Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Lis 2020

Kaštelanski vinari složni: Dati crljenak za izradu dezinficijensa?! Nema šanse!

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Katja Šimac  

Kaštelanski vinari složni: Dati crljenak za izradu dezinficijensa?! Nema šanse!

"Ispalo je da nam je turizam najvažnija grana naslonjena na poljoprivredu, a naročito vinarstvo. Mi smo do sada lipo prodavali, koristeći prednosti dolaska velikog broja gostiju i svi smo bili sretni. Međutim, dogodilo se šta se dogodilo s ovim virusom, i sad smo svi nesretni, neki više, neki manje.

Netko će se izvući, a netko neće jer kad imamo turizam, onda je svega malo, a kad ga nemamo, svega je viška, čak i pogleda", slikovito govori Jakša Bedalov, kaštelanski vinogradar i vinar, razgovarajući s prijateljima o padu prodaje te stvaranju novih viškova, s obzirom da nakon ovogodišnje jematve treba preraditi ubrano grožđe.

"Činjenica jest da je generalno pala prodaja buteljiranih vina za oko 50%", nastavlja priču Vlado Perišin, u čijoj se konobi u Kaštel Kambelovcu, nije kupovalo kao prije. "Iako sam u samom centru mista, u sedmom misecu je prolazio tek neki turist, dva, tri čovika, dok se u osmom misecu prodavalo pinku bolje, ali sve u svemu, jako loše u odnosu na prethodnu godinu", pojašnjava aktualnu problematiku dodajući da je k tome bio prisiljen kupiti nove bačve radi zbrinjavanja sirovine, odnosno prerade.

Sreća je da mi proizvodimo vina koja mogu duže 'stat', posebice crna, ali to je slaba utjeha", nadovezuje se na priču Ivan Kovač Matela. On, uz svoje, grožđe otkupljuje od kooperanata, godišnje proizvodeći oko 50.000 boca, koje je do sada dijelom plasirao u svom ugostiteljskom objektu.

Ne daju crljenak ni za 20, a kamoli 5 ili 6 kuna
"Nisam sitan vinar, a nisam ni veliki, ali više nitko nije siguran što će bti sutra s našim sveukupnim kapacitetima jer znamo da se gotovo ništa nije prodavalo u kafićima i restoranima", kaže dodajući da vinarima jesu ponuđene mjere, ali smatra da one neće biti od velike pomoći svima koji su izgradili posao na temelju kvalitete, a ne kvantitete.

Podsjetimo, radi se o dvije interventne mjere od strane resornog ministarstva: destilacija vina u kriznim slučajevima i potpora za krizno skladištenje vina, čija provedba, kažu, zapinje u nekim područjima. Takav je slučaj i s Dalmacijom, u ovom slučaju Kaštelima, gdje poljoprivrednicima ne odgovaraju predloženi uvjeti koji su prema njihovu mišljenju, u suprotnosti s vrijednošću i prepoznatljivošću njihovih vina. Najviše se ponose crljenkom kaštelanskim, ali i drugim domaćim sortimentom, na čemu se zasniva ne samo njihov posao nego i način življenja.

"Pogledajte ovaj crljenak, i koliko on vridi! Da mi za njega plate 20 kuna, ja ga ne bi proda, a kamoli za 5 ili 6 kuna! Ma di će se od njega radit dezificijens, nema šanse! Ne tribaju nam te mjere. Neka oni samo kupuju naša vina, a ne uvozna. Njima je fensi sve šta je strano, francusko i ostalo, iako mi imamo dokazanu kvalitetu čija loza raste u kamenu, brdima, poljima, otocima, Slavoniji i drugim krajevima. Njima je sve bolje od domaćih vina, a žive od njih! Sve je nekako naopako posloženo, pa mi se čini da ćemo početi funkcionirati tek onda kad sve dođe na svoje", komentira Kovač Matela.

Interventne mjere više odgovaraju velikim vinarijama
Slično zbori i Vlado Perišin tražeći od resornog ministarstva drugačija rješenja.

"Nama triba jednokratna pomoć i to jučer, a ne danas, ka šta se pomagalo drugima, da možemo izdržat, platit bačve za pohranu viškova i jednostavno preživit krizu", dodaje, a sin Ivan iznosi razloge zbog kojih predložene mjere više odgovaraju velikima.


Komentari članka

Vezani članci

Berba grožđa bit će prepolovljena u regiji Champagne: Lozu pogodila gljivična bolest

02.08.2021.

Između 20 i 25 posto vinograda u francuskoj regiji Champagne zaraženo je gljivičnom bolesti, a prinosi će zbog ranijih mrazeva i ove pošasti biti upola manji. Starije generacije kažu da nikada nisu vidjele nešto slično.

Otok Hvar kao vinska destinacija - Bogdanuša najpoznatija, Plavac mali najvažnija sorta

29.07.2021.

Era vinarstva na Hvaru je započela 384. godine prije Krista, a uz Bogdanušu i Plavac mali, sve se više uzgaja vrhunski Pošip i autohtoni Prč.

Za vinare sezona je stigla prekasno, država pomaže

28.07.2021.

Iako je u dvije teške pandemijske godine smanjena potražnja za slavonskim vinima u jadranskim restoranima i hotelima, vinari se ipak trude prilagoditi situaciji. Okrenuli su se on-line prodaji, traže nova izvozna tržišta. Pomaže i država. Da im smanji zal

Potpore za srpanj za sve radnike ako ih 70 i više posto ima covid-potvrde

25.07.2021.

Kriterij za dodjelu potpore je i dokaz o padu prihoda/primitaka u propisanim usporednim razdobljima, pri čemu su već spomenuti izuzetak poslodavci s područja pogođenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, koji ne mora

Puklavec Family Wines proizvodi više od 4 milijuna litara godišnje i pritom dobiva platinaste medalje na Decanterovim Svjetskim nagradama

22.07.2021.

Kad se vozite od Zagreba prema Mariboru pa skrenete sjeverno, negdje prije Ptuja, ulazite u Jeruzalemsko-ormoške vinograde. Riječ je o vinskoj regiji Podravlje, koje Hrvati smatraju svojim familijarnim, lako prepoznatljivim područjem. Vina iz Jeruzalema i

Tag cloud

  1. 2232 članka imaju tag turizam
  2. 2124 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1632 članka imaju tag financije
  5. 1216 članka imaju tag svijet
  6. 917 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1147 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1076 članka imaju tag trgovina
  9. 1040 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 915 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 741 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 942 članka imaju tag industrija
  15. 825 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 643 članka imaju tag maloprodaja
  19. 441 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 418 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 403 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 417 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici