Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2020

Kako će izgledati porcija ćevapa nakon uvođenja strategije Od farme do vilice?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Kako će izgledati porcija ćevapa nakon uvođenja strategije Od farme do vilice?

Od farme do vilice (From Farm to Fork), ili, što bi kod nas rekli, od polja do stola, jedna je od najvažnijih strategija Europske unije. Podrazumijeva prelazak na održiv prehrambeni sustav kojim se štiti sigurnost opskrbe hranom i osigurava pristup zdravim namirnicama koje potječu sa zdrave zemlje. Naime, plan je smanjiti ekološki i klimatski otisak prehrambenog sustava, povećati njegovu otpornost, zaštititi zdravlje građana i osigurati egzistenciju gospodarskih subjekata.

Podsjetimo, ovaj plan podrazumijeva i smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50%, smanjenje upotrebe gnojiva za najmanje 20%, ali i prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50% te za prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25% poljoprivrednih zemljišta.

Dakle, bit će to težak put, posebno za farmere.

Kako će izgledati porcija ćevapa?
Nedavno je talijanski Politico imao zanimljiv prikaz kako će izgledati cheesburger 2030. godine, a prema strategiji F2F. Vama bi možda bolje sjeli ćevapi, a dođe skoro na isto. U kratkim crtama, pecivo će morati biti svježe, ne smrznuto, iz lokalne pekarnice koja će ih, naravno, pripremati od domaćih žitarica. Meso će sadržavati i biljne proteine ili one koji dolaze iz drugih životinjskih izvora kao što su kukci, a kako bi se smanjila konzumacija crvenog mesa.

U slučaju da želite pojesti tradicionalne ćevape, porcije će biti vrlo vjerojatno puno manje, ili će uključivati pileće meso. U slučaju da ga jedete s vrhnjem, znat ćete odakle dolazi, a i tu će se naravno držati do toga da je domaći, lokalni. Luk, a i drugo povrće će, naravno, biti neizbježno. I to puno povrća. S druge strane, dodaci poput ajvara, tartar umaka i drugi, imat će smanjeni udio soli, šećera i nezdravih sastojaka.

Europljani će morati znatno mijenjati prehrambene navike
Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te zamjenica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ENVI (koje je, usput budi rečeno, ovih dana najavilo povlačenje iz ZPP-a o čemu smo pisali na Agroklubu), komentirala je najavljene promjene. Kaže kako uravnotežena prehrana i preporuka da ne treba pretjerivati s mesom nije ništa novo te da se naše zdravstveno stanje itekako može poboljšati balansiranijom prehranom. "Naposljetku, radi se o preporuci, nitko nam ne može zabraniti da jedemo meso. Ekološke organizacije su zapravo vrlo nezadovoljne strategijom u tom pogledu, zamjeraju Europskoj komisiji što nije voljna poduzimati direktne mjere poput smanjenja poticaja za stočarstvo", naglašava.

No, jesu li europski potrošači spremni na promjene, posebno u trenutku pandemijske krize?

Borzan otkriva da se prema istraživanju vezanom uz ovu strategiju, a kojeg je prije nekoliko dana objavila krovna europska organizacija za zaštitu potrošača BEUC, čini da jesu. Naime, dvije je trećine ispitanika izjavilo kako je spremno mijenjati prehrambene navike radi očuvanja i zaštite okoliša. Pri tom su, ističe, najspremniji bacati manje hrane, kupovati sezonsko i domaće te jesti više voća i povrća. Kao najveće prepreke vide cijenu, manjak informacija i težu dostupnost održivih prehrambenih opcija. "Za pretpostaviti je kako je pandemijska kriza značajno ojačala percepciju važnosti domaće proizvodnje i dostupnosti hrane", komentira Borzan dodavši kako su ciljevi strategije postavljeni za 2030., a korona virus ćemo, nada se, pobijediti što je prije moguće.

"Svi razlozi radi kojih je pokrenut Europski zeleni plan i radi kojih EU želi postati održivija nisu s koronom nestali. U sljedećih par godina Europska komisija će poslati 27 zakonskih i političkih prijedloga u Parlament i Vijeće, koji će raditi na izmjenama i dopunama. Jednom kad taj proces završi, svaka od tih mjera će imati rok primjene kako bi se državama članicama i sektoru dalo vremena za pripremu i prilagodbu."

Borzan: Intenzivna poljoprivreda je ostavila traga
Kada je riječ o cjelokupnoj strategiji, Borzan kaže kako ona nije opravdana u slučaju da smo pesticide, antibiotike i umjetna gnojiva do sada koristili odgovorno i ako njihova upotreba nije imala negativan utjecaj na okoliš i naše zdravlje.

"Znanost i istraživanja nažalost pokazuju da to nije tako i da je intenzivna poljoprivreda ostavila itekakvog traga. Jedan od primjera su superbakterije otporne na sve poznate antibiotike. Ipak, naivno je smatrati da se hrana može u potrebnim količinama proizvoditi bez sredstava za zaštitu bilja, zdravlja životinja i obogaćenje tla, no njihova upotreba se treba učiniti održivijom", poručuje Borzan istaknuvši kako nisu sve europske zemlje na istoj početnoj poziciji.

"Neke su u boljem stanju što se tiče održivosti proizvodnje hrane, bilo planski, bilo neplanski. Strategija to izrijekom navodi i borit ću se da mjere budu u skladu s tim, to je bitno za Hrvatsku jer je naša poljoprivreda još u tranziciji."


Komentari članka

Vezani članci

Posljednji korak prije prihvaćanja eura kao službene valute

13.07.2020.

Hrvatska je jučer, zajedno s Bugarskom, primljena u Europski tečajni mehanizam, što je posljednji korak prije prihvaćanja eura kao službene valute.

Poljoprivrednicima poslano novih 130 ugovora

07.07.2020.

Najviše je ugovora - 71, ukupne vrijednosti 7,9 milijuna kuna, poslano za operaciju 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, a svakom poljoprivredniku odobreno je 15.000 eura. Sredstva su namijenjena za kupnju domaćih životinja, bilja

Jurkovići uzgajaju rajčice u kokosovim jastucima - očekuju do 20 etaža plodova

06.07.2020.

Petar i Mirko Jurković iz Pomera kod Pule vrlo su brzo uvidjeli mnoge prednosti ovog načina uzgoja, rast biljaka je mnogo brži, prije ulaze u rodnost, a prinos je veći. Kako je sve počelo i odakle su dobili ideju, otkrili su za Agroklub.

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici