Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2017

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

Izvor: lider.media · Autor: Ana Gavranić  

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

Koprivnička tvrtka Vemo trade koja se već 25 godina bavi proizvodnjom papirnatih vrećica, čak 99 posto svoje proizvodnje izvozi na tržišta Europske unije. Prošle godine proizveli su 80 milijuna papirnatih vrećica i poslovali s prihodom od 45 milijuna kuna. U rujnu ove godine, Vemo trade nagrađen je Zlatnom kunom koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora u kategoriji najboljih malih poduzetnika. Tvrtka minuciozno razvija svoj poslovni model i nastoji maksimalno iskoristiti svoje strateške prednosti i znanje, pokušavajući unaprijediti tehnološke procese. Specijalizirala se za točno ciljane segmente tržišta koji su prepoznali njihovu kvalitetu, kako samoga proizvoda, tako i kvalitetu usluge, što je, kako kaže izvršni direktor Davor Jurić, vrlo važno u izvozu.

Kako je počeo biznis tvrtke Vemo trade i kako se razvijao?

Još uvijek jedan od velikih problema je sporost i količina birokracije s kojom se svaki privatni poduzetnik bori svakodnevno. No mora se priznati da se u zadnjih godinu, dvije ipak situacija poboljšava i dosta se radi na olakšavanju poslovnog puta poduzetnicima.
– Tvrtka je počela s radom prije 25 godina i u samom početku radilo se o uvozu papirnatih vreća i prodaji na domaćem tržištu. Nakon vrlo kratkog vremena pokrenuta je prva proizvodnja trgovačkih vrećica klinastog dna, tzv. “škarnicli”. 1995. godine proizvodnja se seli iz unajmljenog prostora u novo sagrađeni poslovni objekt, te se proizvodni program nadopunjuje industrijskim vrećicama zapremnina do 10 kg rasute mase, godinu dana kasnije nabavkom stroja za aplikaciju papirnatih ručki ulazi se u segment nosivih vrećica s ručkom koje su danas jedini tip proizvoda koji radimo. 2008. godine su krenule prve ozbiljnije investicije nabavkom potpune nove linije za automatiziranu proizvodnju papirnatih vrećica s plosnatom papirnatom ručkom i time je započet ciklus investicija koji još uvijek traje i unutar kojeg je do sada uloženo više od 50 milijuna kuna. Najveći pomak je ostvaren 2016. godine kada smo preselili u novosagrađeni objekt u poslovnoj zoni u gradu Koprivnici, gdje smo uz pomoć sredstava dobivenih iz EU fonda u razdoblju od 18 mjeseci povećali proizvodne kapacitete za više od 100% i zaposlili 40 novih radnika.

Koliko ljudi zapošljavate danas?

– Trenutno tvrtka ima 80-ak zaposlenika, s tendencijom rasta ovisno o potrebama daljnjeg širenja proizvodnih i logističkih kapaciteta.

Koje su prednosti i nedostaci kada imate vlastitu tvrtku?

– Najveća prednost je da sami donosite svoje odluke, bile one loše ili dobre, imate tu slobodu razvoja vlastitih ideja. Glavni nedostatak je zasigurno nedostatak slobodnog vremena, jer uspješna firma iziskuje ogromni osobni angažman i jako puno rada.

Što biste istaknuli kao probleme s kojima se susrećete u vašem biznisu?

– Još uvijek jedan od velikih problema je sporost i količina birokracije s kojom se svaki privatni poduzetnik bori svakodnevno. No mora se priznati da se u zadnjih godinu, dvije ipak situacija poboljšava i dosta se radi na olakšavanju poslovnog puta poduzetnicima. Naravno to je vrlo složen i dugotrajan proces i instant boljitak nije ostvariv preko noći. Trenutno je vrlo izražen problem odljev radne snage u razvijeniji dio EU, te nedostatak adekvatnog profila radnika.

Imate li konkurenciju i kako se nosite s njom?

– Kao i svi i mi imamo konkurenciju, svaka konkurencija je zdrava pa čak i ona nelojalna jer uvijek tjera poduzetnika da unapređuje svoje poslovanje i nastoji biti bolji. Naravno teško se je nositi s konkurencijom iz istočnog i jugoistočnog dijela Europe jer je proizvodnja tamo ipak jeftinija nego u Hrvatskoj, isto kao i s dumping cijenama direktne konkurencije u okruženju, ali klijenti su ipak ti koji prepoznaju našu kvalitetu i pružaju nam stalnu podršku u našem daljnjem razvoju. Ipak smo mi već 20 godina u izvozu i znanje koje smo usvojili tijekom tih godina je neprocjenjivi kapital koji nam daje malu prednost ispred konkurencije.

Izvozite čak 99% u Europsku uniju. O kojim zemljama je riječ?

– Očekivani izvoz ove godine će biti cca. 97,5% ukupne proizvodnje, najveće tržište nam je Njemačka, s oko 65%, a ostatak se plasira u Francusku, Austriju, Italiju, Nizozemsku, Irsku, Finsku, Mađarsku…

Kakvi su vaši daljnji planovi?

– Prije svega i dalje opravdavati povjerenje koje nam naši klijenti već godinama ukazuju i dalje intenzivno ulagati u povećanje proizvodnih kapaciteta i pratiti tehnološki razvoj, te pokušati biti još bolji, i naravno pronaći malo slobodnog vremena za obitelj.


Komentari članka

Vezani članci

Najbolji recept

18.07.2018.

Vidio sam oglas Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o poticajima za samozapošljavanje pa sam se zainteresirao i u Centru za poduzetništvo dobio informacije koje su mi pomogle da odlučim što točno registrirati

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

SDF Žetelice: Veće plaće i stalni posao za 50 ljudi

16.07.2018.

Same Deutz Fahr Žetelice ukupno zapošljavaju oko 400 radnika, više od 95 posto ukupne proizvodnje izvoze i jedan su od vodećih hrvatskih izvoznika.

Đuro Đaković i Ina sklopili ugovor vrijedan 53 milijuna kuna

16.07.2018.

Ugovor se odnosi na projektiranje, isporuku opreme i materijala, izvođenje radova, pripremu za puštanje u rad i puštanje u rad Platforming 2 postrojenja po principu "ključ u ruke".

Otvaranje staračkog doma: 'Ovo je zahtjevan posao, a investicija se vraća za 15-20 godina'

11.07.2018.

Suvlasnici Zoran, inače građevinar po struci, i supruga Gordana, viša medicinska sestra, upravo su to i htjeli postići kada su se odlučili otvoriti starački dom – jednu toplu obiteljsku atmosferu

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP