Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2010

Izvoznicima opalili novi namet kako bi pokrpali gubitke Fonda za zaštitu okoliša

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Suzana Varošanec  

Izvoznicima opalili novi namet kako bi pokrpali gubitke Fonda za zaštitu okoliša

Izvoznici među kojima i Dukat, Podravka, Vindija, Jamnica, Badel 1862, Kutjevo, Maraska, Istravino i niz drugih dužni su mijenjati postojeće etikete svojih proizvoda za izvoz te voditi odvojeno skladišta za domaće i izvozna tržišta. Nepredviđeni troškovni udar izvoznicima nastao je novim režimom poslovanja preko različitih deklaracija za različita tržišta na što ih sili odluka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 14. prosinca 2009. godine, tvrde Poslovnom dnevniku izvoznici i njihova poslovna udruženja.

Ekološki harač
Kažu da je Fond preko deklaracija uveo nezakoniti ekološki harač za izvozne tvrtke ako ne usklade poslovanje s njegovom odlukom. Problem je toliko velik da bi u konačnici doveo do toga da hrvatski proizvodi neće biti konkurentni na stranim tržištima, potvrđuju u Gospodarsko interesnom udruženju proizvođača pića Hrvatske i u udruzi Eko-Ozra koji su Fondu obrazložili nelogičnosti njegove odluke. Uz argument da je odluka Fonda u suprotnosti sa Zakonom o otpadu, Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu i Odlukom o uvjetima označavanja ambalaže, Eko-Ozra je na zahtjev svojih članica zatražila intervenciju Marine Matulović-Dropulić, ministrice zaštite okoliša.

Izvoznici su s novim režimom upoznati prije mjesec dana, i to nakon što je Fond u 2009. godini zabilježio navodno rekordan gubitak u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom te nakon što je ukupno u tri godine, od 2006. do 2009., registrirao više od pola milijarde kuna gubitka. Isplatom povratne naknade od pola kune za svaku prikupljenu bocu u Hrvatsku je potenciran ulazak ambalažnog otpada iz cijele regije. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo je potvrdio izvoznicima da je do odluke o različitim etiketama dovela velika količina tog otpada koji je bez dopuštenja hrvatskih vlasti prenesen u Hrvatsku. Unatoč tome izvoznicima je poručio da će oni platiti kaznu. Ako i dalje imaju jedinstvene etikete za domaće i strano tržište na kojima stoji povratna naknada, Mladineo je zaprijetio plaćanjem povratne naknade od pola kune i kod izvoza. Izvoznicima je sporno što za kriminalne aktivnosti iz šverca sada njih Fond kažnjava jer tvrde da oni ne generiraju trošak Fonda, a kao pravi problem spominju organizirani šverc ambalažnog otpada kojem Carinska uprava nije stala na kraj. Ta se naknada inače prema Zakonu o otpadu plaća samo za proizvode plasirane na hrvatsko tržište. A prema novome, da bi izvozni proizvod na susjedna tržišta bio oslobođen rizika plaćanja nameta, s deklaracije mora biti skinut znak povratne naknade. Ako ambalaža u kojoj je pakirano mlijeko ili vino, voda te sokovi staklena, plastična ili limena (veća od 2 decilitra) i dalje ima jedinstvenu deklaraciju, otvoren je put da namet od neposlušnih izvoznika prikupi Fond, i to uz pomoć Carinske uprave, tj. ravnatelja Mladena Barišića, na što se Mladineo i poziva.

Unosan šverc opstaje
Tako bi šverc i dalje ostao unosan biznis za organiziranu proizvodnju i nelegalni unos boca u Hrvatsku, a ceh bi platili domaći izvoznici.Iz jedne velike izvozničke tvrtke komentiraju kako se problem viška boca na hrvatskom tržištu neće riješiti ovakvim udarom na hrvatske izvoznike jer je ključni problem u velikim količinama ambalažnog otpada koji se proizvodi u cijeloj regiji kako bi se potom u Hrvatskoj zaradilo na povratnoj naknadi. I dok u Jamnici, Vindiji, Podravki, Dukatu i Agrokoru nisu odgovorili na naš upit, u Badelu 1862 potvrđuju da bi provođenje odluke Fonda za zaštitu okoliša otežavalo proces proizvodnje i nametnulo dodatne troškove.

"Morao bi se udvostručiti asortiman jer ne bi postojala mogućnost da se iz jedne zalihe podmire potrebe na svakome od tržišta. Osim toga morali bismo povećati zalihe gotove robe, prilagoditi proizvodnju, povećati troškove nabave, a potencijalno bi prijetila opasnost većeg otpisa robe. Sve bi to u konačnici rezultiralo negativnim utjecajem na poslovanje", stoji u pismenom odgovoru Badela 1862. U toj tvrtki također navode da je nastala situacija osjetljivija za gospodarske subjekte koji imaju veći broj artikala koji su u sustavu povratne naknade, a Badel 1862 u svom asortimanu ima više od 200 takvih različitih proizvoda. Naime, isti proizvod koji se priprema za tržište morao bi se planirati na dva načina: onaj za domaće i onaj za inozemna tržišta. Kako većina proizvoda koje proizvodi Badel nema ograničen vijek trajanja, moguće je stvoriti zalihe i plasirati takve proizvode prema potrebama za domaće, odnosno inozemno tržište. Kod proizvoda koji imaju ograničen vijek trajanja, poput, primjerice, sokova, potencijalno bi prijetila opasnost većeg otpisa roba.


Komentari članka

Vezani članci

Počeli su s miješalicom za sladoled. Sad imaju 945 radnika i izvoze u 50 zemalja

02.12.2018.

U nekim dijelovima pogona maske za disanje mijenjaju se i po tri puta na dan, a ruke u rukavicama prskaju se svako malo sredstvima za dezinfekciju, praktički za svaku intervenciju u liniji proizvodnje

Vraća se povrat od 50 lipa na boce za mlijeko i mliječne proizvode

29.11.2018.

1. studenoga 2015. ukinuta je povratna naknada za mliječnu ambalažu uz obrazloženje kako je njen udio u ambalaži obuhvaćenoj povratnom naknadom samo 11 posto.

Poznati hrvatski brend nakita proširio poslovanje i otvorili dućan u Miamiju

27.11.2018.

Zagrebački obiteljski obrt izrade unikatna nakita ušao i na tržište s kojeg im, kažu, dolaze najkvalitetniji klijenti.

U Hrvatskoj se proizvode jedna od najboljih vatrogasnih vozila na svijetu

20.11.2018.

Na dvije lokacije, u Zagrebu i odnedavno u Kutini, njemačka kompanija Ziegler proizvodi vatrogasna vozila koja se isporučuju na sve strane svijeta - Kinu, Njemačku, Tursku, Rumunjsku, Pakistan, Vijetnam, UAE i još mnoge zemlje.

Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku

09.11.2018.

Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva

Tag cloud

  1. 1832 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 797 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 842 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 336 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast