Kako je moguće da se na računu umirovljenika koji se bavi maslinama i nije Bill Gates tek tako nađe pola milijarde kuna? Odgovor je jednostavan: ‘puštali‘ su ga, otkrivamo i zašto

Kako je moguće da se na računu umirovljenika koji nije Bill Gates nego čovjek čija su zanimacija masline tek tako nađe gotovo pola milijarde kuna, pitaju se mnogi ova dva dana otkad je izbila afera oko Ine.

Odgovor na to pitanje, ako ćemo suditi po onom što je dosad poznato, glasi da je moguće ako ste dio nekog slučaja pa vas prate i grade predmet, puštaju da vide dokle ide neka stvar.

Moguće je da je Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma izdao nalog za praćenje računa umirovljenika, a takvih je naloga preklani izdao 49.

Akciju USKOK-a i policije, što je donijela uhićenja zbog sumnje u zlouporabu i pranje novca na štetu Ine u trgovini plinom, a govori se o iznosu od oko milijardu kuna, zakotrljao je, kako se to javlja u medijima, baš golem iznos na računu oca jednog od uhićenih, umirovljenika koji se bavi maslinama.

Pronađeno je navodno nešto manje od 500 milijuna kuna ili pola milijarde kuna, a prema onom što je do sada objavljivano u medijima, može se pretpostaviti da je Ured za sprječavanje pranja novca dobio obavijest od banke o računu tog umirovljenika na koji se slijevao novac.

Od dobivanja obavijesti do uhićenja uslijedilo je praćenje, promatranje, analiziranje i ostali poslovi nadležnih koji su rezultirali otvaranjem postupka i privođenjem.

U 2020. PRIJAVLJENO 53.778 UPLATA
Bankovni podaci su tajna do određene granice, bankovni službenici moraju čuvati podatke o klijentima i njihovim računima, ali su ih dužni podijeliti s Uredom za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u onim slučajevima kad uplate, isplate ili mjenjački poslovi premašuju 200 tisuća kuna ili kad je upitno koliko su zakonite radnje koje se s događaju s nekim računom i novcem.

Osnovno je da se svaka transakcija vrednija od 200.000 kuna prijavljuje Uredu za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Naravno da svaka nije nezakonita niti upitna, ali zakonski su ih banke i ostali obveznici dužni prijaviti.

Najviše, čak 98 posto prijava stiglo je od banaka, a ostale su stigle od ovlaštenih mjenjača, kreditnih unija, priređivača igara na sreću, javnih bilježnika i Financijske agencije.

Nisu samo velike transakcije, one iznad 200 tisuća kuna, ono što se prijavljuje. Prijavljuju se i sumnjive transakcije koje ne premašuju granicu od 200 tisuća kuna, a Ured je, primjerice, preklani primio 2637 obavijesti o sumnjivim transakcijama, uglavnom od banaka.

INDIKATORI KOJI PALE LAMPICE

Postoji čitav niz indikatora na koje se pali lampica u bankama i onda šalje prijava Uredu za sprječavanje pranja novca.

Neki od indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba su priljev sredstava u znatnom iznosu koji se odmah transferira na više različitih računa ili podiže u gotovini, učestalo obavljanje gotovinskih transakcija jedva ispod praga od 200 tisuća kuna ili odgovarajućeg iznosa u drugoj valuti, priljev kontinuiranih manjih iznosa, priljev novca iz inozemstva koji se odmah transferira dalje u inozemstvo, isplata velikih iznosa gotovine s računa odmah po priljevu, uplata gotovine koja izrazito odstupa od uobičajenog poslovanja klijenta, značajno i naglo povećanje prometa računa bez prihvatljivog razloga, učestalo primanje novca iz inozemstva posredstvom Western Uniona, uplate u inozemstvo u korist offshore društava, drugih kompanija ili građana iz zemalja visokog rizika, primanje novca iz zemalja visokog rizika...