Konzum i dalje lider u sektoru trgovine

Istraživanje je provedeno na uzorku od 48 poduzetnika, koji po ostvarenim prihodima predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom u Hrvatskoj.

"Poduzetnici obuhvaćeni istraživanjem u 2017. su ostvarili 35 milijardi kuna prihoda, što znači da je tržište trgovine na malo obilježio snažnije izražen trend rasta u odnosu na godinu ranije, i to od 3,2 posto. Rast prihoda imalo je 39 poduzetnika, dok ih je samo osam zabilježilo pad", ističu iz AZTN-a koji je o rezultatima istraživanja izvijestio na svojim internet stranicama.

Po podacima Agencije, prvih deset trgovaca na malo u 2017. je ostvarilo 28,8 milijardi kuna prihoda, što je nominalno rast od 900 milijuna kuna ili 3,2 posto prema godini ranije.

Listu deset najvećih trgovaca predvodi Konzum s tržišnim udjelom od 20 do 30 posto. Slijede Lidl, Plodine i Kaufland, koji su u kategoriji trgovaca s tržišnim udjelima između 10 i 20 posto.

Spar i Tommy su na petom odnosno šestom mjestu s tržišnim udjelima od 5 do 10 posto, a listu "top 10" trgovaca zaključuju Studenac, K.T.C., NTL i Lonia, četiri trgovca čiji su tržišni udjeli manji od pet posto.

Iz AZTN-a napominju kako je poredak najvećih trgovaca u 2017. drugačiji nego godinu ranije - Spar je prestigao Tommyja i sada se nalazi na petom mjestu dok je Tommy na šestom mjestu.

Billa, koju je preuzeo Spar, nije ostvarila prihode maloprodaje u 2017. i više nije među deset najvećih trgovaca na malo, već je na desetoj poziciji Lonia.

"S obzirom na rezultate poslovanja, došlo je do promjena u visini tržišnih udjela pa je primjerice Konzum smanjio tržišni udio, dok su ostali trgovci poput Lidla, Kauflanda, Plodina, Tommyja i Studenca povećali tržišni udio. Osim toga, prva četiri trgovca (Konzum, Lidl, Plodine, Kaufland) bilježe dvoznamenkasti tržišni udjel veći od 10 posto, za razliku od prethodne 2016. kada su samo prva dva (Konzum, Lidl) bilježila tržišni udjel veći od 10 posto", zamjećuju iz Agencije.

Navode i kako je u 2017. godini djelatnost maloprodaje obilježilo jedno značajnije preuzimanje izravnog konkurenta na tržištu i to Bille od strane Spara.

"Navedenim preuzimanjem Spar Hrvatska je preuzeo od Bille (članice Rewe Grupe) 62 prodajna mjesta, uključujući i logistički centar u Svetoj Heleni. Zanimljivo je da Spar nije zadržao sva prodajna mjesta Bille, već je određeni broj prodao drugim konkurentima", napominju iz AZTN-a, navodeći i kako se najveća dinamika na tržištu očitovala u preuzimanjima na regionalnim razinama, i to uglavnom manjih lokalnih trgovaca.

Lani je zabilježeno i zatvaranje određenog broja prodajnih mjesta Konzuma, no iz AZTN-a ne navodi o koliko je prodajnih mjesta riječ.

Ta su prodajna mjesta preuzeli direktni konkurenti, primjerice Istarski supermarketi preuzeli su određeni broj prodajnih mjesta u kojima je ranije djelatnost maloprodaje obavljao Konzum, a stvarni vlasnik-najmodavac je bila jedna druga pravna osoba. Upravo zbog tih promjena, ističu iz AZTN-a, neki su lokalni i regionalni trgovci (primjerice Trgovina Krk, Ribola, Istarski supermarketi) imali nominalni rast prihoda zamjetno veći nego što je zabilježio jedan od trgovaca iz "top 10 trgovaca" - K.T.C.

Najveći prihod iz maloprodaje u Gradu Zagrebu

Istraživanje tržišta maloprodaje pokazalo je da je kao i godinu ranije, najveći prihodi iz maloprodaje u 2017. ostvaren u Gradu Zagrebu, nešto manji od 6,4 milijardi kuna, što je blagi pad prihoda u odnosu na 2016. godinu.

Visoke visoke udjele u maloprodaji imaju još Splitsko-dalmatinska (13,6 posto), Primorsko-goranska (9,2 posto), Istarska (7,3 posto), Zadarska (6,7 posto), Zagrebačka (6,3 posto) i Osječko-baranjska županija (4,8 posto).

"Drugim riječima, u Gradu Zagrebu i navedenih šest županija ostvareno je dvije trećine od ukupnog prihoda u maloprodaji, dok je u preostalih 14 županija ostvarena tek jedna trećina ukupnog prometa", napominju iz AZTN-a.

Ističu i kako su, nakon Zagreba, gradovi Rijeka, Split i Osijek tri najznačajnija tržišta za maloprodaju u Hrvatskoj.

Po podacima AZTN-a, poduzetnici iz istraživanja su u 2017. godini u odnosu na godinu ranije povećali broj maloprodajnih mjesta za dva posto ili za 109 prodajnih mjesta.

Za razliku od 2016., kada je bilo najviše novih malih prodavaonica, u 2017. najviše je bilo novih samoposluga (185), a slijede tri supermarketa i dva hipermarketa.

Male prodavaonice, kao i kod prihoda, bilježe negativan trend te ih je ukupno 81 manje u odnosu na godinu prije, pokazalo je istraživanje AZTN-a

I nadalje izrazito dominira kupovina u prodajnim mjestima velikog formata u kojima je, po podacima iz istraživanja, ostvareno 70 posto ukupnog prihoda. Tako je prodajom u supermarketima ostvareno 47 posto, a u hipermarketima 23 posto od ukupne prodaje. Prihodi su rasli 7 posto u samoposlugama, supermarketi bilježe rast prihoda od 4 posto, a hipermarketi od 1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

"Pokazatelji o jačanju rasta prihoda od maloprodaje ostvarenih u 2017., uzimajući istovremeno u obzir određeni rast parametara poput broja prodajnih mjesta i broja prodajnih kvadrata, ukazuju na jačanje tržišnog natjecanja te posredno na pad cijena u maloprodaji za krajnje potrošače", navode iz AZTN-a.