Hrvatski vanjski dug oko 100 posto BDP-a

Krajem lipnja ukupan bruto inozemni dug (s uključenim kružnim izravnim ulaganjima) iznosio je 44,9 milijardi eura krajem lipnja, što je za 8,9 posto više nego istog mjeseca prošle godine, pokazuju podaci HNB-a Vidljivo je kako iznos inozemnog duga raste sve sporije te od početka ove godine, uz izuzetak ožujka, bilježimo godišnje stope rasta ispod 10 posto što nije zabilježeno od rujna 2005. godine.

Isključivši vrijednost kružnih izravnih ulaganja koja su značajno utjecala na povećanje duga, ukupan iznos bruto inozemnog duga na kraju lipnja iznosio je 43,6 milijardi eura. Usporedimo li vrijednost inozemnog duga na kraju drugog tromjesečja s krajem prethodne godine vidimo kako se u proteklih šest mjeseci inozemni dug povećao za 508 milijuna eura (1,2 posto). Tome je prvenstveno doprinio porast obveza bankarskog sektora prema inozemstvu za 421 milijun kuna ili 3,9 posto. Ostali domaći sektori koji uključuju trgovačka društva i nebankarske financijske institucije te HBOR također su povećali iznos inozemnog duga. U odnosu na kraj 2009. godine promatrani se sektor zadužio za dodatnih 186 milijuna kuna ili 0,9 posto. U suprotnom smjeru, odnosno na pad ukupnog inozemnog duga djelovalo je smanjenje vanjskog zaduženja sektora države te pad izravnih ulaganja. Iako je tijekom drugog tromjesečja inozemni dug države pokazao rast, promotrivši razdoblje od početka godine vidljivo je njegovo smanjenje. U prvih šest mjeseci inozemni dug države je smanjen za 143 milijuna eura, odnosno 2,8 posto, a njegovu je smanjenju osim podmirenja obveza po dospjeloj euroobveznici dodatno doprinijela i činjenica da se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu. Najsnažniji pad inozemnog duga ostvaren je u segmentu izravnih ulaganja, koja su u prvih šest mjeseci smanjena za 166 milijuna eura ili 2,2 posto. Struktura inozemnog duga (koji isključuje kružna izravna ulaganja) blago se promijenila na kraju lipnja u odnosu na kraj 2009. godine. Udio bankarskog sektora ponovno je premašio 25% (25,5%) prvenstveno zahvaljujući padu udjela države (sa 17,1% na 16,6%) te izravnih ulaganja (sa 12% na 11,5%). Ostali domaći sektori su zabilježili tek blagi pad udjela u ukupnom dugu, sa 49,6% na 49,4 posto.

Analitičari Raiffeisen banke očekuju nastavak rasta inozemnog duga, čemu će ponajprije doprinijeti povećanje duga države u srpnju temeljem izdane dolarske obveznice. Osim povećanja inozemnog zaduženja ne isključuju ni mogućnost izlaska države na inozemna tržišta kapitala do kraja godine, ukoliko se uvjeti financiranja pokažu povoljnijima. Za cijelu 2010. godinu prognoziraju porast udjela inozemnog duga u ukupnom BDP