Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ruj 2014

I drugi uz Adris ciljaju na nas... Samo želimo vlasnika na duge staze

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Valentina Wiesner Mijić/VL  

I drugi uz Adris ciljaju na nas... Samo želimo vlasnika na duge staze

Predsjednik Uprave Save Re, o promjeni vlasnika, rezultatima i planovima.

O tome cilja li Adris na tržište osiguranja Slovenije mogućim preuzimanjem reosiguranja Sava Re nagađa se mjesecima, no manje je poznato da je Croatia osiguranje već ranije kupovalo njihove dionice. Danas je udio CO-a i Adrisa u slovenskom reosiguravatelju preko skrbničkih računa Splitske banke i RBA oko 15 posto. O stavu prema Adrisu i CO i poslovanju tvrtke razgovarali smo sa Zvonkom Ivanušićem, predsjednikom uprave Sava Re-a.

Naveliko se nagađa da vas kupuje Adris. Glasine je podgrijalo gašenje Croatia Lloyda. Ima li istine u tome? Jeste li u tajnim pregovorima?
Nema potrebe da ja govorim o Adrisu, to je u nadležnosti vlasnika. Htio bih samo reći da s Croatia Lloydom oduvijek odlično poslujemo, čak i kad su politički odnosi Slovenije i Hrvatske bili na dnu. Kao reosiguravatelj bavimo se zbrinjavanjem viška rizika, za što je potrebna velika diverzifikacija i dobro nam dođu partneri, makar i konkurenti. Što se tiče Adrisa, odlučili smo da smo kao uprava indiferentni. Nije zainteresiran samo Adris, ima i drugih interesenata, no naša je briga maksimizacija vrijednosti, a onda i stabilna i dugoročna vlasnička struktura. Željeli bismo vlasnika koji ima dugoročne planove i koji je stabilan. Kratkoročni su planovi za brokere, to nije za nas.

Kakva vam je vlasnička struktura, koliko dionica drže Adris i CO?
Najveći udio, 25 posto plus jednu dionicu, drži Slovenski državni holding, drugi je najveći udio u rukama Societe Generale - Splitske banke; fiducirani račun s 9,8 posto udjela, a nešto više od šest posto ima EBRD. Usto, ukupno oko šest- sedam posto drži East Capital, a ostalo slovenske banke, Modra zavarovalnica, mirovinska osiguranja i uzajamni fondovi te 12 posto fizičke osobe. Dionica nije bila likvidna do prije nekoliko mjeseci, banke i veliki vlasnici nisu prodavali svoje udjele, no zbog povećanja vrijednost dionice za više od 100 posto u godinu dana uzajamni fondovi morali su ih početi prodavati zbog zakonskih ograničenja.

Jeste li očekivali toliki rast vrijednosti dionice?
Očekivao sam rast dionice, ali ne toliki. Zbog velikag interesa za dionice, ali i transparentna informiranja, odlučili smo predstaviti poslovne rezultate postojećim i potencijalnim vlasnicima dionica, pa smo ove godine organizirali "non-deal road show", u sklopu kojeg smo bili i u CO-u. Želimo povećati likvidnost dionice, mislim da je i ta akcija imala efekt.

Kad očekujete promjenu vlasnika?
Teško pitanje u ovom trenutku. U Sloveniji se mijenja vlast, a time i upravljanje Slovenskim državnim holdingom. Kako 27 posto udjela u Savi Re ima država, izravno i neizravno, preko Modre zavarovalnice i suvlasništva u bankama u koje je ušla zbog krize, vidjet ćemo. Prije su iz Holdinga najavljivali da će izaći iz vlasništva u roku od tri godine, što je danas dvije godine, a to bi znatno promijenilo vlasničku strukturu. Nama je ključno imati stabilne vlasnike.

U jednom ste trenutku otkupljivali vlastite dionice. Nagađalo se da se želite zaštititi od rasta udjela CO-a...
Nismo reotkupljivali da se zaštitimo, to je dezinformacija! Pa na dan možemo kupiti maksimalno 10.000 eura vrijednosti, tako da i ne možemo imati neku obranu. To, uostalom, nije naša strategija, ne znam zašto bismo to radili. Svakome tko se zanima za naše dionice damo sve informacije koje možemo dati, to smo učinili i na "road showu" u CO-u. Usto, imamo obvezu izaći na drugu burzu nakon dvije godine, slovenska je preplitka; opcije su Istanbul, Beč, Varšava..., a s nečim moraš izaći na tu burzu.

Poslujete u većini zemalja regije. Kakvi su vam rezultati i planovi?
Kao osiguravajuća grupa prisutni smo u svim zemljama bivše Jugoslavije osim u BiH i vlasnici smo ili većinski vlasnici 10 društava za osiguranje. Zadovoljni smo rezultatima, a prvi kvartal prošle godine prešli smo prag rentabilnosti, većina naših društava bila je pozitivna. Ako se usporedimo s drugim osiguravajućim grupacijama, ocjenjujemo da smo najbolji. Investirali smo u regiju zbog potencijala rasta, premda je kriza odgodila rast, no premija osiguranja u Sloveniji je oko 1000 eura po stanovniku, u Hrvatskoj oko 300, Srbiji oko 80, a u Makedoniji oko 40 eura. Udio premije u BDP-u također je nizak u svim tim zemljama. To znači da ima još prostora i očekujemo rast. Kao reosiguravajuća kuća prisutni smo u čak 80 zemalja, od Japana do Latinske Amerike, svuda osim u Sjevernoj Americi, jer tamo nemamo u rukama oruđa za upravljanje rizicima. Inače, 60 posto premije reosiguranja ostvarujemo izvan Slovenije, 40 posto te premije nosi nam Azija, Južna Koreja! Europa nas gleda kao malo, balkansko društvo, a Azija kao europsko jer imamo A rejting. Na žalost, krilatica o slobodnom protoku robe, kapitala i usluga kreće se u jednom smjeru. Tu su barijere, ne možemo prodavati u zreloj Europi zato smo prije mnogo godina odlučili ići izvan nje, u Aziju i Latinsku Ameriku, aktivni smo i u Africi. Zasad su to mali poslovi, ali ušli smo na tržište. Osluškujemo tržišta na kojima radimo u području reosiguranja, prenosimo dobra iskustva u Sloveniju, primjerice, osiguranje "pay as you drive", po kilometrima…

Većina osiguravatelja bilježi velik gubitak na obveznom autoosiguranju. Kakvo je stanje kod vas?
Problem je u tome što je autoodgovornost bila jako profitabilna i pokrivala neke negativne vrste osiguranja. Prosječna je premija bila veća od 200 eura, a danas je ispod 160, što je normalna premija, nije niska, no nitko nije očekivao da će tako brzo pasti. Očekivalo se da će druge vrste osiguranja rasti i da će se izbalansirati. To ćemo preživjeti i raditi na kvaliteti.

Jeste li u Hrvatskoj dugoročno, na što ste fokusirani?
Radimo kao da ćemo biti prisutni 100 godina. U Hrvatskoj i svuda želimo pokrivati male i srednje rizike, radimo s fizičkim osobama, društvima s ograničenom odgovornošću, u velikim rizicima ne želimo konkurirati. Svugdje gdje poslujemo želimo balansirati: previše je autoosiguranja u osiguranju, želimo više raditi na imovini, biti inovativniji. Planove nam je malo narušila liberalizacija, pa smo išli u rebalans, pokušavamo optimizirati fiksne, ali i varijabilne troškove i već smo iznad praga rentabilnosti.

Kakvi su rezultati poslovanja Grupe?
U Grupi Sava Re u prvih smo šest mjeseci 2014. realizirali gotovo 13 milijuna eura neto dobiti i nešto više od 5% prinosa na kapital (ROE), a godišnji je plan oko 10 posto. Matična tvrtka na polugodištu je ostvarila 95% godišnjeg plana, a grupa 57 posto. Rezultatima smo jako zadovoljni. Premija u grupi nešto je niža, ali i troškovi. Nešto sasvim drugo je životno osiguranje. Sva naša društva izvan Slovenije bilježe povećanje premije životnih osiguranja, ponajviše Hrvatska, uz porast 41,3 posto. Ne želimo biti najveći, nego najbolji, neke smo police odlučili ne obnavljati, npr., u reosiguranju one koji su više od tri godine negativne, primjerice usjeve u Zavararovalnici Maribor. Smanjujemo udio reosiguranja u Sloveniji zbog pravila Solvency II, moramo smanjiti rizik koncentracije, imamo jako visoku granicu solventnosti u stres testu.

Znači, imate dovoljno kapitala...
Što se tiče grupe, puno smo iznad granice, a u Hrvatskoj smo još stabilniji, ne vidimo potrebe za povećanjem kapitala sljedećih nekoliko godina.
Zadovoljni Velebitom

Kako vam ide biznis u Hrvatskoj, u Velebit osiguranju?

U Hrvatskoj smo se odlučili za greenfield investiciju, vjerujemo u kapacitet tržišta. Problem je sve veća konkurencija. Minusi u prvim godinama rada Velebita su planirani, 2013. smo završili s dobiti, poslovali smo pozitivno. Jako smo zadovoljni životnim osiguranjem, koje je u posljednje dvije godine raste više od 40% godišnje. Nismo očekivali velike tržišne udjele u Hrvatskoj, prioritet nam je nam je kvaliteta.


Komentari članka

Vezani članci

Poljska dominira, a u Hrvatskoj velik pad investicija u startupove

02.03.2026.

Iako u Istočnoj Europi živi trećina europske populacije, ona i dalje privlači tek 5,5 posto ukupnog europskog rizičnog kapitala

Slovenija ima drastično drugačiji pristup turizmu od Hrvatske. I ide joj odlično

01.09.2025.

SLOVENSKI turizam već neko vrijeme bilježi stabilan uzlazni trend. Naš sjeverni susjed, smješten između Alpa i Jadranskog mora, kontinuirano ostvaruje rast broja dolazaka i noćenja turista te se sve češće spominje kao jedna od poželjnijih turističkih dest

Prva slovenska kompanija koja vrijedi pet milijardi eura

06.02.2025.

Tržišna vrijednost Krke u ponedjeljak je premašila pet milijardi eura, što dosad nije dosegla nijedna slovenska tvrtka. Krka je svakako među prvima na “radaru” onima koji izlaze na Ljubljansku burzu. Ove godine osjetno je veći interes domaćih investitora

Vlasnik Violete: Gradimo novu tvornicu i širimo proizvodnju u Lasti

30.01.2025.

VLASNIK kompanije Violeta iz Gruda Petar Ćorluka najavio je izgradnju nove tvornice higijenskih proizvoda te proširenje proizvodnje i modernizaciju pogona tvornice keksa Lasta iz Čapljine u što će biti uloženo 10 milijuna eura, prenosi Forbes BiH.

Top 100 najbogatijih u regiji: Vlasnici Infobipa vrijede najviše – tri milijarde eura

27.12.2024.

Sedmero od deset najbogatijih u godinu dana smanjili su vrijednost svojih kompanija. Tvrtke iz Top 100 rasle su 1,9 posto, znatno manje od inflacije u svim državama. Najviše je narasla vrijednost Žita Marka Pipunića, a najviše je pala vrijednost kompanija

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke