Istarski poljoprivrednici traže korektnost

Pročelnik županijskog odjela za poljoprivredu Milan Antolović će potražiti pravdu na Ustavnom sudu ako resorno ministarstvo u idućih mjesec dana ne promijeni cijene državnog poljoprivrednog zemljišta u Istri.

Predstavnici Istarske županije i poljoprivrednika nedavno su Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uputili zahtjev da se smanje početne cijene za prodaju i davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Istri, budući da su njima ovdašnji poljoprivrednici stavljeni u nepovoljniji položaj od kolega u ostatku Hrvatske. Tada im je rečeno da se cijene za kupnju i zakup poljoprivrednog zemljišta neće mijenjati. No, postojeće stanje poljoprivrednicima je neprihvatljivo i nekorektno. Najskuplja početna vrijednost za prodaju oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda i maslinika određena je za Istarsku županiju - od 19.500 kuna po hektaru za labinsko područje pa do 23.700 za Poreštinu. To je gotovo triput više od početne cijene zemljišta u Ličko-senjskoj županiji i Gradu Splitu te gotovo dvaput skuplje od dubrovačkog područja. Usporedbe radi, zainteresirani za kupnju livade u Funtani, Baderni ili Višnjanu platit će to zemljište 18 tisuća kuna po hektaru, dok ono na području Maksimira, Trešnjevke ili Črnomerca stoji samo 1.300 kuna po hektaru. Cijene dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednih površina u Istri su također daleko veće nego u ostatku Hrvatske, u prosjeku oko tisuću kuna, a u Slavoniji su, primjerice, 500 kuna. - Moram reći da mi nije jasno zašto je Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s Poreznom upravom, odlučilo na ovakav način kazniti istarske poljoprivrednike. Ovakvo formiranje cijena ide u pravcu demoraliziranja naših poljoprivrednika, poručio je Antolović. Unatoč tome što su ove cijene istarskim poljoprivrednicima previsoke, državna poljoprivredna zemljišta višestruko su jeftinija od onih privatnih. Nažalost, tržišna cijena na području na kojem se zemljište nalazilo bila je još 2002. godine polazišna točka nadležnim ispostavama Porezne uprave, koje su po tadašnjem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu određivale početnu cijenu za prodaju, zakup i koncesiju zemljišta.

- Ako je njihov cilj bio na svojevrstan način spriječiti malverzacije zemljištima, onda su odabrali pogrešan pristup, jer se malverzacije događaju na drugim vrstama zemljišta, poručio je Antolović.