Hrvoje Prpić: Zlo mi je kad se sjetim procedura koje me u Hrvatskoj čekaju dok investiram u nešto

Ukoliko u Hrvatskoj ostvarim svih 100 planiranih investicija, više ću vremena provoditi kod javnog bilježnika nego radeći, kritičan je Prpić.
U sklopu Small and medium business Foruma, održanog u utorak u organizaciji Poslovnog dnevnika s ciljem promicanja malog i srednjeg poduzetništva, održala se i panel diskusija.

Najpropulzivniji sektori – vjesnici ekonomije budućnosti i novi modeli financiranja.

Iako je najviše prostora bilo posvećeno problemima s kojima se mali i srednji poduzetnici susreću, od čega su financijske prilike tek dio poteškoća, riječi je bilo i o inovativnosti kao imperativu za uspjeh te modelima poslovanja koji u Republici Hrvatskoj još nisu sasvim prepoznati, a u inozemstvu funkcioniraju kao dokazano uspješni.

Petar Lovrić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, istaknuo je da pravnu nesigurnost i nedostatak kvalitetne komunikacije između nadležnih tijela i gospodarskih subjekata smatra velikim zaprekama uspješnosti poslovanja. „Stvorili smo uvjete kao da dijete od tri godine šaljemo na fakultet.“, kaže Lovrić te dodaje da malim i srednjim poduzetnicima sasvim sigurno ne pomažu ni zakoni koji se ubrzano i često mijenjaju. „Poduzetnicima treba pristupiti humano jer iza poduzeća stoje ljudi koji preuzimaju rizik investirajući osobnu imovinu i kapital. Legitimna sila sije represiju, a krivnja se prebacuje s lokalne na regionalnu ili državnu upravu.“ poručio je Lovrić pozivajući na nužnost promjena. Naglasio je važnost javnih rasprava pri donošenju odluka koje će se odraziti na gospodarstvo, kao i komunikacije svi dionika procesa jer mudrost je u slušanju, poručio je Lovrić. „Provode se policijski satovi i nadzor. Postojeće bi zakone trebalo početi primjenjivati, a ne stalno uvoditi nove mjere. Za uspjeh hrvatskog gospodarstva bitno je da upravo malim i srednjim poduzetnicima samo damo dovoljno prilika za plasman njihovih proizvode. Naši poduzetnici imaju sjajan potencijal, pogledajte samo Advent u Zagrebu, tu količinu kreativnosti i na kraju - zaradu.“, ukazao je Lovrić.

Iako financije nisu jedini, svakako su među najvećim problemima malog i srednjeg poduzetništva. Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, zato je istaknula različite modele financiranja i lakši pristup početnom kapitalu kao dio rješenja kojim će se osnažiti rast malog i srednjeg poduzetništva. „Kriza je učinila svoje, komercijalne su banke pokazale sve veću averziju prema prihvaćanju rizika. Poduzetnici opterećeni visokim kamatnih stopama i kreditima iz prošlosti nisu mogli udovoljavati uvjetima komercijalnih banaka. Tu su HAMAG i HBOR, svojim drugačijim pristupom i povoljnim kreditnim programima te smanjenim apetitima, izišli u susret malim i srednjim poduzetnicima. U 2015.godini kreditna aktivnost HBOR-a iznosila je gotovo 7 milijardi i 800 milijuna kuna, i to je jedna od najboljih godina do sad. A za ovu, već sada, što u najavi što u obradi, računamo na preko šest milijardi kuna kredita.“, poručila je Jus dodavši da je u 2015. godini odobreno 85 posto kreditnih zahtjeva.

Osvrnuvši se na pitanje doživljavaju li komercijalne banke njihovu djelatnost kao konkurentsku, istaknuto je da nema većeg projekta u kojem HBOR nije pozvao komercijalne banke da im budu partneri. „U konačnici veći dio projekata završi zajedničkim financiranjem, na zadovoljstvo sve tri uključene strane“, kaže Jus. Kao najveće HBOR-ove uspjehe vidi veliki iskorak u industriji brodogradnje za koji su izdvojili gotovo tri milijarde kuna potpora i koji će nastaviti pratiti i u budućnosti. Osim brodogradnje, HBOR velike nade polaže u povećanje izvoznih kapaciteta hrvatskih proizvoda, turizam te poljoprivredu. „Poljoprivreda je specifična grana zbog sezonskog karaktera. Kako bi je osnažili, fokusirat ćemo se, između ostalog, i na osnaživanje obiteljskih proizvođača.“, najavila je Jus

Što se ulaganja truda u kreiranje kvalitetne platforme namijenjene malom i srednjem poduzetništvu, Darko Liović, predsjednik uprave HAMAG-BICRO, upozorava da se poduzetnici susreću s nizom problema koji dovode do neizvjesnosti. Ovdje HAMAG nastupa kao most preko zakonskog okvira koji naizgled funkcionira dobro, no njegova je primjena opterećena praktičnim problemima. „Poduzetnicima omogućavamo izravan pristup kapitalu i olakšavamo pristup financiranju. Dodatno, osnovali smo i START UP akademija u sklopu koje pružamo ekspertizu u trajanju od jednog tjedna o tome kako lakše stupiti u poduzetništvo i na koje se rizike pri tome može naići. Ovo treba biti dostupno svima kako bismo ispravili pogreške iz prošlosti.“, kaže Liović. Kratka usporedba hrvatskog s gospodarstvima drugih europskih zemalja, konkretno Velike Britanije, iskorištena je i za prezentaciju jedne vrlo zanimljive informacije. Naime, jedan od britanskih indikatora uspjeha, kaže Liović, je koliko je novca putem poreza uplaćeno u državnu blagajnu. „Takvo što ovdje u Republici Hrvatskoj ne možemo čuti. Bilo bi dobro da počnemo stremiti ka takvoj poduzetničkoj klimi.“, zaključio je Liović.

Velika se Britanija pokazala pravim poduzetničkim rajem i prema iskustvu i Hrvoja Prpića, investitora i poduzetnika. Upravo je zbog toga strah da će sve više lokalnih poduzetnika svoje firme osnivati u inozemstvu donekle opravdan. Kao suvlasniku tvrtke u Velikoj Britaniji svakodnevno mu se s pitanjima obraćaju ljudi s poduzetničkim idejama koji bi krenuli istim putem. Povećan interes leži u činjenici da u Velikoj Britaniji za male tvrtke ne postoje troškovi dokle tvrtka radi malo ili nimalo i njeno pokretanje košta nula kuna. „U SAD-u, primjerice, knjigovodstvo možete voditi sami. U Velikoj Britaniji nema parafiskalnih nameta i to je ono najprivlačnije onima koji se u poduzetništvo tek žele upustiti.“, kaže Prpić te nastavlja da bi smanjenje troškova u Republici Hrvatskoj rezultiralo i većim brojem poduzetnika. „Zlo mi je kad se sjetim procedura koje me u Hrvatskoj čekaju dok investiram u nešto.“, odlučan je Prpić. „Ukoliko u Hrvatskoj ostvarim svih 100 planiranih investicija, više ću vremena provoditi kod javnog bilježnika nego radeći.“, kritičan je Prpić.

Franšizno je poslovanje, s druge strane, predstavljeno kao jedno od sigurnijih poslovnih luka. „Ulazite u vlak koji već vozi, u poslovanje koje je testirano na drugim tržištima“, pojasnila je Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje te potpredsjednica Europske franšizne federacije. Glavne prednosti ovog poslovnog modela je što se nedostatak znanja i vještina premošćuje osiguranim edukacijama i savjetovanjima. Kolike su mogućnosti razvoja vlastitih poslovnih vještina u situaciji gdje je poslovni model unaprijed određen?

Izazovi se kriju, kaže Kukec, upravo u tome kako plasirati novi proizvod na novom tržištu, kako potaknuti lokalno širenje franšize po Hrvatskoj. „Ovo nije egzotičan model, već se o njemu premalo zna. Znanje i edukacija smanjili bi nepovjerenje poduzetnika. Ljudi su trenutno vrlo oprezni, pa smo na zadnjem mjestu u svijetu po broju franšiza dok zemlje poput Italije, Engleske, Španjolske imaju do 80 posto udjela franšiza u sektoru malog i srednjeg poduzetništva.“, usporedila je Kukec. Da smo ovaj, u inozemstvu dokazano uspješan model, tek dijelom već prepoznali kao onaj s velikim potencijalom dokaz je poduzetnička priča hrvatske fast food franšize Surf'n'Fries koja je i u SAD-u prepoznata kao vrlo uspješna.