Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2014

Hoteli u Istri za oglašavanje od HTZ-a dobili 4,4 mil. kuna, a Zagreb 341 tisuću

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Crnjak  

Hoteli u Istri za oglašavanje od HTZ-a dobili 4,4 mil. kuna, a Zagreb 341 tisuću

Ekipi HTZ-a kojom predsjeda ministar turizma Darko Lorencin, slučajno ili ne, potkralo se nekoliko ozbiljnih gafova u sastavljanju kriterija za udruženo oglašavanje, pa će najviše dobiti oni koji imaju najviše noćenja, umjesto onih koji dobrim planom oglašavanja mogu obećati rast.

Iako je direktor Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić najavio promjene u marketingu i promociji, uz rezultate već u idućoj godini, nedavno raspisan natječaj HTZ-a za udruženo oglašavanje u 2015. godini dobrim dijelom demantira Ivičićeve navode.

Ekipi HTZ-a kojom predsjeda ministar turizma Darko Lorencin, slučajno ili ne, potkralo se nekoliko ozbiljnih gafova u sastavljanju kriterija za udruženo oglašavanje, u kojem HTZ sudjeluje s oko 100 milijuna kuna. Rezultat je favoriziranje Istre te gotovo diskvalificiranje Zagreba, pri čemu je u raspodjeli gotovo polovice ukupnog iznosa za oglašavanje zadržan posve pogrešan koncept da dobiva onaj tko je u prethodnom razdoblju najbolje radio. Naime, cilj udruženog oglašavanja, u kojem pola daje HTZ, a drugu polovicu lokalne turističke zajednice i turistička industrija, privlačenje je stranih organizatora putovanja, aktiviranje domaćih tvrtki i TZ-a, stvaranje novih programa, otvaranje novih zrakoplovnih linija...

Važan cilj koji se želi postići je i punjenje turističkih kreveta van sezone, kao i popularizacija destinacija kojima ide slabije. Stoga nije jasna raspodjela HTZ-a, kojem je u čak tri od šest modela glavni kriterij broj noćenja u 2013. godini. Kako se najveći broj noćenja ostvaruje u Istri, ta je županija kroz ta tri modela na raspolaganje dobila ukupno 11,6 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska za svoje oglašavanje može dobiti čak pet milijuna kuna manje, a Dubrovačko-neretvanska županija tek 3,2 milijuna kuna. Istra će samo za promociju smještaja (model I) imati 4,4 milijuna kuna. Iako se stalno ističu potencijali Ličko-senjske županije, njihovi će smještajni kapaciteti od HTZ-a za oglašavanje moći dobiti tek 446 tisuća kuna, deset puta manje od Istre koja svoje hotele već relativno dobro puni, čak i izvan sezone.

Kad su u pitanju programi oglašavanja posebnih programa destinacije, od zračnog prijevoza, zimskih programa do posebnih ponuda destinacije (model IV), Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Šibenska županija zajedno dobit će tek nešto malo više od same Istre kojoj samo po tom jednom modelu ide 4,6 milijuna kuna. Po kriteriju najvećeg broja noćenja u tri modela ulaže se čak 40 milijuna kuna, a više od četvrtine ide u Istru. Investitori koji su u posljednje vrijeme dosta uložili u hotele oko Zadra, Šibenika ali i Dubrovnika, ne mogu biti zadovoljni takvom računicom. Zagreb je zbog nesretne kombinacije administrativne podjele po županijama i kriterija broja noćenja u posebnom problemu, i gotovo je diskvalificiran u podjeli HTZ-ova kolača.

Zagreb za oglašavanje svojih smještajnih kapaciteta - a tu se nalazi značajna baza kongresnih hotela, sve veći broj hostela, obiteljskog smještaja za sve popularnija city break potovanja - zbog činjenice da je izdvojen na razinu županije od HTZ-a može tražiti tek 341 tisuću kuna.Štoviše, Zagreb ne može sudjelovati u modelu oglašavanja kontinentalnog turizma (model V), za što HTZ planira izdvojiti 9 milijuna kuna. U oglašavanje destinacija na kontinentu, koje u drugim modelima mogu dobiti samo mrvice jer nemaju potreban broj noćenja, ulaže se manje nego u Istru u spomenuta tri modela temeljena na broju noćenja.

Istina, preostala su još 43 milijuna u još dva modela, za oglašavanje organiziranih programa putovanja u kojem turoperatori i agencije mogu povući skoro 25 milijuna kuna, te u modelu za nove programe i prometne linije vrijednom 18 milijuna kuna. No teško da će se organizatori putovanja tu osloniti na krstarenja Dunavom i adrenalinski odmor u Gorskom kotaru, kad će bolje napuniti autobus za Poreč. Ili agencije ni u Poreč ne bi dovele turiste kad im ne bismo platili?


Komentari članka

Vezani članci

Završava era zimmer freia: Što čeka male iznajmljivače?

31.07.2026.

Novi porezi, stroža pravila i pad profitabilnosti mijenjaju privatni smještaj, a stručnjaci upozoravaju da je doba rekorda završilo.

Elitni dio hrvatskog turizma ne gubi goste: "Najveći izazov nam je što nam nedostaju iskusni radnici"

30.07.2026.

Nautička sezona u hrvatskim marinama s većim udjelom stalnih vezova je stabilna, a u čarteru izloženija kasnijim rezervacijama i snažnoj mediteranskoj konkurenciji, dok je nedostatak iskusnog osoblja i dalje glavni izazov, rekla je za Hinu predsjednica Ud

Što se iznajmljivača tiče, Airbnb više nema prednost nad Bookingom

30.07.2026.

Airbnb mijenja model naplate provizije za domaćine, umjesto dosadašnja tri posto, iznajmljivači će plaćati 15,5 posto naknade. Iznajmljivači nisu sretni zbog ove promjene, jer kako kažu, njome Airbnb gubi svoju prednost ispred konkurencije.

Kakva kriza? Kruzeri ruše rekorde: Putnika više nego ikad, zarade rastu

29.07.2026.

Pandemija, ratovi i geopolitičke napetosti posljednjih su godina ozbiljno pogodili turističku industriju, no poslovanje kompanija za kružna putovanja pokazalo se iznenađujuće otpornim. Nakon kratkotrajnog pada tijekom pandemije, kruzeri ponovno bilježe re

Oreščanin: Napravili smo anketu na otocima i obali. Prosječan pad prometa je između 20 i 40 posto!

26.07.2026.

Dražen Oreščanin rekao je da je nakon sastanka s ministrom financija Tomislavom Ćorićem predana peticija i zahtjev da se odustane od povećanja nameta te da se prije bilo kakvih promjena napravi analiza učinka na male i srednje poduzetnike.

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk