Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2020

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, Turopoljsku svinju, Crnu slavonsku (fajfericu) i Banijsku šaru, no još uvijek u uzgoju najviše prevladava landras. Kao dvije najbrojnije su njemački i švedski, a neke veće farme uzgajaju i belgijskog i nizozemskog.

Turopoljska svinja jedna od najstarijih u Europi
Turopoljska svinja je hrvatska izvorna pasmina svinja podrijetlom iz Turopolja, Posavske regije između rijeke Save i Kupe. Prisutnost svinje u Turopolju potječe još od 6. stoljeća, te se ona smatra jednom od najstarijih pasmina svinja u Europi.

Tijekom posljednjih desetljeća, zbog niza različitih faktora, broj svinja je prilično smanjen. Kao jedan od razloga je možda i to da je pasmina nešto zahtjevnija za uzgoj, treba duži proces proizvodnje, a i mogućnost plasmana na tržištu je nešto teži. Baš iz toga razloga pokrenut je projekt "Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ čiji je glavni cilj očuvanje autohtonih vrsta ove pasmine.

Uzgoj Banijske šare se isplati, a potražnja za mesom crne slavonske svinje sve je veća
Crna slavonska svinja ili kako ju još zovu fajferica, sve je traženija na hrvatskom tržištu. Međutim, tek rijetki se bave njezinim uzgojem. Uzgaja se na otvorenom jer vrlo dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva. Njezina hranidba bazira se na ispaši i šumskim plodovima uz dohranu žitaricama, a proizvodnja je čak jednostavnije nego kod landrasa. Meso fajferice je izuzetno pogodno za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, posebno kulena, slanine i čvaraka. I dok cijena mesa crne svinje nije veća od pasmina drugih autohtonih pasmina potražnja je daleko veća. Osim hrvatskog, sve više je za meso crne svinje zainteresirano strano tržište.

Banijska šara je odnedavno treća priznata hrvatska autohtona pasmina svinja. Tovljenici banijske šare svinje postižu veće završne mase u tovu ( oko 162 kg), u odnosu na crnu slavonsku ( oko 125 kg) i turopoljsku ( oko 110 kg).

Landras je najbrojnija pasmina svinja ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu
Landrasi su zapravo skupina pasmina koja je nastala križanjem domaćih svinja u pojedinim zemljama Europe s velikim jorkširom i još ponekom pasminom. Najčešće razlikujemo dva tipa unutar ove skupine, a to su skandinavski tip landrasa koji se uzgaja u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Danskoj, te zapadno europski landrasi koji se razlikuju i po formatu, ali i po naglašenosti pojedinih svojstava vezanih uz mesnatost. U Hrvatskoj su se dugi niz godina uzgajali landrasi koji podrijetlom potječe iz Švedske i Njemačke, a kroz proteklo razdoblje zbog slične uloge u uzgojnom programu danas govorimo o jedinstvenoj pasmini landras. Landrase odlikuje izrazita duljina tijela koja omogućava smještaj materničnih rogova i predstavlja vezu s visokom plodnošću krmača, koja nerijetko dostiže i više od 12 prasadi u leglu na primjeru danskog landrasa.

Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja
Genetski potencijal, koji sve izvorne i zaštićene pasmine predstavljaju, u Hrvatskoj je vrlo vrijedan, osobito sa stajališta biološke raznovrsnosti i potrebno je postupno prilagođavati u poljoprivrednu proizvodnju klimatskim promjenama. Prioritet je očuvati stare pasmine životinja koje su prilagođene lokalnim klimatskim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Europska komisija odobrila 3.000.000 kuna vrijedan program potpore proizvođačima tovnih svinja

10.03.2021.

Prihvatljivi korisnici su mikro, mali i srednji poduzetnici te velika poduzeća koja se bave proizvodnjom tovnih svinja, a upisani su u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Registar farmi. Potpora će biti dodijel

OPG-ima na području Gline vrijedan genetski materijal u svinjogojstvu

09.03.2021.

Uz donaciju krmača i suprasnih nazimica, cilj nam je i osnivanje Proizvođačke organizacije u sektoru svinjogojstva na ovom području kroz godinu, dvije, otkrio je državni tajnik Tugomir Majdak

Za vjenčani dar od roditelja dobio je OPG i ostao na selu

03.03.2021.

Prije 13 godina Stanislav je, među rijetkim svinjogojskim proizvođačima, primijenio tov svinja na dubokoj stelji, a taj način uzgoja David je nastavio.

Za proizvođače tovnih svinja osigurano tri milijuna kuna

10.02.2021.

Programom potpore koji je u javnom savjetovanju se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost proizvođača i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave Covid-19.

Vučković na Vijeću ministara zatražila dodatne mjere pomoći za pogođena područja

27.01.2021.

Avansna isplata izravnih potpora u iznosu do 85 posto prije 16. listopada, izuzeće od obaveza vezanih uz zelena plaćanja, samo su neki od zahtjeva koje je zatražila ministrica na sastanku Agrifish

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici