatskom financijskom sustavu. Povećana količina kunskih sredstava u financijskom sustavu privremeno će potaknuti rast potrošnje, budući da je inflacija u RH tijekom veljače iznosila 4,2 posto mjerena na godišnjoj razini.

Protivljenje poslovnih banaka
Odluka Savjeta HNB-a naišla je na oštro protivljenje poslovnih banaka. Poslovne banke ne mogu se pomiriti s činjenicom da je središnja nacionalna banka prošle godine ostvarila gotovo 2,5 puta veću zaradu od Zagrebačke banke, najveće hrvatske poslovne banke. Zarada Zagrebačke banke prošle godine iznosila je 1,4 milijarde kuna. U razdoblju od 2004. godine do 2008. godine HNB je neprekidno stvarao višak prihoda nad rashodima, što se vidi iz tablice.

Osobito snažan rast viška prihoda nad rashodima HNB je ostvario tijekom 2007. i 2008. godine. Zarada HNB-a ostvarena je ulaganjima međunarodnih deviznih pričuva, te rastom tečaja eura na svjetskom deviznom tržištu u drugoj polovini prošle godine, budući da je veći udio hrvatskih deviznih rezervi denominiran u euro. Tijekom 2002. i 2003. godine HNB je zabilježio manjak prihoda nad rashodima zbog slabljenja tečaja eura u odnosu na američki dolar.

Banke zatrpane novcem
Poslovne banke vrše snažan pritisak na guvernera HNB-a da popusti u čvrstom vođenju monetarane politike. U svrhu jačanja pritiska poslovne banke pokušale su iskoristiti i Ministarstvo financija kojem kronično nedostaje svježeg novca. Zbog toga su poslovne banke sumnjičavo reagirale na odluku Savjeta HNB-a da se više od trećine ostvarenog viška sredstva isplati u državni proračun. Poslovne banke, osobito one najveće, ljute se na odluku HNB-a o ograničenju rasta plasmana od 1,0 posto mjesečno, odnosno ukupno 12,0 posto godišnje. Banke su zatrpane deviznom štednjom nakon povlačenja sredstava iz dioničkih i mješovitih otvorenih investicijskih fondova u drugoj polovini prošle godine. Banke su tada počele dizati kamate na štednju kako bi privukle nove štediše i tako punile svoje trezore. U uvjetima rasta tečaja inozemnih valuta tijekom veljače, banke nisu mogle odobravati nove kredite svojim komitentima, budući da je većina ranijih plasmana vezana uz valutnu klauzulu. Rastom tečaja inozemnih valuta i indeksacijom plasmana prema srednjem tečaju HNB-a povećan je ukupan iznos kreditnih plasmana i poslovnim bankama nije ostajalo prostora za odobrenje novih kredita. Novac iz depozita nije stavljen u opticaj, što predstavlja problem, jer opterećuje poslovanje i stvara oportunitetne gubitke poslovnim bankama.

Ne devalvaciji kune
Zahtjev direktora Zagrebačke banke da HNB razmotri mogućnost jednokratne devalvacije kune za deset posto dočekana je na nož. Hrvatske poslovne banke posljednjeg su dana siječnja ove godine od stanovništvu potraživale 122,9 milijardi kuna po različitim vrstama kredita. Od navedenog iznosa 83,5 milijardi kuna kredita vezano je uz valutnu klauzulu. U strukturi kredita 52,3 milijarde kuna su stambeni krediti, pri čemu je 47,4 milijardi kuna vezano valutnom klauzulom. Potrošaki i nenamjenski krediti, uključivo i minuse po tekućim računima, iznose vrtoglavih 52,2 milijardi kuna. Istodobno, banke su od stanovništva prikupile 104,4 milijarde kuna oročenih depozita, do čega je 82,6 milijardi kuna u inozemnim valutama, 3,1 milijarda je ugovorena uz valutnu klauzulu i 18,7 milijardi su kunski oročeni depoziti. Jednokratnom devalvacijom kune za 10,0 posto potraživanja poslovnih banaka od stanovništva po osnovu dugoročnih kredita nominalno bi se povećala za 8,3 milijarde kuna. Štediše bi jedokratnom devalvacijom izgubile 1,8 milijardi kuna na temelju kunskih depozita za koje su poslovne banke u ovom trenutku spremne platiti visoke kamate. Prosječna kamatna stopa tijekom prosinca na dugoročne oročene kunske depozite iznosila je 6,58 posto, a na devizne depozite 4,05 posto godišnje. Sve se to odigrava u uvjetima kad su prosječene kamatne stope za prekonoćne kredite poslovnih banaka povremeno dostizale 25 - 30 posto.

Devalvacija u korist banaka
Devalvacijom kune štediše bi pohitali promijeniti svoje kune u čvrstu, inozemnu valutu na koju poslovne banke plaćaju kamatu (3,5 do 5,5 posto godišnje). Bankama bi se oslobodila kunska likvidnost koju bi mogle plasirati državnim institucijama uz rast tečaja inozemnih valuta zbog povećane potražnje. Nakon devalvacije kune banke bi od HNB-a mogle tražiti ukidanje odluke o rastu plasmana, jer bi postojeće ograničenje od 1,0 posto mjesečno postalo bespredmetno. Devalvacijom kune poslovne banke ostvarile bi korist, jer bi odmah sebi priskrbile najmanje 10,1 milijardu kuna od stanovništva (8,3 milijarde na temelju nominalnog rasta kredita uz valutnu klauzulu i 1,8 milijardi na temelju štednje u kunama), a privremeni gubici na plasmanima po kratkoročnim kunskim kreditima i minusima na tekućim računima brzo bi se nadoknadili povećanjem kamatnih stopa.

Kako će HNB reagirati na sve veće izazove u idućem razdoblju, osobito kada dolazi treći udar na likvidnost financijskog sustava, vidjet će se uskoro.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

HNB objavio: Vanjski dug je veći, a zarada od turizma manja nego što se mislilo

03.10.2019.

HRVATSKA je godinama imala manje prihode od turizma nego što se mislilo pa su tako prošle godine oni bili za čak 600 milijuna eura ili za oko 4,5 milijardi kuna manji, pokazuju revidirani podaci Hrvatske narodne banke. Umjesto 10,1 milijardu eura, prihodi

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

Hrvatska poslala pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam

05.07.2019.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1013 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 370 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 265 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 270 članka imaju tag opg