Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2009

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji!

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji, odnosno loša poljoprivredna politika, koja je seljake naučila da ne moraju raditi, nego da samo čekaju poticaje. Velika je krivnja za takvo stanje i na samim seljacima, koji su kao grlom u jagode ulazili u megalomanske projekte i kredite te se sada ne snalaze i propadaju, kaže Stanislav Senkić, koji zajedno sa svojim zetom, Ivanom Nemetom, vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Svetom Đurđu nedaleko od Donjeg Miholjca. Bave se, za sada vrlo uspješno, tovom svinja za poznatog kupca i obrađuju 50 hektara vlastite zemlje.

Nema života na čistom ratarenju
Senkić napominje da je ova godina za hrvatski agrar u cjelini jedna od najtežih od kako se aktivno bavi poljoprivredom, što je već oko 30 godina.
- Smatram da je dosadašnja poljoprivredna politika vođena u krivom smjeru. Htjelo se, naime, nabrzinu od hrvatskog seljaka napraviti američkog farmera, a da je hrvatski seljak ostao hrvatski seljak, da kao, primjerice, austrijski obrađuje 18 - 20 hektara poljoprivrednog zemljišta i drži do 40 grla stoke, odnosno da se bavi i ratarskom i stočarskom proizvodnjom, do ovoga sigurno ne bi došlo. Ovako je stočarska proizvodnja u Hrvatskoj uništena jer su mnogi željeli i još uvijek žele živjeti isključivo na čistom ratarenju, što nije moguće. To mogu američki i australski farmeri, a ne hrvatski seljaci - kaže Senkić. Napominje kako, nažalost, ne vidi izlaz iz ovakvog stanja hrvatskog agrara, dapače smatra kako je ovo početak kraja hrvatskog seljaštva, koje će dokrajčiti Europska unija sa svojom papirologijom i poljoprivrednim proizvodima koje će plasirati. Senkić kaže da je stanje trenutačno najteže u mljekarstvu, a smatra da slično čeka i hrvatske svinjogojce.

Senkić i Nemet trenutačno su jedni od rijetkih poljoprivrednika koji još uvijek, kako kažu, nemaju razloga za kuknjavu, jer od poljoprivrede dobro žive, čak i u ovo vrijeme recesije. Priča još više dobiva na težini jer se bave proizvodnjom svinja, koja je, po mnogima, u Hrvatskoj pred potpunim slomom, a dodatna je zanimljivost, kako smo čuli prigodom posjeta njihovom imanju, što je Senkićev zet Ivan Nemet gradsko dijete i prije se nikad nije bavio poljoprivredom.

Bolje u svome nego u tuđem
- Živio sam s roditeljima koji su oboje radili u državnoj službi u Donjem Miholjcu. I sam sam radio u državnoj službi na carinskom terminalu, potom u tvrtki koja se bavila postavljanjem satelitskih antena, a radio sam i u Trogiru. Međutim, moram reći da mi je ovaj posao bolji i zanimljiviji a smatram i da je bolje i ugodnije raditi u svom nego u tuđem domu - kaže Nemet.

A na imanju Senkićevih pazi se i da svinje imaju udoban život, tako im cijeli dan u svinjcu svira ozbiljna glazba, koja ih, kako nam kažu, oslobađa stresa, svinje su zdravije i daju kvalitetnije meso. Njihovo se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sastoji od nove farme svinja, sagrađene 2006. godine, premda Senkić kaže da više voli reći - od malo većeg svinjca, jer se ne smatra farmerom, nego hrvatskim seljakom.
- Ukupna vrijednost investicije nije pretjerano velika, iznosila je oko 300.000 kuna, pri čemu smo iskoristili mogućnost povrata 25 posto cjelokupnog iznosa prema modelu kapitalnih ulaganja. Riječ je zapravo o gradnji tovilišta na duboku stelju, što zahtijeva puno više rada.

Poticaji, ako dođu - dobro dođu
Dio farme u kojem držimo krmače sagradili smo još 2002. vlastitim sredstvima, kaže Senkić i napominje da obiteljsko gospodarstvo ne misle više širiti, jedino ga planiraju stalno modernizirati. Obojica, i Senkić i Nemet, naglašavaju da, za razliku od mnogih, o poticajima ne razmišljaju. - Mi se ne bavimo poljoprivredom radi poticaja, mi se isključivo brinemo kako svoju proizvodnju unaprijediti. U sustavu smo PDV-a, plaćamo sve obveze uredno, imamo i za svoje plaće, i za repromaterijal. Pripremili smo se za jesensku sjetvu, mineralno gnojivo smo, primjerice, platili kešom, a poticaji, ako dođu, dobro dođu - kažu Senkić i Nemet, uz napomenu da ove jeseni misle posijati oko 10 ha ječma i 14-15 hektara pšenice, međutim zbog izrazite suše u polju još ništa ne mogu raditi.


Komentari članka

Vezani članci

Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica

12.06.2026.

Donosimo detaljan pregled cijena pšenice, ječma i uljarica po klasama i prijemnim mjestima za ovogodišnji rod, uz ključne uvjete otkupa i obračuna kvalitete.

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

08.06.2026.

Cilj nije samo regenerativna poljoprivreda, nego i obnova lokalnih zajednica te povratak ljudi u ruralna područja, kaže Kopić, koji na pašnjaku pokraj Creta Viljevskog uzgaja 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira uzgoj oko 4.500 brojlera i oko 900 nesi

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Gotovo 47 milijuna eura za hrvatsku poljoprivredu, kreću novi zajmovi i krediti

03.06.2026.

Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu sporazume o financiranju za nove financijske instrumente u obliku zajmova/kredita s kapitalnim rabatom u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. godine, kojima će poljop

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk