Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2011

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Prema statistikama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u 2011. godini imamo 20 posto visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine. Podatak se drastično razlikuje od onog iz posljednjeg popisa stanovništva prije 10 godina, kada je izbačena šokantna informacija o tek oko sedam posto Hrvata s diplomom. Tada se, međutim, koristila druga metoda koja je promatrala ukupnu populaciju, a ne radno aktivno stanovništvo. Uz to, brojale su se isključivo sveučilišne diplome, dok europska praksa pod visokim obrazovanjem smatra i završenu visoku ili višu školu, odnosno stručni studij. »Nova metodologija koju je koristilo Ministarstvo je dobra i koriste ju europske zemlje, promatrajući postotak visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom, dakle od 25 do 64 godine. Po toj istoj metodologiji, koju europske zemlje koriste kako bi se mogle međusobno uspoređivati, prije 10 godina imali smo 16, a ne sedam posto visokoobrazovanih«, kaže rektor Sveučilišta u Zagrebu, pregovarač za poglavlje Znanost i obrazovanje Pero Lučin.

»Stari podatak od sedam posto pokazao se krivim, jer je potrebno uzeti u obzir postsekundarno obrazovanje populacije, odnosno sve ono što je više od srednje škole«, objašnjava Lučin. Brojka od 20 posto čini mu se realna budući da se i populacija studenata popela na blizu 200.000 (prije samo šest godina imali smo jedva 152.000 studenata), a u posljednjih 10 godina otvoren je velik broj visokih škola i veleučilišta. Zbog toga je, primjerice, 2001. godine prvu godinu studija upisalo oko 44.000 studenata, a 2008. godine upisalo ih se 10.000 više. Međutim, od 50.000 upisanih 2007. godine, njih 11.000 bili su ponavljači. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je oko 1300 studijskih programa na 130 visokih učilišta - sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. U posljednjih pet godina otvorena su čak 32 visoka učilišta, većinom državna veleučilišta (stručni studiji) i privatne visoke škole. U tri godine, od 2006. do 2008., po Hrvatskoj je pootvarano nevjerojatnih 25 veleučilišta, visokih škola i sveučilišta, pa se danas može studirati u četrdesetak gradova.

Brojkom od 20 posto visokoobrazovanih Hrvatska se bliži prosjeku Europske unije od 25 posto. Lučin kaže da imamo vrlo sličan postotak srednjoškolaca, njih oko 70 posto, koji nakon srednje škole upisuju studij. Međutim, efikasnost studiranja i dalje je premala - studenti, unatoč Bolonji i modelu tri plus dvije godine studija, predugo studiraju. Istraživanja prije pet godina pokazala su da u roku diplomira tek oko 20 posto studenata u Hrvatskoj, dok svoj studij uopće uspije završiti oko 40 posto upisanih.
»Očekivalo se da će Bolonja povećati efikasnost, što se i dogodilo, no ne u postotku koji sam očekivao«, kaže Lučin. Sveučilište u Rijeci došlo je do toga da 45 posto upisanih završi svoj studij u roku, što, prema rektoru, još uvijek nije zadovoljavajuće.
Koji će podatak o broju visokoobrazovanih biti izbačen nakon novog popisa stanovništva? Lučin vjeruje da će se tada dobiti realna brojka, jer će popis stanovništva izbaciti podatke po dobnim grupama, nakon čega će se lako izračunati koliko imamo visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom.

Podaci Ministarstva znanosti govore da svake godine sveučilišta, veleučilišta i visoke škole završi oko 10.000 studenata. Sada kada se podaci polako bliže europskim prosjecima, javlja se novi problem - koliko Hrvatska uspije iskoristiti visokoobrazovni kadar, odnosno koliko diploma i svjedodžbi visokih škola na tržištu nema značaj, jer je poslodavci ne trebaju ili ne priznaju.


Komentari članka

Vezani članci

OSA – Obrazovanjem do Samoinicijative: Održan „Poduzetnički kamp“

27.09.2019.

Ekonomski fakultet u Osijeku, kao nositelj projekta, dana 30. listopada 2019. organizira završnu konferenciju projekta OSA sa zanimljivim gostima predavačima i panel raspravom pod nazivom „Uloga neformalnog obrazovanja u poticanju zapošljivosti“, kada će

Što donose izmjene Zakona o obrtu

18.09.2019.

Izmjene Zakona o obrtu napokon su upućene u saborsku proceduru. Time bi se trebao uspostaviti kvalitetniji model obrazovanja za obrtnička zanimanja u skladu s potrebama gospodarstva i tržišta rada. Jedna je to samo novina od izmjena postojećeg Zakona iz 2

Studentima godišnje 10 tisuća kuna

08.08.2019.

Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a novac je iz Državnog proračuna

Bez posla je 10.715 Hrvata s diplomom, najviše ekonomista

29.07.2019.

Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili visoke škole, piše u nedjelju Večernji list

Nitko ih ne želi završiti: Ovih 19 srednjoškolskih smjerova nije upisao niti jedan učenik

19.07.2019.

I dok je u pojedinim školama vladala borba za svako mjesto, dio srednjoškolskih programa na netom završenom upisnom roku nije odabrao niti jedan školarac

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija