Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Velj 2013

Hrvatski med doživljava sudbinu slavonskog kulena

Izvor: www.business.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Hrvatski med doživljava sudbinu slavonskog kulena

Hrvatski med, koji je gotovo u svjetskom vrhu po kvaliteti, doživljava sudbinu slavonskog kulena. Naime, kako ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori- Županijskoj komori Osijek, kao i slavonski kulen, ni med - bilo slavonski, istarski ili neki drugi, također još uvijek nema oznaku izvornosti zemljopisnog podrijetla. - Bilo je pokušaja zaštite hrvatskog meda, međutim zbog neusuglašavanja stavova udruga koje su to pokrenule s predstavnicima Europske komisije, to se nije dogodilo. Za sada od naših izvoznih proizvoda jedino baranjski kulen ima oznaku podrijetla, no i to je manja oznaka od oznake izvornosti. U Ministarstvo poljoprivrede je prije pet godina podnesen zahtjev za dobivanje oznake izvornosti zemljopisnog podrijetla hrvatskog meda, no sve to skupa stoji još u ladici - kaže Nad te dodaje kako je proizvođačima meda u cilju okončati taj postupak u idućem razdoblju. Nad navodi i kako je koncept zaštite meda koji je pokrenut bio preširok. - U Hrvatskoj ima između 17 i 20 vrsta medova i nitko ih do sada nije zaštitio. Mi smatramo da se treba ići na zaštitu izvornosti svakog meda, posebno primjerice slavonskog, panonskog, brdskog ili nekog drugog. Tako da ćemo mi sada prije ulaska u EU veći dio naših aktivnosti usmjeriti na brendiranje slavonskog bagremovog meda - rekao je Nad te dodao kako za to postoje sve reference, od proizvodnih do znanstvenih. Inače, Hrvatska ima neograničene mogućnosti izvoza meda. Prijašnjih je godina gotovo sav proizvedeni med završavao u izvozu u zemljama EU-a. Iz Hrvatske je med izlazio u bačvama gdje je često zbog svoje iznimne kvalitete kao poboljšivač bio miješan s nekim drugim medovima. - Lani je, prema nekim procjenama, jer pravih podataka još nema, proizvedeno ukupno u Hrvatskoj između 6.500 do 7.000 tona meda, od toga je izvezeno na tržište zemalja Europske unije i Bosne i Hercegovine 258 tona, ukupne vrijednosti 1,679.581 dolar, a uvezeno je 127 tona ukupne vrijednosti 613.230 dolara - rekao je Nad, te je dodao kako je posljednjih godina nešto smanjen izvoz meda, a povećana potrošnja na domaćem tržištu.

Povećan je posljednjih godina i broj pčelara u Hrvatskoj.
Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, kaže kako su se mnogi od početka krize okrenuli pčelarstvu, neki kao dodatnoj zaradi, a neki i kao osnovnoj. - Tako je primjerice 2009. u Hrvatskoj bilo 7.470 pčelara, a 2012. evidentirano ih je 8.953. U Osječko-baranjskoj županiji je 2009. godine bilo 520 pčelara, a lani 600 - rekao je Pajnić.


Komentari članka

Vezani članci

Produžen rok za prijavu na natječaj za tip operacije 8.5.1

25.09.2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je druge izmjene Natječaja za provedbu Podmjere 8.5. Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava.

Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

21.09.2020.

Nova bi tehnologija mogla privući mlađe, tehnički vještije farmere, dok bi kod starijih koji nemaju vještine prikladne za novi stil proizvodnje, izazvale strah i opterećenje, tvrde u američkom Nacionalnom savezu poljoprivrednika.

Samo domaće i prirodno: kozji sir i češnjak s OPG-a Lepoglavec

17.09.2020.

Naše koze se hrane domaćim sijenom, travom i kukuruzom. Češnjak nije šprican, a imamo klasični kojeg svi poznajemo i krupni, ne tako čest. To je jako stara sorta i više je salatar, pojašnjava Mario.

Želiš pokazati svoj proizvod? Prijavi se na Sajam zimnice i autohtonih proizvoda

17.09.2020.

Cilj manifestacije je promicati hrvatske tradicionalne proizvode i očuvati običaj pripreme zimnice, te pomoći proizvođačima u izravnom povezivanju s potrošačima i plasmanu njihovih proizvoda na lokalno tržište.

Žito zainteresirano za Agro-Tovarnik i Arator

15.09.2020.

Očigledno je da postoji interes i, po nama, to potvrđuje dobro dosadašnje poslovanje tvrtki Agro-Tovarnik i Arator, a i potencijal daljnjeg razvoja. Vodit ćemo se razmišljanjem da, ako se dio ili cjelina bude prodavala, damo najbolju ponudu sa strane sine

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 764 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 371 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 327 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici