Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lip 2019

Hoće li Facebook postati svjetska središnja banka?

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Hoće li Facebook postati svjetska središnja banka?

FACEBOOK je ovoga tjedna najavio pokretanje libre - kriptovalute koju bi korisnici diljem svijeta mogli koristiti za obavljanje financijskih transakcija. S obzirom na velik broj korisnika ove društvene mreže te njihovu rasprostranjenost, ali i partnere koje je Facebook uključio u projekt, poput kartičarskih kuća MasterCard i Visa, ova kriptovaluta, za razliku od prethodnih pokušaja, zaista bi mogla zaživjeti.

Dosadašnje kriptovalute nisu bile općeprihvaćene - Libra bi to mogla postati

Nikola Škorić, osnivač Electrocoina, prve bitcoin mjenjačnice u Hrvatskoj, kaže da su dosadašnje kriptovalute imale problem jer su se mogle koristiti na vrlo malo mjesta. Nisu bile općeprihvaćene kao sredstvo plaćanja, dok bi Facebookova kriptovaluta to mogla postati.

“Glavni problem koji su kriptovalute imale do sada, tj. imaju još uvijek - s obzirom na to da Facebook još nije lansirao libru i ona neće zaživjeti još godinu dana - jest problem adopcije, odnosno to što se ne koriste na puno mjesta. Kriptovalute omogućavaju neke sjajne stvari, ali nisu toliko user friendly. S druge strane, libra rješava taj problem. Bit će integrirana u najveću svjetsku društvenu mrežu, omogućit će jednostavno korištenje kod plaćanja, a zbog velikog broja korisnika koje Facebook ima, omogućit će ogromnu mrežu. Ako želite nešto platiti, koristit će se ono sredstvo plaćanja koje ljudi mogu primiti, ako želite, na primjer, kupiti nešto u pekari, koristit ćete ono sredstvo koje ta pekara prima - ako prima kune, platit ćete kunom, a Facebook je napravio partnerstvo s dva najveća kartičarska brenda - MasterCardom i Visom - pa će se ta kriptovaluta moći koristiti na svim mjestima gdje se primaju kartice tih brendova. Time su riješili problem koji su inače kriptovalute imale - da ih se nema gdje potrošiti”, kaže Škorić.

Postaje li Facebook svjetska centralna banka?

S obzirom na globalni utjecaj Facebooka, postavlja se pitanje hoće li on na neki način postati svjetska centralna banka. Imat će svoju valutu koja je u globalnoj upotrebi. No Škorić kaže da bi, onako kako je sada projekt Libra zamišljen i predstavljen, ta valuta trebala biti decentralizirana te da će u cijelu priču biti uključen velik broj ravnopravnih partnera - Facebook će biti samo jedan od njih.

“Ovo nije prvi put da Facebook pokreće nešto slično novcu, imali su FB Credits, FB Gifts i FB Messenger Payments, no sve je to prije ili kasnije propalo, ali očito su iz tih pokušaja jako puno naučili jer libru neće nositi sam Facebook. Oni su jedan od founding membera, jednakopravan s ostalima, s jasnim roadmapom širenja organizacija uključenih u to i prijenosa ovlasti na ono što oni zovu Libra association tako da će Facebook postati samo jedan od velikog broja osnivača. Oni su jučer izbacili nekih 150 stranica dokumentacije i sve skupa izgleda vrlo zanimljivo, pogotovo ako se budu držali svog roadmapa", govori nam Škorić.

"U ovom trenutku je to još uvijek izrazito centralizirani sustav, ali prema planu kroz par godina taj sustav trebao bi postati potpuno decentraliziran. Ako oni to zbilja naprave i ako naša tvrtka zaista bude mogla pristupiti njihovom blockchainu, kao što pristupa bitcoinu, i ako to bude još jedna decentralizirana i otvorena kriptovaluta, onda mislim da je libra sjajna vijest. Ostaje pitanje hoće li se njihov roadmap kakav je predstavljen zaista ostvariti ili će u jednom trenutku otići u smjeru centraliziranog sustava - što također nije isključeno”, kaže Škorić.

Za razliku od dosadašnjih kriptovaluta, libra bi mogla doprijeti do šire publike. Prema podacima Statiste, trenutno u svijetu postoji oko 35 milijuna digitalnih novčanika. Iako jedan korisnik može imati više takvih novčanika, ta nam brojka ipak pomaže okvirno odrediti koliko ljudi sada koristi kriptovalute. No kada Facebook sa svojom bazom od 2,4 milijarde korisnika uđe u tu priču, plaćanje librom moglo bi postati uobičajeno.


Komentari članka

Vezani članci

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

17.09.2019.

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznic

ZLOUPOTREBA PAUŠALNIH OBRTA ČINI ISTU ŠTETU DOMAĆOJ IT INDUSTRIJI KAO I APARTMANIZACIJA TURIZMU

15.09.2019.

Kada su paušalne obrte počeli iskorištavati IT-jevci koji se time prikriveno zapošljavaju, na zacijelo najzdravijoj grani hrvatskog gospodarstva stvorio se problem kojeg će biti jako teško riješiti

Hrvatski inženjer osmislio softver koji koriste tisuće velikih svjetskih tvrtki

15.09.2019.

Njihova aplikacija koristi se u cijelom svijetu, no najviše kupaca imaju u DACH regiji, odnosno u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Dosta kupaca imaju i u Velikoj Britaniji, a sada žele značajnije širenje i na jugoistočnu Europu. Svaki se mjesec registrir

Hrvatima omiljeni proizvođač automobila predstavio novi logo i auto

11.09.2019.

S novim logom i novim modelom automobila njemački automobilski gigant Volkswagen objavio je na frankfurtskom auto showu da je zakoračio u treću eru svoje kompanije.

Jack Ma napušta poziciju šefa Alibabe: 'Moja odgovornost je dati priliku mlađima od mene'

11.09.2019.

Jack Ma, milijarder koji je otvorio vrata za kinesku internetsku trgovinu, danas službeno napušta mjesto Alibabinog izvršnog direktora

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija