Hrvatski IT startup ima klijente u 14 država svijeta

Moj savjet za "startup" tvrtke je da u realizaciju svoje ideje krenu što prije, još danas. Tako kaže Matija Kopić, utemeljitelj i direktor osječkog Farmerona, najpoznatijega hrvatskog IT "startupa". Kopić je pred punom dvoranom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na neformalnom druženju poduzetnika, ulagača i savjetnika pod nazivom "Startup srijeda" predstavio poslovanje svoje tvrtke te govorio o iskustvima u pokretanju posla.

Farmeron stoji iza istoimene aplikacije koja farmerima pomaže u izračunu isplativosti rada na uzgoju stoke. Tvrtka danas ima 368 klijenata iz 14 zemalja svijeta, a aplikacijom se koristi i osam velikih poljoprivrednih tvrtki iz Hrvatske, no Kopić nije želio otkriti o kojima je konkretno riječ. Kao glavni fokus poslovanja Kopić ističe SAD gdje Fameron ima podružnicu i najviše klijenata. "Najveći interes za našim proizvodima pokazali su proizvođači u Sjedinjenim Američkim Državama. Bilo nam je iznimno korisno što smo krajem rujna 2011. otišli u poduzetnički inkubator naših tamošnjih investitora", kaže Kopić. Navodi kako njegova tvrtka nije željela postati dio velikoga poslovnog sustava pa se opredijelila za samostalno poduzetničko djelovanje. Kaže da je od ključne važnosti angažirati kreativne i stručne ljude jer se samo tako mogu iskoristi šanse koje nudi internetska revolucija te ustrojiti učinkovit timski rad. Napominje da u odabiru investitora treba biti oprezan. Njegova je tvrtka privukla 200.000 dolara investicija preko nekoliko investitora. Također navodi da je bitno otvoriti profil AngelList, koji spaja poduzetnike i mentore. Farmeron je osnovan u Hrvatskoj prije godinu i pol, a zapošljava tim od pet ljudi koji će se uskoro proširiti za još dva člana. Kopić je tvrtku pokrenuo s dugogodišnjim prijateljem i kolegom s kojim je od početka radio na programiranju rješenja. Za poljoprivrednu informatiku počeo se zanimati još za studija informatike. Razvojne djelatnosti tvrtka planira zadržati u Hrvatskoj. Kopić ističe da je Farmeron danas usmjeren na velike proizvođače koji imaju interesa i novca za unapređivanje poslovanja pomoću softverskih rješenja, a s obzirom na to da proizvođači hrane sve više rabe internet u poslovanju, sve je i veći pritisak da budu produktivniji.

Naglašava da je bitno posebnu pozornost posvetiti distribuciji, dizajnu i podacima. Pritom pojašnjava da dok su distribucijski kanali nadopunjeni prodajnim tehnikama, omogućavaju uspješno plasiranje proizvoda; dizajn je važan segment poslovanja koji se od samog početka mora ostvariti u suradnji s korisnicima te k tomu mora biti vizualno privlačan, a svi procesi u tvrtki moraju se mjeriti kao i kontakti s kupcima. Dobivene podatke treba iskoristiti za učinkovito odlučivanje i prilagodbu.