Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2010

Izvoznicima opalili novi namet kako bi pokrpali gubitke Fonda za zaštitu okoliša

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Suzana Varošanec  

Izvoznicima opalili novi namet kako bi pokrpali gubitke Fonda za zaštitu okoliša

Izvoznici među kojima i Dukat, Podravka, Vindija, Jamnica, Badel 1862, Kutjevo, Maraska, Istravino i niz drugih dužni su mijenjati postojeće etikete svojih proizvoda za izvoz te voditi odvojeno skladišta za domaće i izvozna tržišta. Nepredviđeni troškovni udar izvoznicima nastao je novim režimom poslovanja preko različitih deklaracija za različita tržišta na što ih sili odluka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 14. prosinca 2009. godine, tvrde Poslovnom dnevniku izvoznici i njihova poslovna udruženja.

Ekološki harač
Kažu da je Fond preko deklaracija uveo nezakoniti ekološki harač za izvozne tvrtke ako ne usklade poslovanje s njegovom odlukom. Problem je toliko velik da bi u konačnici doveo do toga da hrvatski proizvodi neće biti konkurentni na stranim tržištima, potvrđuju u Gospodarsko interesnom udruženju proizvođača pića Hrvatske i u udruzi Eko-Ozra koji su Fondu obrazložili nelogičnosti njegove odluke. Uz argument da je odluka Fonda u suprotnosti sa Zakonom o otpadu, Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu i Odlukom o uvjetima označavanja ambalaže, Eko-Ozra je na zahtjev svojih članica zatražila intervenciju Marine Matulović-Dropulić, ministrice zaštite okoliša.

Izvoznici su s novim režimom upoznati prije mjesec dana, i to nakon što je Fond u 2009. godini zabilježio navodno rekordan gubitak u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom te nakon što je ukupno u tri godine, od 2006. do 2009., registrirao više od pola milijarde kuna gubitka. Isplatom povratne naknade od pola kune za svaku prikupljenu bocu u Hrvatsku je potenciran ulazak ambalažnog otpada iz cijele regije. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo je potvrdio izvoznicima da je do odluke o različitim etiketama dovela velika količina tog otpada koji je bez dopuštenja hrvatskih vlasti prenesen u Hrvatsku. Unatoč tome izvoznicima je poručio da će oni platiti kaznu. Ako i dalje imaju jedinstvene etikete za domaće i strano tržište na kojima stoji povratna naknada, Mladineo je zaprijetio plaćanjem povratne naknade od pola kune i kod izvoza. Izvoznicima je sporno što za kriminalne aktivnosti iz šverca sada njih Fond kažnjava jer tvrde da oni ne generiraju trošak Fonda, a kao pravi problem spominju organizirani šverc ambalažnog otpada kojem Carinska uprava nije stala na kraj. Ta se naknada inače prema Zakonu o otpadu plaća samo za proizvode plasirane na hrvatsko tržište. A prema novome, da bi izvozni proizvod na susjedna tržišta bio oslobođen rizika plaćanja nameta, s deklaracije mora biti skinut znak povratne naknade. Ako ambalaža u kojoj je pakirano mlijeko ili vino, voda te sokovi staklena, plastična ili limena (veća od 2 decilitra) i dalje ima jedinstvenu deklaraciju, otvoren je put da namet od neposlušnih izvoznika prikupi Fond, i to uz pomoć Carinske uprave, tj. ravnatelja Mladena Barišića, na što se Mladineo i poziva.

Unosan šverc opstaje
Tako bi šverc i dalje ostao unosan biznis za organiziranu proizvodnju i nelegalni unos boca u Hrvatsku, a ceh bi platili domaći izvoznici.Iz jedne velike izvozničke tvrtke komentiraju kako se problem viška boca na hrvatskom tržištu neće riješiti ovakvim udarom na hrvatske izvoznike jer je ključni problem u velikim količinama ambalažnog otpada koji se proizvodi u cijeloj regiji kako bi se potom u Hrvatskoj zaradilo na povratnoj naknadi. I dok u Jamnici, Vindiji, Podravki, Dukatu i Agrokoru nisu odgovorili na naš upit, u Badelu 1862 potvrđuju da bi provođenje odluke Fonda za zaštitu okoliša otežavalo proces proizvodnje i nametnulo dodatne troškove.

"Morao bi se udvostručiti asortiman jer ne bi postojala mogućnost da se iz jedne zalihe podmire potrebe na svakome od tržišta. Osim toga morali bismo povećati zalihe gotove robe, prilagoditi proizvodnju, povećati troškove nabave, a potencijalno bi prijetila opasnost većeg otpisa robe. Sve bi to u konačnici rezultiralo negativnim utjecajem na poslovanje", stoji u pismenom odgovoru Badela 1862. U toj tvrtki također navode da je nastala situacija osjetljivija za gospodarske subjekte koji imaju veći broj artikala koji su u sustavu povratne naknade, a Badel 1862 u svom asortimanu ima više od 200 takvih različitih proizvoda. Naime, isti proizvod koji se priprema za tržište morao bi se planirati na dva načina: onaj za domaće i onaj za inozemna tržišta. Kako većina proizvoda koje proizvodi Badel nema ograničen vijek trajanja, moguće je stvoriti zalihe i plasirati takve proizvode prema potrebama za domaće, odnosno inozemno tržište. Kod proizvoda koji imaju ograničen vijek trajanja, poput, primjerice, sokova, potencijalno bi prijetila opasnost većeg otpisa roba.


Komentari članka

Vezani članci

Alžirci raskinuli milijunski ugovor s hrvatskom firmom

01.08.2018.

Budući da su u istom razdoblju alžirski investitori na sličan način raskinuli ugovore i s ostalim stranim, prvenstveno europskim, izvođačima, Ingra smatra da je djelovanje alžirskog investitora politički čin

Poduzetnici ne očekuju ozbiljnije reforme ni poboljšanje poslovne klime – istraživanje

25.07.2018.

Od ukupnog broja tvrtki koje su sudjelovale u ispitivanju, njih 45 posto je izvoznika, koji velikom većinom očekuju da će prihodi na inozemnom tržištu u idućih šest mjeseci biti veći ili na istoj razini

Domaće kompanije u pola godine izvezle robe u vrijednosti 34 milijuna eura

25.07.2018.

Hrvatske su tvrtke najviše proizvoda plasirale u Mađarsku gdje je izvoz porastao za 35 posto te Italiju, gdje u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi rast od 21 posto.

Novim dizajnom i kvalitetom do širenja

23.07.2018.

Tvornica keramičkih pločica Keramika Modus Orahovica trenutačno zapošljava 90-ak radnika, a tvrtka ulaže goleme napore kako bi još više podigla kvalitetu i proširila tržište.

Žetva 2018. prosječna s 800.000 tona, pola za izvoz

20.07.2018.

Većina zrna 3. i 4. klase, hektolitar slabiji nego inače, cijene 0,90-1,30 kn/kg

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP