Junetine ima dostatno za prebroditi krizu, a i poslije

Nakon što je koronavirus Italiju pretvorio u jedno od svjetskih žarišta pandemije, hrvatski tovljači doživjeli su veliki udarac u izvozu žive stoke i mesa u tu zemlju..

Jer, kažu, prinuđeni su na izvoz, okrenutost samo domaćem tržištu nije dovoljna za njihov opstanak, a što diktira uvoz prema niskim cijenama i drugi trendovi. Do kakvog scenarija COVID-19 može dovesti ovaj dio stočarstva, imamo li junadi i junećeg mesa dovoljno, kakva je naša samodostatnost u toj proizvodnji? Odgovore na ta pitanja tražimo na primjeru proizvodnje u njoj vodeće Udruge tovljača Baby Beef. Okuplja 330 članova s pojedinačnim uzgojima i do 10.000 grla. Predstavlja 90 % tovnog govedarstva RH, a članstvo godišnje proizvede 120.000 junadi vrijedne oko 1,5 milijardi kuna.

Profitabilnost

Ovaj je sektor direktno pogođen najnovijim događajima u Italiji vezanima uz koronavirus, prvi put nakon 25 godina stao je izvoz mesa i žive junadi u tu zemlju. Dok tovljači trpe zbog toga, kao i zatvaranja tržnica, no dijelom su sada opet otvorene, odvija se uvoz mesa iz drugih članica Unije. A izvoz u Italiju trećina je proizvodnje Udruge Baby Beef koja od godišnje proizvodnje ima pola milijarde kuna. - Krajem 2019. imali smo veliku krizu izazvanu padom tržišta junećeg mesa unutar EU-a, od koje se još nismo oporavili te nas je zadesila ova nova, još gora kriza. Jer, BB trećinu svoje godišnje proizvodnje plasira na tržište RH, trećinu na tržište Libanona, a trećinu u Italiju. Profitabilnost nam je jedino u izvozu - kaže predsjednik BB-a Darko Celovec.

Tovljači kažu da iako bi većinu svoje proizvodnje željeli prodavati na domaćem tržištu, to nije moguće i zato toliko ovise o izvozu. S druge strane, suočeni su s uvozom mesa iz drugih članica EU-a, i to po niskim cijenama, zbog čega ne mogu konkurirati. Pandemija se događa dvije godine nakon što su brendirali svoju marku Hrvatska junetina Udruge Baby Beef.

- Time smo nakratko uspjeli umanjiti dolazak strane junetine na naše tržište. U ovakvoj situaciji vidi se koliko je važno imati vlastito HR tržište, a koje smo ulaskom u EU dodatno izgubili. Naša proizvodnja u odnosu na EU proizvođače nije konkurentna. U Uniju smo ušli među zadnjima, nismo uspjeli aplicirati na tolika sredstva iz fondova kao druge članice te nismo prepoznati niti zaštićeni od vlastite politike - kaže Celovec. Babybeefovci kažu da su svi oni odreda u istim problemima - nemogućnost izvoza junadi za Italiju što se očituje kroz otkazane narudžbe, nemogućnost dostave junadi zbog krize transportnog sektora, potom slaba potražnja i slabe cijene za Libanon te slaba potražnja i male cijene na tržištu RH.

No, u BB-u kažu da njihova proizvodnja u slučaju zatvaranja granica zadovoljava potrebe RH te da scenarij da bi zemlja u tom slučaju mogla ostati bez junećeg mesa nije moguć. - Naša proizvodnja u ovom trenutku dovoljna je za prebroditi ovu krizu, a i nakon nje naši proizvođači spremni su pokriti sve hrvatske potrebe - kaže Celovec.
Gubitak

Dodaje da je plasirati proizvod na tržište RH sve teže.

- Meso iz uvoza i dalje dolazi po niskim cijenama te se dogodilo i zatvaranje tržnica gdje se odvijao veliki dio prodaje domaćeg mesa - ističe Celovec.

- Veliki gubici i nelikvidnost u ovom su trenutku glavni problemi naših proizvođača, iako smatram da bi moglo doći i do još većeg problema, tržnih viškova. Naime, naša junad koju ne možemo prodati ostaje na farmama, dok meso iz uvoza normalno dolazi. Svakim produženim danom hranjenja junadi naši gubici su sve veći. Ovdje se vidi nelogičnost hrvatske poljoprivrede. Umjesto da se oslonimo na našu vlastitu proizvodnju, oslanjamo se na uvoz - upozorava Celovec. Obitelj Markić iz Đurđanaca veliki je tovljač. Nisu u BB-u.

- Zasad oko opskrbe junadi potrebnim stvarima sve ide normalno. Imamo sustav krava-tele, Borimo se, hrane mora biti, jesti se mora - kaže Saša Markić.

Tovljačima su mjere Vlade RH za premošćivanje aktualne krize trenutačne, ne dugoročne.
- Mjere koje je donijela Vlada RH našim će članovima trenutačno pomoći kroz mjere odgode plaćanja kredita, poreznih obveza i financiranja minimalnih plaća - ocjenjuje Celovec, i dodaje da mjere donesene uime Ministarstva poljoprivrede nisu definirale rješenje nastalih gubitaka i ne rješavaju problem oko plasmana proizvoda domaćih tovljača na domaće tržište.