Interventni uvoz kao slamka spasa

Plinski “rat” između Rusije i Ukrajine kojim je započela i ova godina, brojnim je hrvatskim gospodarskim subjektima, čija proizvodnja u velikoj mjeri ovisi o tom energentu, nanio višemilijunsku štetu. Rusko zatvaranje plinskih ventila osjetili su, prije svega, industrija građevnog materijala, kemijska industrija, proizvođači stakla te industrija željeza i čelika.

Osim toga, Vlada je proglasila krizno stanje i uvela mjere petog i šestog stupnja obustave opskrbe prirodnim plinom koje se odnose na industrijske i ostale nezaštićene kupce tog energenta. Zbog toga su mnogi trgovački centri i lanci te poslovni subjekti koji djeluju u uslužnoj i ugostiteljskoj djelatnosti diljem Hrvatske, uz financijske nedaće, osjetili i pravu zimu radi koje, zbog ekstremno niskih temperatura, pucaju čak i tračnice.

Ravnatelj Ureda za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Branimir Horaček ističe kako zamjena prirodnog plina nekim od tekućih naftnih derivata, kao što je primjerice mazut, a za kojom su tijekom kriznih siječanjskih dana posegnuli brojni nezaštićeni kupci plina u nas, troškove proizvodnje poskupljuje za dvadesetak posto. Stoga je važno naglasiti kako industrija, posebice u proizvodnim procesima koji se zbog određenih razloga ne mogu zaustaviti, mora voditi brigu ne samo o mazutu, nego i o drugim alternativnim gorivima koja bi u kriznim situacijama mogla biti adekvatna zamjena za prirodni plin.

Nužno diverzificirati dobavu
U razdobljima otežane ili prekinute opskrbe jedno od rješenja koje može osigurati nastavak industrijske proizvodnje (barem za tzv. hladni pogon), ublažiti posljedice nestašice ruskog plina te smanjiti troškove uzrokovane zamjenom prirodnog plina mazutom može biti i korištenje ukapljenog naftnog plina. On nastaje kao nusprodukt u rafinerijskim procesima prerade crnog zlata, a u 2007. godini u domaćim rafinerijama proizvedeno ga je nešto više od 372.000 tona, kaže Horaček.

S tehnološkog aspekta, pojašnjava on, najbolja zamjena za prirodni plin upravo je ukapljeni naftni plin koji, ako industrijski pogon ima ugrađen isparivač i tzv. peak shaving spremnik za taj energent, može vrlo brzo nastaviti s proizvodnim procesom. No Horaček tvrdi kako takva rješenja u nas još uvijek nisu popularna zbog skupoće tehnologije koja osigurava zamjenu prirodnog plina naftnim plinom, a posebice sada kada je hrvatskim gospodarskim subjektima poslovanje ionako otežano zbog globalne gospodarske krize.

Uz korištenje ukapljenog naftnog plina koje bi industriji pripomoglo tijekom poslovanja u kriznim energetskim vremenima, postoji i nekoliko ostvarivih dugoročnih mjera kojima država namjerava plinski sustav učiniti što sigurnijim. Prije svega, potrebno je diverzificirati dobavne plinske pravce te se upravo zbog toga intenzivno radi na izgradnji međunarodnog plinskog transportnog pravca između Hrvatske i Mađarske. Osim toga, u tijeku su i pripreme za realizaciju projekta Jonsko-jadranskog plinovoda kojim bi se omogućila dobava prirodnog plina iz proizvodnih polja u kaspijskoj i srednjoistočnoj regiji.

Također, sve se intenzivnije govori o izgradnji terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku koji bi trebao postati operativan 2014. godine i koji bi Hrvatskoj osiguravao dobavu tog energenta iz Zapadne i Sjeverne Afrike te Bliskog istoka. A kako bi Hrvatska mogla prihvatiti veće količine prirodnog plina, potrebno je izgraditi, uz postojeće podzemno skladište Okoli čiji je kapacitet 550 milijuna prostornih metara, i dodatne spremnike na toj istoj ili nekoj drugoj lokaciji (predlažu se Beničanci kod Donjeg Miholjca).

“Struka će odlučiti koja je lokacija bolja. Više informacija o tome gdje i kada bi trebala započeti gradnja znat će se kad završe pregovori o izdvajanju skladišta Okoli iz Ine, kao i cjelokupnog plinskog biznisa iz te naftne tvrtke”, rekao nam je Horaček dodavši kako će tada biti osnovana kompanija koja bi se bavila trgovinom prirodnim plinom. Ukratko, ta bi kompanija kupovala prirodni plin iz zemalja u kojima je cijena tog energenta najprihvatljivija i zatim ga prodavala distributerima u Hrvatskoj.

Ako rusko-ukrajinski spor potraje...
Inače, 2007. godine u Hrvatskoj je proizvedeno nešto manje od 2,9 milijardi prostornih metara prirodnog plina, dok je uvezeno nešto više od milijarde “kubika” tog energenta.

Kad je riječ o trenutačnoj situaciji, Ina je prije nekoliko dana s talijanskim ENI-jem dogovorila interventni uvoz prirodnog plina pa nam tako iz te susjedne zemlje stiže 30.000 prostornih metara na sat. Također zahvaljujući interventnom uvozu, MOL i E-ON Ruhrgas, preko austrijskog plinskog čvorišta Baumgarten i preko Slovenije kroz Rogatec, šalju nam oko 40.000 prostornih metara plina na sat. Ako zimske temperature budu u prosječnim okvirima za ovaj dio godine, količina od 70.000 prostornih metara plina, uz korištenje zaliha iz skladišta Okoli, neko će vrijeme biti dostatna za održavanje tlaka u plinskom sustavu i opskrbu zaštićenih kupaca - kućanstava, dječjih vrtića, bolnica i škola. Ako skladište Okoli ostane bez prirodnog plina, a Rusija i Ukrajina ne pronađu zajednički jezik, valjalo bi povećati interventni uvoz jer, nažalost, Hrvatska trenutačno baš i nema mnogo izbora.

HEP: nakon ogrjevne sezone vidjet ćemo koliko nas je kriza stajala
Hrvatska je elektroprivreda (HEP), uz kutinsku tvornicu gnojiva Petrokemiju, koja je trenutačno u redovitom remontu, najveći potrošač prirodnog plina u Hrvatskoj. Zbog rusko-ukrajinskog spora i “istjerivanja pravice”, HEP je prirodni plin u svojim termoelektranama i kogeneracijskim postrojenjima zamijenio mazutom. Glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić kaže kako HEP-ova godišnja potrošnja prirodnog plina iznosi oko 700 milijuna prostornih metara.

“Iako je nekoliko zadnjih godina uvijek bilo redukcija plina u HEP-u, posebice u vrijeme niskih temperatura, moramo reći da se nismo susreli s ovako drastičnom redukcijom. No, i za ovakve slučajeve HEP ima pripremljene scenarije”, kaže on.

Cijena korištenja prelaska rada toplana na alternativna goriva ovisi o mnogo faktora i sada kad imamo izvanrednu situaciju, zaključuje Milišić, ne radimo nikakve izračune, te ćemo tek na kraju ogrjevne sezone napraviti obračun koliko nas je to sve stajalo.