Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2018

Interaktivna karta otkriva zašto su neke europske zemlje bogate, a Hrvatska nije

Izvor: www.index.hr · Autor: R.I.  

Interaktivna karta otkriva zašto su neke europske zemlje bogate, a Hrvatska nije

GRAĐANI Hrvatske provest će 32,5 godina u radnom odnosu, nešto manje od prosjeka Europske unije. Naime, stanovnici Europske unije prosječno će raditi 35,9 godina, od toga najdulje Šveđani koji će raditi gotovo 42 godine (41,7), a najmanje Talijani koji će raditi 31,6 godina.

Rezultati su to Eurostata koji je istražio očekivano trajanje radnog vijeka za građane Europe, a podatke je u sklopu interaktivne karte objavila Al Jazeera Balkans.

Izvan EU-a najviše će raditi stanovnici Islanda, a najmanje Turske

Istražili su koliko će vremena osoba koja je 2017. imala 15 godina provesti u radnom odnosu. Prosječan rezultat za Europsku uniju za tri godine je veći nego u sličnom istraživanju iz 2000. godine.

Hrvatska u skupini zemalja u kojoj se najkraće radi

Izvan Europske unije, najdulje će raditi stanovnici Islanda – 47 godina, a najkraće stanovnici Turske – 29 godina.

Iako se građani Hrvatske uglavnom bune protiv mogućeg podizanja praga za odlazak u mirovinu, odnosno produljenja radnog vijeka, i misle da su bogate zemlje eto tako, slučajno, postale bogate, i da slučajno imaju visoke penzije, podaci Eurostata otkrivaju da je očekivani radni vijek u najrazvijenijim, značajno dulji od onog u siromašnijim članicama EU.

Prema ovom istraživanju, zemlje se mogu podijeliti u tri skupine. U prvoj skupini radni vijek stanovnika trajat će manje od 35 godina. U tu skupinu spadaju: Malta, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Poljska, Luksemburg, Bugarska, Belgija, Grčka, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Makedonija.

Podaci Eurostata govore da je procjena dužine trajanja radnog vijeka u Hrvatskoj 32,5 godina, što je za 3,4 godine kraće od europskog prosjeka.

U razvijenim zemljama dulje se radi

U drugoj skupini nalaze se zemlje za koje se pretpostavlja da će u njima radni vijek trajati između 35,1 i 38,9 godina. To su Španjolska, Francuska, Slovenija, Češka, Litva, Latvija, Cipar, Irska, Austrija, Portugal, Finska, Njemačka, Estonija i Velika Britanija.

A u posljednjoj skupini zemalja u kojima će stanovnici raditi od 39,2 do 42,5 godina su najbogatije europske zemlje - Danska, Nizozemska, Švedska, Norveška i Švicarska.

Muškarci u prosjeku rade pet godina dulje od žena

Kad je, pak, riječ o razlikama između muškaraca i žena, muškarci će u prosjeku raditi 38,3 godine, a žene 33,4 godine. Najveće razlike unutar EU-a po ovom pitanju su u Malti (12 godina), a izvan EU-a u Turskoj (20 godina).

Latvija je zemlja u kojoj neće biti razlike u radnom vijeku između muškaraca i žena, a Litva jedina zemlja u kojoj će muškarci raditi kraće nego žene.


Komentari članka

Vezani članci

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Novi trendovi tržišta: Više od 60 posto Hrvata koristi neki oblik fleksibilnog rada

27.11.2025.

Umjesto strogo propisanog rasporeda, sve više radnika bira "klizno" radno vrijeme, rad na daljinu i prilagodljive rasporede u kojima sami određuju kada će, i odakle, raditi, a prema istraživanju koje je objavio portal MojPosao, u Hrvatskoj 66 posto muškar

Novo istraživanje: Zaposleni u državnim firmama sretniji od kolega koji rade za privatnika

04.09.2025.

Među radnicima u Hrvatskoj najsretniji su oni koji primaju velike plaće, rade u državnim tvrtkama, u djelatnostima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala te oni koji žive u Istri i na Kvarneru, pokazalo je istraživanje koje je u četvrtak objavio portal M

Stručnjakinja Bakula: Promijenila se radna etika, dio poslodavaca nezadovoljan je generacijom Z - Women in Adria

04.06.2025.

Marljivost, dobre radne navike i pozitivan stav prema radu vrijednosti su koje su generacije zaposlenika kroz povijest trudile dosegnuti. U kolektivima se cijenilo kolege koji su prednjačili, a poslodavci su ih znali nagraditi. No vremena se mijenjaju, p

Hrvatski javni dug pao ispod prosjeka EU

25.04.2025.

HRVATSKI javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine još dublje ispod propisanog plafona od 60 posto, odmaknuvši se još više od prosjeka eurozone, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

Tag cloud

  1. 2922 članka imaju tag turizam
  2. 2747 članka imaju tag hrvatska
  3. 1537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1595 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2020 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1331 članka imaju tag trgovina
  11. 1380 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1090 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 716 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 702 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 801 članka imaju tag maloprodaja
  23. 567 članka imaju tag poticaji
  24. 532 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 458 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 348 članka imaju tag hgk