Hrvatska može postati halal oaza, a kaska

Treće globalno izdanje World Halala Dayja održat će se u studenome u Opatiji i okupiti elitu industrije vrijedne 140 milijardi dolara.

Za razliku od proizvođača prehrambenih proizvoda s halal certifikatom, koji su s njegovim uvođenjem pojačali izvoz ne samo u islamske već i zemlje Europske unje, halal turizam u Hrvatskoj unatoč ogromnom potencijalu još je slabo razvijen, a gosti s emitivnih tržišta koja traže halal u statistikama se navode po "ostale".

Osnovni razlozi su vizni režim, loša dostupnost i neprepoznatljivost destinancije, te još slaba povezanost između svih zainteresiranih strana zaduženih za stvaranje halal destinacije, složili su se sudionici okruglog stola "Halal turističko tržište, perspektive za rast i razvoj", u organizaciji Islamske zajednice u Hrvatskoj te Centra za certificiranje halal kvalitete. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici agencija za certificiranje halal kvalitete iz regije, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice te TZ Zagreba, HGK te proizvođača, hotela i agencija s halal certifikatom. Skup je pozdravio muftija dr. Aziz ef. Hasanović, najavljujući ujedno međunarodni kongres World Halal Day 2016 koji će se održati u studenom u Opatiji.

"Ovaj veliki svjetski kongres održava se treći put u svijetu i prvi put u Hrvatskoj, gdje će se okupiti svjetska halal industrija, što je priznanje za značajan napredak koji smo napravili u ovih šest godina otkako smo pokrenuli Centar za certificiranje. Cilj nam je da Hrvatska postane halal destinancija i da postane konkurentna na halal tržištu, kao i naš elitni turizam", istaknuo je. Inače, halal certifikat u Hrvatskoj ima 61 proizvođač, 23 ugostitelja te sedam turističkih agencija.

Hasanović
Prvi put u Hrvatskoj okupit će se svjetska halal industrija.

"Svjetsko halal tržište teško je oko 140 milijardi dolara, radi se o populaciji od 1,5 milijarde ljudi, gostima koji putuju s obiteljima i troše znatno više od europskih turista, ogroman je potencijal", istaknuo je Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje, dodajući kako je cilj privući i investitore iz arapskog svijeta. "Hrvatska nema nijednu investiciju iz arapskog zaljeva, što želimo izmijeniti, a sljedeći korak je i uvođenje islamskih financija, bankarstva", otkriva Dugonjić.

Profesorica marketinga Olivera Jurković Majić istaknula je da certificiranje u turističkom sektoru u Hrvatskoj još nije dovoljno profitabilno. "U Hrvatskoj je nužno osnovati halal klaster kako bi se iskoristio ovaj ogroman potencijal", smatra Jurković Majić. Znatno bolje rezultate halal certifikat je donio proizvođačima. Tvrtka Naše klasje povećala je izvoz u BiH (30%), Bliski istok te zapadnu Europu, Kraš nakon certificiranja gumenih bombona ispituje tehnološke mogućnosti da Kiki bombone proizvede umjesto sa svinjskom, sa goveđom želatinom. Mila prirodna kozmetika sprema se izvoziti u Indoneziju, Senegal, svjetski lanac Metro.