Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

Na rubu slavonske šume, u Cretu Viljevskom pokraj Donjeg Miholjca, smjestila se farma Borovača - 36,5 hektara starog pašnjaka na kojem Matija Kopić razvija model regenerativne poljoprivrede koji je još uvijek rijetkost u Hrvatskoj. Na pašnjaku zajedno žive ekološka goveda i perad na otvorenom.

"Pokušavamo uspostaviti simbiozu različitih životinja kako bismo obnovili teren i poboljšali strukturu tla, odnosno povećali udio organske tvari i humusa. Cilj je postići što veći prinos po hektaru, ali bez intenzivne industrijske proizvodnje“, kaže Matija.

Prije otprilike dvije godine pokrenuo je proizvodnju na otvorenom. Prvo su uvedeni brojleri na pašnjaku, zatim kokoši nesilice, a danas se sustav proširio i na goveda u krava-tele sustavu.

Na farmi se trenutačno nalazi četrdesetak krava i jedan bik, a zastupljene su pasmine šarole (charolais) i simental te njihovi križanci. U proljetnom ciklusu planira se uzgoj oko 4.500 brojlera, dok je u sustavu i približno 900 nesilica.

"Puno sam vremena proveo u Americi i tamo sam se prvi put uživo upoznao s principima regenerativne poljoprivrede, zahvaljujući Joeu Salatinu, koji mi je bio velika inspiracija. Pašno peradarstvo je tamo razvijena grana poljoprivrede i to me jako zainteresiralo. Počeo sam sve više čitati i istraživati. To me pratilo godinama, još iz vremena kada sam se bavio tehnologijom - iako se time bavim i danas, ali u drugačijem smislu“, dodaje.

Krave i kokoši
Imaju i vlastitu malu, fleksibilnu klaonicu peradi, čime osiguravaju proizvodnju svježeg pilećeg mesa te konzumnih jaja od vlastitih koka nesilica. U planu im je i uvođenje ponude grass-fed, odnosno pašne junetine.

Na pitanje kako je jedan IT stručnjak završio u poljoprivredi, Kopić odgovara:

"Poljoprivreda je ili u čovjeku ili nije, a u meni je prisutna već dugo. Dolazim iz poljoprivrednog kraja i obitelji koja se generacijama bavila njome. Smatram da ona može biti dobar model za obnovu Slavonije. Cilj mi nije graditi megalomanske farme, jer ih u Hrvatskoj već ima dovoljno, nego razvijati tisuće manjih farmi koje mogu pridonijeti obnovi tla i prostora narušenog pretjeranom uporabom pesticida i herbicida“, poručuje Matija.

Smatra da se ovakvim modelom proizvodnje mogu obnavljati lokalne zajednice te potaknuti povratak ljudi u ruralna područja. Održivi i profitabilni mali sustavi, kaže, mogu osigurati stabilne prihode i dostojan život obiteljima koje se time bave.

"Cilj je pokazati da je to moguće, ali i da takvi sustavi ne budu samo profitni centri, nego i mjesta razmjene znanja, gdje ljudi mogu doći, učiti, vidjeti primjere dobre prakse i dijeliti vlastita iskustva“, dodaje.

Ističe i da mu je važna transparentnost u radu - kako bi se pokazalo kako nastaje hrana i vratilo povjerenje potrošača u poljoprivrednu proizvodnju, koja je, kako kaže, često udaljena i skrivena od krajnjeg kupca.

Ponosan je otac Lote i Samuela te suprug Mateje. Cijela obitelj na neki je način uključena u projekt.

"Smatram da je ovo dobar model odgoja djece. Cilj nam je što više vremena provoditi ovdje, učiti ih radnim navikama i disciplini, ali i važnosti odmora. Važno nam je da dolaze na ovakvo mjesto, u prirodu, umjesto da im glavna zabava budu ekrani. U planu su i školske i vrtićke grupe koje bi posjećivale farmu, pa želimo omogućiti i drugoj djeci takvo iskustvo“, kaže.

Većinu vremena sada posvećuje razvoju projekta, koji mu je glavni operativni fokus. Budući da je farma u fazi širenja, uključen je u niz infrastrukturnih zahvata. Nedavno je postavljena i nova ograda duga tri kilometra oko cijelog imanja.

"Najviše volim biti ovdje, hodati i obilaziti imanje, često i po nekoliko puta dnevno. Kada prijeđem nekoliko kilometara, na kraju dana sam umoran, ali zadovoljan onim što smo napravili“, ističe.

Klaonica je smještena u staroj kući u Cretu Viljevskom. Projekt je započeo na površini od jednog hektara, gdje je odlučeno uspostaviti mali klaonički pogon. U konačnici postojeći objekt u potpunosti je obnovljen i prenamijenjen za tu svrhu.

"Htjeli smo poslati poruku da stare kuće ne treba rušiti, nego obnavljati. Umjesto megalomanskih objekata koji često stoje prazni, možemo koristiti ono što već imamo“, napominje.

Distribucija proizvoda zasad ide izravno prema kupcima putem web shopa i telefonskih narudžbi. Dostava i preuzimanje organizirani su u terminima klanja, a tržište je trenutno fokusirano na šire područje Osijeka te povremeno Zagreb, što za sada odgovara postojećim kapacitetima.

Rotiranje životinja na pašnjaku
Sustav funkcionira tako da se životinje stalno rotiraju po pašnjaku: koke i brojleri prate goveda i ulaze na teren nekoliko dana nakon njih, čime sudjeluju u prirodnom čišćenju tla od nametnika.

Perad se premješta vrlo često - nesilice svaka tri do četiri dana na novu ispašu, a brojleri gotovo svakodnevno. Time se osigurava stalna dostupnost svježe trave i ravnomjerno korištenje zemljišta.

"Oko 300 kokoši smješteno je na približno 1.200 kvadrata travnate površine. Premještamo ih kako bi im stalno bila dostupna svježa ispaša. Sustav je tako osmišljen da životinje imaju sve potrebne uvjete i da u njemu normalno funkcioniraju“, opisuje Kopić.

Takav način uzgoja, dodaje, rezultira proizvodom visoke kvalitete.

"U pravilu, svako jaje koje proizvedemo i prodamo. Čak i kada bismo imali dvostruko više, tržište bi to vjerojatno moglo apsorbirati jer ljudi prepoznaju razliku u kvaliteti“, ističe.