Izvoz pjenušavih vina porastao je 90 posto

Velik rast izvoza pjenušaca dokazuje da se radi o kvalitetnim proizvodima, a najviše se izvozi u Njemačku i Nizozemsku
Sve više domaćih vinara okreće se proizvodnji pjenušaca, a iako se još uvijek radi o malim količinama, velik porast izvoza pokazuje da se radi o visokokvalitetnim proizvodima. Naveli su to iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

"Izvoz pjenušavih vina u prvih osam mjeseci 2020. iznosio je 1,1 milijun eura, što je povećanje od čak 90 posto u odnosu prema istom razdoblju lani. Količinski je porastao za 12 posto, na 402 hektolitra, a najznačajnija izvozna tržišta su nam Njemačka (59 posto) i Nizozemska (34 posto). U odnosu prema istom razdoblju prethodne godine, izvoz pjenušavih vina u Njemačku povećao se šest puta, sa 109.000 na 627.000 eura", istaknuo je potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Tržište

Prema podatcima Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, u 2019. godini su za 6190 hektolitara pjenušavih vina izdana rješenja za stavljanje u promet na domaćem tržištu. U odnosu prema 2017. godinu ta količina je povećana za 37 posto. Iako u strukturi ukupno stavljenih vina u promet pjenušava čine nešto iznad jedan posto (1,1 posto u 2019.), broj proizvođača iz godine u godinu raste pa je tako u 2016. godini iznosio 55, u 2017. godini 65, a u 2018. godini 67 proizvođača.

Pjenušava vina danas se u Hrvatskoj proizvode od Istre do Bregovite Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Najveći broj proizvođača pjenušavih vina je u Istarskoj županiji, njih 27, zatim slijedi Zagrebačka županija s 11 proizvođača, Grad Zagreb s pet, Požeško-slavonska županija s pet i Primorsko-goranska s četiri, a 15 proizvođača dolazi iz ostalih županija.

Jedan od domaćih proizvođača je Feravino, a njegov voditelj izvoza Josip Pavičić ispričao je kako su ušli u tu, kod nas prilično zanemarenu vinsku nišu.

"Prije dvije godine odlučili smo napraviti pjenušac od hrvatskih sorte – graševine i frankovke. Što se izvoza tiče, glavna tržišta su nam Belgija, Nizozemska i Japan, a probili smo se zanimljivom marketinškom pričom jer smo svoj pjenušac od graševine nazvali Grasecco, dakle igra riječi sa svjetski poznatim proseccom i našom poznatom sortom. S tim smo zainteresirali kupce, a cjenovno smo se pozicionirali u nekakav srednji segment", pojasnio je Pavičić dodavši kako mogu 20-ak posto svojih ukupnih proizvodnih kapaciteta preusmjeriti u proizvodnju pjenušaca.
Razvoj

"Trenutno je to ispod deset posto, ali imamo potrebnu aparaturu, tehnologiju i znanje koje konstantno razvijamo, pa se nadamo da će to u idućih nekoliko godina doći do osjetnog porasta", naglasio je Pavičić, a da potencijal za to definitivno postoji potvrdio nam je i Marinko Baljak iz vinarije Mladina, koja je razvila svoj brend domaćih pjenušaca Poy.

"Segment pjenušaca je najbrže rastući u svijetu što se tiče vinskog sektora. Kod nas takav trend još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri jer mi nemamo kulturu ispijanja pjenušca. Tek neki bolji restorani i hoteli toče pjenušce na čaše i imaju ih u dnevnoj ponudi", izjavio je Baljak.