Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2009

HNB pomaže državi u održavanju likvidnosti

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Stanko Dabić  

HNB pomaže državi u održavanju likvidnosti

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) održao je sredinom ožujka svoju sjednicu na kojoj su razmatrana najnovija novčana i gospodarska kretanja, te usvojena projekcija monetarnih kretanja za drugo tromjesečje ove godine. Neovisni revizori su na sjednici podnijeli izvješće o poslovanju HNB-a u 2008. godini. HNB je tijekom 2008. godine ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu od 3,39 milijardi kuna. Savjet HNB-a odlučio je ostvareni višak sredstava raspodijeliti tako da se 2,05 milijardi izdvoji za opće rezerve HNB-a, a 1,34 milijarde kuna uplati u državni proračun, budući da je država jedini osnivač središnje banke.

Odluka Savjeta HNB-a o isplati viška prihoda u državni proračun predstavlja veliku pomoć državnoj blagajni u održanju likvidnosti. Pomoć državi uslijedila je u situaciji kada se značajno smanjio dotok i primitak sredstava u državnu blagajnu iz uvoznog PDV-a, te usporio priljev sredstava od PDV-a i trošarina zbog nižih cijena goriva i pada potrošnje stanovništva tijekom prva dva mjeseca ove godine. Sredstva HNB-a kratkročno su osvježila državni proračun koji je pogodila potpuna "suša". Uplatom sredstava u državni proračun HNB je povećao količinu novca u opticaju i ubrzao protok novca u hrvatskom financijskom sustavu. Povećana količina kunskih sredstava u financijskom sustavu privremeno će potaknuti rast potrošnje, budući da je inflacija u RH tijekom veljače iznosila 4,2 posto mjerena na godišnjoj razini.

Protivljenje poslovnih banaka
Odluka Savjeta HNB-a naišla je na oštro protivljenje poslovnih banaka. Poslovne banke ne mogu se pomiriti s činjenicom da je središnja nacionalna banka prošle godine ostvarila gotovo 2,5 puta veću zaradu od Zagrebačke banke, najveće hrvatske poslovne banke. Zarada Zagrebačke banke prošle godine iznosila je 1,4 milijarde kuna. U razdoblju od 2004. godine do 2008. godine HNB je neprekidno stvarao višak prihoda nad rashodima, što se vidi iz tablice.

Osobito snažan rast viška prihoda nad rashodima HNB je ostvario tijekom 2007. i 2008. godine. Zarada HNB-a ostvarena je ulaganjima međunarodnih deviznih pričuva, te rastom tečaja eura na svjetskom deviznom tržištu u drugoj polovini prošle godine, budući da je veći udio hrvatskih deviznih rezervi denominiran u euro. Tijekom 2002. i 2003. godine HNB je zabilježio manjak prihoda nad rashodima zbog slabljenja tečaja eura u odnosu na američki dolar.

Banke zatrpane novcem
Poslovne banke vrše snažan pritisak na guvernera HNB-a da popusti u čvrstom vođenju monetarane politike. U svrhu jačanja pritiska poslovne banke pokušale su iskoristiti i Ministarstvo financija kojem kronično nedostaje svježeg novca. Zbog toga su poslovne banke sumnjičavo reagirale na odluku Savjeta HNB-a da se više od trećine ostvarenog viška sredstva isplati u državni proračun. Poslovne banke, osobito one najveće, ljute se na odluku HNB-a o ograničenju rasta plasmana od 1,0 posto mjesečno, odnosno ukupno 12,0 posto godišnje. Banke su zatrpane deviznom štednjom nakon povlačenja sredstava iz dioničkih i mješovitih otvorenih investicijskih fondova u drugoj polovini prošle godine. Banke su tada počele dizati kamate na štednju kako bi privukle nove štediše i tako punile svoje trezore. U uvjetima rasta tečaja inozemnih valuta tijekom veljače, banke nisu mogle odobravati nove kredite svojim komitentima, budući da je većina ranijih plasmana vezana uz valutnu klauzulu. Rastom tečaja inozemnih valuta i indeksacijom plasmana prema srednjem tečaju HNB-a povećan je ukupan iznos kreditnih plasmana i poslovnim bankama nije ostajalo prostora za odobrenje novih kredita. Novac iz depozita nije stavljen u opticaj, što predstavlja problem, jer opterećuje poslovanje i stvara oportunitetne gubitke poslovnim bankama.

Ne devalvaciji kune
Zahtjev direktora Zagrebačke banke da HNB razmotri mogućnost jednokratne devalvacije kune za deset posto dočekana je na nož. Hrvatske poslovne banke posljednjeg su dana siječnja ove godine od stanovništvu potraživale 122,9 milijardi kuna po različitim vrstama kredita. Od navedenog iznosa 83,5 milijardi kuna kredita vezano je uz valutnu klauzulu. U strukturi kredita 52,3 milijarde kuna su stambeni krediti, pri čemu je 47,4 milijardi kuna vezano valutnom klauzulom. Potrošaki i nenamjenski krediti, uključivo i minuse po tekućim računima, iznose vrtoglavih 52,2 milijardi kuna. Istodobno, banke su od stanovništva prikupile 104,4 milijarde kuna oročenih depozita, do čega je 82,6 milijardi kuna u inozemnim valutama, 3,1 milijarda je ugovorena uz valutnu klauzulu i 18,7 milijardi su kunski oročeni depoziti. Jednokratnom devalvacijom kune za 10,0 posto potraživanja poslovnih banaka od stanovništva po osnovu dugoročnih kredita nominalno bi se povećala za 8,3 milijarde kuna. Štediše bi jedokratnom devalvacijom izgubile 1,8 milijardi kuna na temelju kunskih depozita za koje su poslovne banke u ovom trenutku spremne platiti visoke kamate. Prosječna kamatna stopa tijekom prosinca na dugoročne oročene kunske depozite iznosila je 6,58 posto, a na devizne depozite 4,05 posto godišnje. Sve se to odigrava u uvjetima kad su prosječene kamatne stope za prekonoćne kredite poslovnih banaka povremeno dostizale 25 - 30 posto.

Devalvacija u korist banaka
Devalvacijom kune štediše bi pohitali promijeniti svoje kune u čvrstu, inozemnu valutu na koju poslovne banke plaćaju kamatu (3,5 do 5,5 posto godišnje). Bankama bi se oslobodila kunska likvidnost koju bi mogle plasirati državnim institucijama uz rast tečaja inozemnih valuta zbog povećane potražnje. Nakon devalvacije kune banke bi od HNB-a mogle tražiti ukidanje odluke o rastu plasmana, jer bi postojeće ograničenje od 1,0 posto mjesečno postalo bespredmetno. Devalvacijom kune poslovne banke ostvarile bi korist, jer bi odmah sebi priskrbile najmanje 10,1 milijardu kuna od stanovništva (8,3 milijarde na temelju nominalnog rasta kredita uz valutnu klauzulu i 1,8 milijardi na temelju štednje u kunama), a privremeni gubici na plasmanima po kratkoročnim kunskim kreditima i minusima na tekućim računima brzo bi se nadoknadili povećanjem kamatnih stopa.

Kako će HNB reagirati na sve veće izazove u idućem razdoblju, osobito kada dolazi treći udar na likvidnost financijskog sustava, vidjet će se uskoro.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Teror uhljeba: Inspektori bez upozorenja kaznili firmu zbog potpune gluposti

04.07.2020.

U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.

Donesene interventne mjere pomoći sektoru vina

19.06.2020.

Pripremljene su interventne mjere u sklopu Nacionalnog programa pomoći sektoru vina i to kroz povećanje intenziteta potpore te uvođenjem novih mjera Destilacija vina i potpora za krizno skladištenje vina.

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici