Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ruj 2017

Kakva to mikroračunala od 100 kuna stižu u sve hrvatske škole?

Izvor: www.index.hr · Autor: Nenad Jarić Dauenhauer  

Kakva to mikroračunala od 100 kuna stižu u sve hrvatske škole?

U MINISTARSTVU znanosti i obrazovanja danas je predstavljen projekt PROMicro koji bi trebao osigurati da u sve osnovne škole koje to žele, u šeste razrede, stignu minijaturna računala koja bi trebala pomoći razvoju digitalne pismenosti učenika.

Kako je na konferenciji za novinare rekla ministrica Blaženka Divjak, računala bi trebala biti uvod u uvođenje obavezne informatike sljedeće godine i trebala bi osigurati premošćivanje između načina poučavanja u 20. i 21. stoljeću.

Trenutno je u tijeku javna nabava, tako da je nemoguće reći koliko će točno koštati svako računalo. Međutim, u Institutu za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), koji sudjeluje u projektu, kažu nam da bi se cijena trebala kretati do nekih stotinjak kuna. Na natječaj se mogu prijaviti i hrvatske i inozemne tvrtke sa sličnim računalima koja rade na sličan način.

Za sada je već kupljeno 2.500 minijaturnih računala, koja su dobili i nazočni novinari, a ta prva pošiljka trebala bi biti korištena za edukaciju nastavnika. Ideja je da bi se njima mogli koristiti svi nastavnici, budući da ne zahtijevaju neku prethodnu informatičku edukaciju.

Ukupno je za projekt predviđeno oko 4,8 milijuna kuna, a planira se nabaviti oko 45.000 računala.

Djeca će ih godinu dana moći nositi kući kako bi ih koristila za vježbanje i igru.

Koncept je u primjeni u mnogim školama u brojnim zemljama kao što su primjerice Island i Velika Britanija, a Singapur je nedavno naručio oko 100.000 sličnih računala.

Projekt među ostalima podupiru Amazon i BBC, a u Hrvatskoj njegovo ostvarenje donacijama pomažu HUP i Hrvatske pošte, koje će osigurati besplatnu dostavu u škole. U cijeli projekt uključen je i CARNet, koji je inače najzaslužniji za razvoj e-Škola.

Za igru i sve predmete

Maja Mačinko Kovač iz IRIM-a demonstrirala je kako se s malenim računalom u samo pet minuta može programirati igra 'Čovječe ne ljuti se'.

Kako je objasnio Nenad Bakić, suosnivač IRIM-a, računalo će moći koristiti svi nastavnici kako bi se informatička pismenost razvijala interdisciplinarno, kroz sve predmete. Tako će, primjerice, učenici na njemu moći programirati pedometar, odnosno program za brojanje koraka koji im može poslužiti na tjelesnom odgoju ili će moći napraviti program koji će simulirati širenje virusa u cijepljenoj i necijepljenoj populaciji, iz čega će lako moći shvatiti zašto je važno da se u stanovništvu ostvari kritična stopa procijepljenosti da bi se spriječila epidemija i sl.

Bakić nahvalio Blaženku Divjak

Bakić je pohvalio novo vodstvo MZO-a, osobito ministricu Divjak i njezine bliske suradnike, nastavnicu informatike Lidiju Kralj i ravnatelja Ruđera Tomu Antičića zbog odlične suradnje koju je IRIM s njima ostvario na razvoju informatičke pismenosti.

„S ovim ministarstvom na čelu s ministricom Divjak dobili smo fantastičnog partnera koji je prepoznao našu inicijativu... Ovdje imamo fantastično vodstvo koje omogućava da ovo bude ministarstvo budućnosti jer mi u Hrvatskoj već 20 godina toliko tragično i duboko zaostajemo da se čini da je to očito stvar kulturološke naravi. A s djecom možda možemo promijeniti perspektivu odraslih, da više ne budemo usredotočeni na prošlost“, rekao je Bakić.

Otpori uvođenju informatike

Na pitanje postoje li određeni otpori i pritisci protiv uvođenja ovakvog projekta, e-Škola i obavezne informatike, budući da u prvoj verziji Akcijskog plana za provođenje Strategije obrazovanja nije bilo e-Škola iako su dokumentom bile usvojene, Divjak je rekla da uvijek postoje otpori prema promjenama.

„Rekla bih da kod nas u Hrvatskoj općenito postoji otpor prema promjenama. Bilo kakve promjene izazivaju otpor. Bilo kakve promjene izazivaju protivljenje ako imate interese koji su vezani uz sadašnje stanje. U tom smislu bih rekla da je slična situacija i s projektom e-Škola. Međutim, važno je istaknuti da je projekt e-Škola za učenike. Tu se ne radi samo o nabavci opreme, nego i o drugačijem poimanju škola. Ako gledate europske podatke, gdje je Hrvatska kada se radi o digitalnoj kompetenciji, vidjet ćete da smo pri dnu. Stoga nam takvi projekti trebaju... Ne postoji prilika za promjenu i iskorak, mi je sami stvaramo“, objasnila je Divjak, iz čega se moglo iščitati da bi otpori, među ostalim, mogli dolaziti i od nakladnika koji strahuju od e-udžbenika, kao i od onih koji već desetljećima dobivaju tantijeme za svoj rad na postojećim udžbenicima.

Na pitanje što se može očekivati od Akcijskog plana i tko će odlučiti da je on dobar, kada se zna da će ga kroz nekoliko dana donijeti isto ono Povjerenstvo koje je izradilo njegovu prvu verziju u kojoj su izbačene mnoge stvari iz Strategije, uključujući i e-Škole, ministrica je rekla da će procedure provedbe Strategije, nakon što PSP donese akcijski plan, biti u ingerenciji vlade.

Iz njezinog odgovora moglo se zaključiti da MZO planira raditi na provedbi čak i onih dijelova Strategije koji eventualno budu izostavljeni iz Akcijskog plana.


Komentari članka

Vezani članci

HUP i EK nagrađuju najbolje poduzetničke ideje srednjoškolaca – nagradni fond 250 tisuća kuna

20.03.2018.

Sredstva koje će škole dobiti kao nagradu za najbolje ocijenjene projekte i ideje uložit će se u edukaciju učenika o poduzetništvu te razvoj poduzetničkih znanja i vještina učenika škole

Bakić postao novi većinski vlasnik Varteksa

14.03.2018.

Prije dokapitalizacije Bakić je bio najveći pojedinačni dioničar sa 17 posto vlasništva. Kao dioničar cijelo vrijeme bio je pasivan iako je, navodi, u jednom trenutku posudio novac bez kamata kako bi se plaće mogle isplatiti

Studentski dom otvara se 24. travnja, imat će restoran, kafić, društvene prostorije...

12.03.2018.

Studentski dom u Čakovcu otvara se 24. travnja, obznanjeno je na završnoj konferenciji projekta “Uključivo studiranje” vrijednog oko devet milijuna kuna.

Studenti do posla dolaze i prije nego što dobiju diplomu

01.03.2018.

Prema statistikama Odjela, od trenutka diplomiranja do pronalaska posla obično ne prođe više od tri mjeseca. Pritom treba naglasiti da se zbog velike potražnje magistri matematike smjera Matematika i računarstvo najčešće zapošljavaju već krajem studija

Tvrtke teško pronalaze inženjere i programere, a radnike šalju u inozemstvo na obuku

26.02.2018.

Ne možemo živjeti samo od turizma, poželjno je da imamo još bolje rezultate u toj branši, ali ona ne bi smjela imati tako velik udio u BDP-u. Trebamo razvijati sve druge industrijske grane da bismo imali kontinuitet, a ne oscilacije

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija