Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2020

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, ali najviše uzgaja landras

Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja, Turopoljsku svinju, Crnu slavonsku (fajfericu) i Banijsku šaru, no još uvijek u uzgoju najviše prevladava landras. Kao dvije najbrojnije su njemački i švedski, a neke veće farme uzgajaju i belgijskog i nizozemskog.

Turopoljska svinja jedna od najstarijih u Europi
Turopoljska svinja je hrvatska izvorna pasmina svinja podrijetlom iz Turopolja, Posavske regije između rijeke Save i Kupe. Prisutnost svinje u Turopolju potječe još od 6. stoljeća, te se ona smatra jednom od najstarijih pasmina svinja u Europi.

Tijekom posljednjih desetljeća, zbog niza različitih faktora, broj svinja je prilično smanjen. Kao jedan od razloga je možda i to da je pasmina nešto zahtjevnija za uzgoj, treba duži proces proizvodnje, a i mogućnost plasmana na tržištu je nešto teži. Baš iz toga razloga pokrenut je projekt "Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ čiji je glavni cilj očuvanje autohtonih vrsta ove pasmine.

Uzgoj Banijske šare se isplati, a potražnja za mesom crne slavonske svinje sve je veća
Crna slavonska svinja ili kako ju još zovu fajferica, sve je traženija na hrvatskom tržištu. Međutim, tek rijetki se bave njezinim uzgojem. Uzgaja se na otvorenom jer vrlo dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva. Njezina hranidba bazira se na ispaši i šumskim plodovima uz dohranu žitaricama, a proizvodnja je čak jednostavnije nego kod landrasa. Meso fajferice je izuzetno pogodno za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, posebno kulena, slanine i čvaraka. I dok cijena mesa crne svinje nije veća od pasmina drugih autohtonih pasmina potražnja je daleko veća. Osim hrvatskog, sve više je za meso crne svinje zainteresirano strano tržište.

Banijska šara je odnedavno treća priznata hrvatska autohtona pasmina svinja. Tovljenici banijske šare svinje postižu veće završne mase u tovu ( oko 162 kg), u odnosu na crnu slavonsku ( oko 125 kg) i turopoljsku ( oko 110 kg).

Landras je najbrojnija pasmina svinja ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu
Landrasi su zapravo skupina pasmina koja je nastala križanjem domaćih svinja u pojedinim zemljama Europe s velikim jorkširom i još ponekom pasminom. Najčešće razlikujemo dva tipa unutar ove skupine, a to su skandinavski tip landrasa koji se uzgaja u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Danskoj, te zapadno europski landrasi koji se razlikuju i po formatu, ali i po naglašenosti pojedinih svojstava vezanih uz mesnatost. U Hrvatskoj su se dugi niz godina uzgajali landrasi koji podrijetlom potječe iz Švedske i Njemačke, a kroz proteklo razdoblje zbog slične uloge u uzgojnom programu danas govorimo o jedinstvenoj pasmini landras. Landrase odlikuje izrazita duljina tijela koja omogućava smještaj materničnih rogova i predstavlja vezu s visokom plodnošću krmača, koja nerijetko dostiže i više od 12 prasadi u leglu na primjeru danskog landrasa.

Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja
Genetski potencijal, koji sve izvorne i zaštićene pasmine predstavljaju, u Hrvatskoj je vrlo vrijedan, osobito sa stajališta biološke raznovrsnosti i potrebno je postupno prilagođavati u poljoprivrednu proizvodnju klimatskim promjenama. Prioritet je očuvati stare pasmine životinja koje su prilagođene lokalnim klimatskim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Za proizvođače tovnih svinja osigurano tri milijuna kuna

10.02.2021.

Programom potpore koji je u javnom savjetovanju se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost proizvođača i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave Covid-19.

Vučković na Vijeću ministara zatražila dodatne mjere pomoći za pogođena područja

27.01.2021.

Avansna isplata izravnih potpora u iznosu do 85 posto prije 16. listopada, izuzeće od obaveza vezanih uz zelena plaćanja, samo su neki od zahtjeva koje je zatražila ministrica na sastanku Agrifish

Gradi se najveća europska klaonica svinja

21.01.2021.

Krajem prosinca prošle godine Miratorg je izvijestio o izbijanju afričke svinjske kuge (ASK) na jednoj od svojih farmi. No, kasnije nisu objavili koliko su životinja morali usmrtiti i je li izbijanje bolesti utjecalo na njihov opskrbni lanac. Peto je to z

Blagdanska potražnja podigla cijene prasetine na realnu razinu?

30.12.2020.

Prije mjesec dana cijena se kretala oko 13-14, a sad su nam nudili i 18 kuna za prasce, no nisu ih došli preuzeti. Na koncu smo prodali drugome kupcu za 16 kuna po kilogramu, kaže jedan svinjogojac.

Poljski poljoprivrednici stali na granicu i brojali kamione sa svinjama iz Njemačke

10.12.2020.

Danju uopće ne možete vidjeti kamione sa stokom, ali sve počinje nakon 18 sati i traje do 3 ujutro. Svake je noći ulazilo prosječno 14 kamiona sa svinjama, a ovo je samo jedan granični prijelaz na zapadu, napominje Janusz Terka.

Tag cloud

  1. 2092 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1367 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1162 članka imaju tag svijet
  6. 862 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1100 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1059 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1001 članka imaju tag ict
  11. 893 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 930 članka imaju tag industrija
  15. 806 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 396 članka imaju tag koronavirus
  18. 632 članka imaju tag maloprodaja
  19. 418 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 512 članka imaju tag krediti
  23. 369 članka imaju tag opg
  24. 385 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 301 članka imaju tag potpore
  27. 450 članka imaju tag obrazovanje
  28. 425 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici