Hrvatsku očekuje spori rast i niska inflacija

Rast hrvatskoga gospodarstva ove i sljedeće godine bit će jedan od najsporijih u Europi, stoji u analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavljene u četvrtak. Za Hrvatsku MMF ove godine predviđa rast gospodarstva od 1,3 posto, a u sljedećoj bi godini ekonomija trebala porasti 1,8 posto. Takve prognoze Hrvatsku smještaju u krug zemalja s najnižim rastom ne samo u Europskoj uniji nego na cijelom europskom kontinentu.

Ove će godine, prema MMF-u, niži rast ostvariti tek Italija (1,1 posto) i Španjolska (0,8 posto), dok bi irsko gospodarstvo trebalo porasti 0,5 posto. Portugal i Grčka i ove će godine bilježiti pad BDP-a. Za ilustraciju, gospodarstvo EU-a ove godine očekuje rast od 1,8 posto, a eurozone od 1,6 posto. U skupini brzorastućih istočnoeuropskih ekonomija, u koju je MMF smjestio i Hrvatsku, najviši rast od 6,8 posto zabilježit će Bjelorusija. Osim po najnižem rastu, u toj je skupini Hrvatska lider u negativnom smislu i po nezaposlenosti. S više od 18 posto nezaposlenih u lanjskom prosincu Hrvatska je na prvom mjestu, a slijede je Litva i Latvija s približno 17-postotnom nezaposlenošću. Međutim, u odnosu na rujan 2008. godine, te dvije baltičke države bilježe mnogo snažniji skok nezaposlenosti od Hrvatske. Ipak, što se tiče inflacije, ove ćemo godine imati jednu od najnižih stopa (3,5 posto) u jugoistočnoj Europi, dok će sljedeće godine inflacija pasti na 2,4 posto. Nižu inflaciju od Hrvatske ove će godine imati samo Crna Gora (3,1 posto), a najvišu Srbija od gotovo 10 posto. Crna Gora nam je rame uz rame i po ukupnom vanjskom dugu, koji će u slučaju Hrvatske ove godine dosegnuti 93,4 posto BDP-a, a 2012. pasti za 2 posto. Crnogorski vanjski dug past će s 99 posto BDP-a ove na 97,5 posto sljedeće godine. Vanjski dug Albanije, Bosne i Hercegovine i Makedonije sljedeće će se godine kretati između 39,1 posto i 58,4 posto BDP-a. Slične vrijednosti vanjskog duga vrijedit će i za Bjelorusiju i Rusiju, dok će tijekom 2012. najzaduženije biti Latvija (141,2 posto) i Mađarska (131,5 posto).

Pitanje zaduženosti, imajući u vidu dobro oprobani model da se stari dugovi vraćaju novima, valja sagledati sa stajališta krize u eurozoni. »Snažne financijske i ekonomske veze s razvijenim europskim državama znače da bi eskalacija dužničke krize u eurozoni imala ozbiljne reperkusije na brzorastuće europske države. U scenariju u kojem bi zapadne banke bile ozbiljno pogođene krizom, značajno bi smanjile svoju izloženost istočnoj Europi, čime bi pristup novcu bio značajno otežan, upozoravaju iz MMF-a. Dodaju da i manje drastičan razvoj situacije u eurozoni može izazvati smanjenje dotoka svježeg kapitala na europski istok, što može zagušiti oporavak kreditiranja građanstva i smanjiti dobre perspektive ekonomskog rasta.