Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2008

Iskusni stručnjaci oživjeli posrnule metalce

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Marinko Glavan  

Iskusni stručnjaci oživjeli posrnule metalce

Metaloprerađivačka industrija s godišnjom stopom rasta od 7,5 posto godišnje u posljednjih pet godina najdinamičnija je industrijska grana Primorsko goranske županije, stoji u izvješću o stanju metalnog kompleksa koji je, prema podacima iz FINE, pripremila HGK - Županijska komora Rijeka.

Od ukupnog broja poduzeća na području Primorsko-goranske županije gotovo četvrtina je registrirana u djelatnosti proizvodnje metala i proizvoda od metala, a dodaju li se tome strojogradnja i brodogradnja, tvrtke uključene u metalnu industriju čine čak 42 posto od svih registriranih poduzeća, koja skupa zapošljavaju više od polovice ukupnog broja radnika u prerađivačkoj industriji.

Snaga je u ljudima

U HGK - ŽK Rijeka ističu kako su brojna značajna poduzeća iz područja metalne i metaloprerađivačke industrije u procesu tranzicije propala, no ostali su stručni kadrovi koji su svoje bogato iskustvo iskoristili za pokretanje vlastitih poduzeća. Upravo ta poduzeća i po pitanju zapošljavanja među vodećima su u županiji, s prosječnom godišnjom stopom rasta broja zaposlenih od 2,1 posto.

Metalna industrija ostvaruje nešto manje od 49 posto ukupnog prihoda industrije u PGŽ, od čega preko 30 posto otpada na brodogradnju, 12 posto na metaloprerađivačku industriju, a 6 posto na strojogradnju. Ukupni prihod metalnog kompleksa raste po prosječnoj stopi od 7,6 posto godišnje, ponajviše zahvaljujući djelatnostima proizvodnje metala i strojogradnje čija je stopa rasta 13,2 posto, dok brodogradnja bilježi prosječni rast od 5,1 posto. Što se tiče plasmana proizvoda u inozemstvo, ističu u HGK - ŽK Rijeka, metalni kompleks ima visok udio u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, prvenstveno zahvaljujući brodogradnji, no i u njenom izvozu ugrađen je dobar dio proizvoda i usluga metalne industrije.

Analizom metaloprerađivačke djelatnosti u komori su utvrdili kako najveća snaga te privredne grane leži u raspoloživosti kvalificirane radne snage, što dokazuje dugotrajan dinamičan rast broja poduzeća u tom sektoru, kao i u postojanju stabilnog tržišta plasmana proizvoda i usluga. Dodatna je prednost što na području županije djeluju srednjoškolske i visokoškolske obrazovne institucije koje mogu osigurati kvalitetno osposobljeni kadar.

Povezivanje prevladava slabosti

Najveća je slabost metaloprerađivačke industrije usitnjenost poduzeća, kao i nedovoljan broj srednjih i velikih tvrtki, što zajedno s nedovoljnom suradnjom među poduzećima sužava prostor za specijalizaciju i usmjeravanje na užu paletu proizvoda i usluga. Država i jedinice lokalne samouprave, smatraju u Komori, neosjetljive su i nezainteresirane za stvaranje pozitivne klime u sektoru, koja bi poticala ulaganja i razvoj proizvodnje, što je rezultat pogrešnog shvaćanja da su tržišni mehanizmi idealni i svemogući. Uz to, tu je i slab interes mladih za tehnička zanimanja, čime se stvara nedostatak kadrova sposobnih za razvoj novih proizvoda i usluga, a velik problem u razvoju metaloprerađivačke industrije je i nedostatak adekvatnih poslovnih prostora.

Ipak, u Komori ističu kako se nedostaci i slabosti mogu prevladati, prvenstveno međusobnim povezivanjem i kooperacijom poduzeća, što može dovesti do specijalizacije i modernizacije tehnologije uz manja ulaganja, kao i do bolje iskorištenosti kapaciteta, i povećanja kvalitete proizvoda. Osim međusobnog povezivanja, potrebno je uspostaviti poslovne i kooperantske odnose s poduzetnicima iz susjednih zemalja te zajedničkim ulaganjima modernizirati tehnologiju, uz istovremeno aktiviranje mehanizama za poticanje izvoza roba i usluga, što je prvenstveno zadaća državne i lokalne uprave.

Upravo zbog nepovezanosti i usitnjenosti kapaciteta u Komori krajem siječnja ili početkom veljače iduće godine, iako je prvi pokušaj osnivanja tog tijela propao zbog slabog odaziva na osnivačku sjednicu, planiraju osnovati Strukovnu skupinu metaloprerađivača, čija će prva zadaća biti utvrđivanje proizvodnog programa i stupnja opremljenosti pojedinih tvrtki na temelju čega će se pripremiti katalog proizvoda radi zajedničkog nastupa na domaćem i stranom tržištu, kao i utvrđivanja mogućnosti međusobnog povezivanja metaloprerađivača.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Snježana Köpruner: Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom

22.04.2026.

Gošća emisije Nedjeljom u 2 je Snježana Köprüner, poduzetnica koja u Travniku i Prozoru-Rami vodi proizvodnju preciznih strojeva s oko 700 zaposlenih. Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja

Tržište rada traži nove vještine, nužno povezati obrazovanje i gospodarstvo

20.03.2026.

Zbog sve izraženijeg nedostatka radnika, osobito kvalificiranih, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta, pokazali su rezultati istraživanja Hrvatske gos

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Ozbiljan deficit: Fali nam 30 milijuna litara vina, a omotnica neiskorištena

26.02.2026.

Pokrivenost uvoza izvozom pala je s gotovo 50 posto prije desetak godina na manje od 30% danas, rekao je prof. dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK naglasivši da je zato važno da i novac koji dolazi kroz Vinsku omotnicu iskoristimo u cijelosti.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk