Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2023

Hrvatska i Poljska najviše profitiraju od EU proračuna, pokazali izračuni

Izvor: www.index.hr · Autor: index.hr  

Hrvatska i Poljska najviše profitiraju od EU proračuna, pokazali izračuni

NJEMAČKA je uvjerljivo najveći neto platiša u Europskoj uniji, potvrdila je ovih dana računica novinske agencije dpa. Tu se tvrdi da je Njemačka 2021. godine uplatila 25,1 milijardu više u proračun EU nego što je iz njega dobila. Na drugom mjestu je Francuska s neto uplatom od 12,4 milijarde eura.

Nešto slično – premda s nekoliko milijardi razlike – pokazala je i računica Instituta njemačkog gospodarstva (IW) u studenome. Prema njoj, 2021. je Njemačka u briselsku blagajnu uplatila 21,4 milijarde eura više nego što je iz nje dobila. I ovdje je Francuska na drugom mjestu sa skoro dvostruko manjom neto uplatom od 10,9 milijardi eura.

Bruxelles ne objavljuje podatke
Objavljene brojke se razlikuju jer nemaju uporište u službenim izvještajima – i upravo to je zanimljivo. Naime, Europska komisija od 2019. godine više ne objavljuje tu statistiku. Kako je pisao portal Business Insider, Europska komisija od tada ne objavljuje brojke "jer joj je bilo dosta stalnih rasprava o primateljima i platišama".

"Ali također i zato što ova računica malo govori u Uniji koja je sve tješnje povezana", naveo je Business Insider podsjećajući da je bivši povjerenik za proračun EU Günther Oettinger, inače njemački demokršćanin, tu brojku smatrao "glupošću".

Naime, kako kažu kritičari ove statistike, teško je iz nje iščitati koliko koja zemlja zapravo ima koristi od EU. Brojka uvijek pada na plodno tlo kod desničara i euroskeptika iz bogatijih zemalja jer je koriste kao "dokaz" da EU tobože samo služi za financiranje "neradnika" u drugim zemljama.

Brojka ne uzima u obzir koliko, recimo, jaka izvoznička zemlja poput Njemačke profitira od plasiranja proizvoda na europsko tržište bez carina ili od korištenja jeftinije radne snage širom EU.

Najveći dobitnici: Poljska ili Hrvatska
2021. godine je neto uplata Njemačke bila za 5,9 milijardi eura veća nego 2020. godine, što stručnjaci IW-a objašnjavaju Brexitom. Zbog izlaska jake britanske privrede iz EU Njemačka je morala uplaćivati više.

Prema računu IW-a, ukupno deset članica EU više uplaćuje u zajednički proračun nego što iz njega povlači, dok 17 država više dobiva nego što plaća. Pored Njemačke i Francuske, najveći platiše su Nizozemska (4,1 milijardu), Švedska (2,5) i Danska (1,5).

Najveći dobitnik je uvjerljivo Poljska (12,9 milijardi plus), a slijede Grčka (4,7 milijardi), Mađarska (4,3), Rumunjska (4,2) i Španjolska (3,5).

Iznos koji neka članica mora uplatiti u proračun EU računa se na temelju broja stanovnika i snage gospodarstva. Ako se pogleda koliki dio svog ukupnog bruto nacionalnog dohotka zemlje uplaćuju, opet je Njemačka na prvom mjestu s 0,58 posto BND-a. Po tom kriteriju je najveći neto dobitnik Hrvatska, koja od EU dobiva čak 3,08 posto svog BND-a.

Poziv na transparentnost
Institut IW je pozvao Europsku komisiju da ponovno objavi brojke. "Objavljivanje neto-pozicija od strane Europske komisije bi dalo ovim brojkama službeni pečat i time se suprotstavilo paušalnim računicama i iskrivljenim ili eurokritičnim tumačenjima", napisao je IW. No iz Europske komisije ni na upit agencije dpa nisu htjeli komentirati ove brojke.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke