Hrvatska prvi put uvodi vaučere za obrazovanje odraslih

Općepoznata je činjenica da obrazovanje pokreće gospodarski rast i društvenu povezanost. Iako je pažnja ponajprije usmjerena na obrazovanje djece i mladih, podjednako je važno istaknuti i ulogu obrazovanja odraslih osoba. Cjeloživotno učenje posebno je važno u vrijeme gospodarske krize kada je smanjena ponuda poslova ili radne snage za određena područja, ali vrijedno je istaknuti i kako stalnim učenjem svaki pojedinac povećava svoju konkurentnost na tržištu rada i lakše se uključuje u sve aspekte društvenog života. O važnosti cjeloživotnog obrazovanja za Privredni.hr govori Tomislav Katić, direktor ORSUS Grupe i ravnatelj ORSUS učilišta koje provodi obrazovanje u djelatnostima za koje su potrebna specifična znanja i vještine te edukaciju zaposlenika prema međunarodnim standardima.

Sustav obrazovanja odraslih usko je povezan s potrebama tržišta rada; jesu li u Hrvatskoj poslodavci, ali i radnici svjesni njegove važnosti?

Digitalizacija i digitalne tehnologije već su transformirale mnoga radna mjesta i poslove, kao i pandemija COVID-a 19, što je znatno utjecalo na promjene trendova na tržištu rada. Naravno, to je utjecalo i na stopu sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju, koja je kod nas, nažalost, još uvijek vrlo niska, tek 3,5 posto, što je znatno niže od europskog prosjeka koji je 10,8 posto.

S jedne strane, financiranje obrazovanja odraslih još uvijek nije sveobuhvatno niti je dio redovnog obrazovanja te je u najnižoj trećini u EU. Stoga je i Vlada RH u rujnu 2020. donijela Zakon o obrazovanju odraslih: ustanove će imati obvezu kontinuiranog usklađivanja obrazovnih programa sa standardima zanimanja, kako bi sudionici po završetku školovanja bili spremni za tržište rada. Zakonom je utvrđena obveza trajnoga stručnog usavršavanja za učitelje, nastavnike i predavače.

Jesu li se promijenili trendovi s obzirom na stanje i nedostatak radnika u pojedinim sektorima?

Upravo spomenute promjene trendova na tržištu rada i gospodarske promjene, koje su svakodnevne i događaju se velikom brzinom, utjecale su i na poslodavce koji su shvatili da trebaju ulagati u radnike i njihova znanja te u stjecanje novih vještina koje odgovaraju njihovim potrebama.

U iduće četiri godine osigurano je 300 milijuna kuna za projekt Provedba sustava vaučera za obrazovanje odraslih, koji započinje 1. travnja 2022. Što to konkretno znači?

Vaučerima za obrazovanje moći će se koristiti nezaposlene osobe koje zbog nedostatka vještina ne mogu pronaći zaposlenje te nisu konkurentne na tržištu rada, ali jednako tako i zaposlene osobe − što je novost − kojima prijeti gubitak zaposlenja zbog nedostatka znanja i vještina ili žele napredovati u karijeri.

Naglasak se stavlja na digitalna i zelena zanimanja u različitim sektorima, kao što su poljoprivreda i prehrana, energetika, strojarstvo, graditeljstvo, elektrotehnika i računarstvo, transport i turizam.

Dakle, prijaviti se mogu svi. Prijava je vrlo jednostavna, putem web-stranice HZZ-a. Putem aplikacija za vaučere polaznici sami odabiru program obrazovanja i ustanovu u kojoj će pohađati edukaciju, a savjetnik za zapošljavanje pri HZZ-u provjerava relevantnost programa obrazovanja te odobrava zahtjev. Predviđeno financiranje po korisniku vaučera je oko 10.000 kuna po polazniku, a sam iznos ovisit će o sektoru, trajanju i složenosti programa.

Obrazovanje polaznika maksimalno će trajati šest mjeseci, tako da se polaznicima osigurava stjecanje znanja i vještina na brz i učinkovit način. Po završetku programa stječe se mikrokvalifikacija, tj. novo zvanje koje se upisuje u e-radnu knjižicu.

Po čemu je to različito od dosadašnjeg sustava obrazovanja odraslih?

Razlika je u tome što se prvi put u RH uvodi sustav dodjele vaučera kao financijskog instrumenta dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih, i to ne samo za nezaposlene već i za zaposlene osobe. Takav model omogućit će stjecanje novih znanja i vještina zaposlenih i nezaposlenih osoba koje odgovaraju na izazove na tržištu rada.

Gdje je Hrvatska po tom pitanju u odnosu na zemlje koje u tome prednjače?

Namjera je države da do 2030. dostigne prosjek EU-a u obrazovanju odraslih jer je Hrvatska, kao što sam već spomenuo, trenutno na 3,5 posto, dok je EU-ov prosjek 10,8 posto. Prema nekim istraživanjima, gotovo trećina odraslih u Švedskoj u dobi od 25 do 64 godine sudjelovala je u formalnom obrazovanju i osposobljavanju tijekom 2020. godine, što je najveća stopa u Europi. Rumunjska je, primjerice, imala najnižu stopu odraslih koji sudjeluju u obrazovanju ili obuci, od jedan posto.

Nadamo se da će ta stopa i kod nas stalno rasti – zbog čega su i donesene izmjene Zakona o obrazovanju odraslih, izmjene i dopune Zakona o HKO-u te metodologija za izradu standarda zanimanja/skupova kompetencija, upravo kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada. Potrebno se samo pokrenuti i uključiti u cjeloživotno obrazovanje, posebno u onim programima koji su deficitarni.

Po čemu je ORSUS učilište specifično u odnosu na druge takve institucije, što je to što vas izdvaja?

Naglasak stavljamo na kvalitetu i izvrsnost programa te predavača. Uz to, stalno ulažemo u edukacije vlastitih zaposlenika te ih potičemo na osobni razvoj i usvajanje novih znanja i vještina. Kako se na tržištu možete izdvojiti samo zahvaljujući kvaliteti, nudimo vrhunsku organizaciju predavanja i visoki standard, a ujedno se prilagođavamo potrebama polaznika pa organiziramo i individualna predavanja prema njihovim potrebama. Za sve polaznike osigurana je kompletna podrška i nastavni materijali za kvalitetno praćenje predavanja, a radimo u malim grupama.

Sve programe obrazovanja verificirala su nadležna tijela i usklađeni su s potrebama tržišta rada te se upisuju u e-radnu knjižicu. Naravno, svakodnevno pratimo potrebe tržišta rada te stvaramo nove programe obrazovanja.

Više kognitivne sposobnosti, društvene i emocionalne ili takozvane 'meke vještine' te tehnološke vještine izdvojene su kao nešto što bi svi zaposleni trebali usvojiti do 2030. godine. Mogu li se takve vještine učiti i koliko je potrebno vremena da se savladaju?

Naravno da se mogu naučiti. Sam pojam 'vještina' govori nam da su to naučene sposobnosti koje omogućavaju da se s maksimalnom točnošću unaprijed odredi ishod, često s minimumom vremena ili energije. Vještina je mogućnost pojedinca da brzo i točno izvršava niz operacija za lakše i uspješnije obavljanje nekog zadatka, a to je upravo ono što poslodavac zahtijeva od radnika.

Primjerice, najnovije izvješće McKinsey Global Instituta otkriva kako će automatizacija značajno utjecati na niz poslova temeljenih na ljudskim vještinama. Studija naglašava tri najvažnija skupa vještina, za koje se predviđa kako će ih radnici morati razviti do 2030., ako ne žele 'zaostajati'.

To su više kognitivne sposobnosti – koje uključuju naprednu pismenost i pisanje, kvantitativne i statističke vještine, kritičko razmišljanje i složenu obradu informacija, društvene i emocionalne ili takozvane meke vještine – koje uključuju naprednu komunikaciju i pregovaranje, empatiju, sposobnost kontinuiranog učenja, upravljanja drugima i prilagodljivosti te tehnološke vještine – koje obuhvaćaju sve, od osnovnih do naprednih IT vještina, analize podataka, inženjeringa i istraživanja. To su vještine koje će vjerojatno biti 'najnagrađivanije' jer tvrtke traže više programera softvera, inženjera, robotičara i znanstvenih stručnjaka.

Stručnjaci predviđaju kako će potražnja za višim kognitivnim vještinama, kao što su kreativnost, kritičko razmišljanje i donošenje odluka te složena obrada informacija, rasti do 2030. kumulativnim dvoznamenkastim stopama.