Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2020

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, Turopoljsku svinju, Crnu slavonsku (fajfericu) i Banijsku šaru, no još uvijek u uzgoju najviše prevladava landras. Kao dvije najbrojnije su njemački i švedski, a neke veće farme uzgajaju i belgijskog i nizozemskog.

Turopoljska svinja jedna od najstarijih u Europi
Turopoljska svinja je hrvatska izvorna pasmina svinja podrijetlom iz Turopolja, Posavske regije između rijeke Save i Kupe. Prisutnost svinje u Turopolju potječe još od 6. stoljeća, te se ona smatra jednom od najstarijih pasmina svinja u Europi.

Tijekom posljednjih desetljeća, zbog niza različitih faktora, broj svinja je prilično smanjen. Kao jedan od razloga je možda i to da je pasmina nešto zahtjevnija za uzgoj, treba duži proces proizvodnje, a i mogućnost plasmana na tržištu je nešto teži. Baš iz toga razloga pokrenut je projekt "Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ čiji je glavni cilj očuvanje autohtonih vrsta ove pasmine.

Uzgoj Banijske šare se isplati, a potražnja za mesom crne slavonske svinje sve je veća
Crna slavonska svinja ili kako ju još zovu fajferica, sve je traženija na hrvatskom tržištu. Međutim, tek rijetki se bave njezinim uzgojem. Uzgaja se na otvorenom jer vrlo dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva. Njezina hranidba bazira se na ispaši i šumskim plodovima uz dohranu žitaricama, a proizvodnja je čak jednostavnije nego kod landrasa. Meso fajferice je izuzetno pogodno za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, posebno kulena, slanine i čvaraka. I dok cijena mesa crne svinje nije veća od pasmina drugih autohtonih pasmina potražnja je daleko veća. Osim hrvatskog, sve više je za meso crne svinje zainteresirano strano tržište.

Banijska šara je odnedavno treća priznata hrvatska autohtona pasmina svinja. Tovljenici banijske šare svinje postižu veće završne mase u tovu ( oko 162 kg), u odnosu na crnu slavonsku ( oko 125 kg) i turopoljsku ( oko 110 kg).

Landras je najbrojnija pasmina svinja ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu
Landrasi su zapravo skupina pasmina koja je nastala križanjem domaćih svinja u pojedinim zemljama Europe s velikim jorkširom i još ponekom pasminom. Najčešće razlikujemo dva tipa unutar ove skupine, a to su skandinavski tip landrasa koji se uzgaja u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Danskoj, te zapadno europski landrasi koji se razlikuju i po formatu, ali i po naglašenosti pojedinih svojstava vezanih uz mesnatost. U Hrvatskoj su se dugi niz godina uzgajali landrasi koji podrijetlom potječe iz Švedske i Njemačke, a kroz proteklo razdoblje zbog slične uloge u uzgojnom programu danas govorimo o jedinstvenoj pasmini landras. Landrase odlikuje izrazita duljina tijela koja omogućava smještaj materničnih rogova i predstavlja vezu s visokom plodnošću krmača, koja nerijetko dostiže i više od 12 prasadi u leglu na primjeru danskog landrasa.

Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja
Genetski potencijal, koji sve izvorne i zaštićene pasmine predstavljaju, u Hrvatskoj je vrlo vrijedan, osobito sa stajališta biološke raznovrsnosti i potrebno je postupno prilagođavati u poljoprivrednu proizvodnju klimatskim promjenama. Prioritet je očuvati stare pasmine životinja koje su prilagođene lokalnim klimatskim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Padaju cijene svinjetine diljem EU: U Belgiji kilogram samo 1 euro?

30.11.2020.

U Njemačkoj su cijene otkupa svinjskog mesa sve niže, a životinja je na farmama sve više. Ministrica je pozvala klaoničare i mesare da rade vikendom i praznicima.

Otvoreni natječaji vrijedni 300 milijuna kuna za ruralni razvoj

25.11.2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u ponedjeljak dva natječaja za provedbu podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., ukupne vrijednosti 300 mili

Krah hrvatskog svinjogojstva - uvozimo i prasad pod karencom?

17.11.2020.

Mesne industrije smanjile su narudžbe s domaćih farmi te dodatno snizile kupovnu cijenu, a sve kao rezultat poplave uvezenih jeftinih svinja po dampinškim cijenama od 0,8 - 0,9 eura, upozoravaju iz Hrvatske udruge proizvođača svinja.

Iz Gradišta će u 2021. pršutarima isporučiti 1600 butova

20.10.2020.

U prvih godinu dana rada na farmi se u prosjeku oprasilo 56 krmača, a uzgojeno je i stavljeno u tov 1280 komada prasadi

Izvanredna potpora: EK odobrila 2,5 milijuna eura za stočarstvo

15.10.2020.

Europska komisija je odobrila izvanrednu potporu za pomoć stočarima koji se nose s nedostatkom likvidnosti zbog koronakrize.

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 809 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1074 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 294 članka imaju tag potpore
  25. 353 članka imaju tag opg
  26. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici