Ivica Baranašić je poljoprivrednik, a Vlado Punčikar pčelar i već godinama surađuju

Zadnje vrijeme stalno čitamo i slušamo o ne baš skladnim odnosima između pčelara i ratara, od kojih su neki završili prijetnjama, pa i kolektivnom šutnjom jedne od te dvije skupine. Pomori pčela nisu zaobišli ni naše krajeve, a za koje se ispostavilo da su odgovorni upravo poljoprivrednici, koji su koristili opasne, pa čak i zabranjene vrste pesticida.

Članak je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista

O tom smo problemu i mi pisali u nekoliko navrata, zbog čega se stvorio, donekle i opravdan, dojam, kako pčelari i poljoprivrednici ne mogu obitavati jedni uz druge, iako po prirodnim zakonima jedni svoj posao ne bi mogli obavljati bez drugih.

Tim su predrasudama odlučila stati na kraj dvojica susjeda iz Malog Otoka, te za Podravski ispričati kako ratari i pčelari itekako mogu pomoći jedan drugom, a bez štete za prirodu, pa i za pčele. Ivica Baranašić je poljoprivrednik, a Vlado Punčikar pčelar koji već godinama surađuju i na svom primjeru žele pokazati kako je suradnja itekako moguća, na obostranu korist i zadovoljstvo.

Punčikar košnice svojih pčela postavi pred Baranašićevo polje u vrijeme cvatnje te tako omogućava svojim pčelama da obave svoj posao i na kraju – donesu obilne količine meda.

– Na oprezu sam stalno, nikad ne bih stavio svoje pčele tamo gdje nisam siguran. Tu je kod nas uvijek sve bilo u redu, a u svog susjeda zaista imam povjerenja i tako već godinama – priča nam Punčikar, pojasnivši kako medonosna sezona ovisi o puno faktora i nikad ne može procijeniti koliko će meda na kraju biti. No, najvažnije je da su pčele uvijek na broju.

– Na našim površinama mora biti vidljivo da je posađena zelena gnojidba. Gledamo da ispoštujemo sve zakonske norme, ne koristimo zabranjene pesticide, glifosate, „totalce“ kako ih zovu za zaštitu površina, nego koristimo sjetvu zelene gnojidbe – priča nam pak Baranašić, napomenuvši kako je ključ suradnje u odgovornom ponašanju, kako za sam životinjski i biljni svijet, tako i u odnosima među ljudima.

– Ozbiljni registrirani poljoprivrednici koriste dozvoljena zaštitna sredstva. Uvijek gledamo da ne prskamo insekticide u našim kulturama, pogotovo ih izbjegavamo prilikom cvatnje, jer kad kulture počnu cvasti, mi više nemamo štete od nametnika i štetnika, a ujedno i čuvamo pčele – pojašnjava Baranašić, istaknuvši kako se prijateljski sve unaprijed dogovore, tako da svi mogu planirati daljnje korake u svojim domenama.

– Ove smo godine imali oko sedam hektara heljde, koju koristimo za proizvodnju sjemena. Zatim je postavljen pčelinjak tako da i pčelari imaju koristi. Jedini je preduvjet odgovorno ponašanje i jedne i druge strane – zaključuje Baranašić, predstavljajući svijetao primjer za sve druge poljoprivrednike i pčelare.