Kovač: Uspije tek svaka deseta IT proizvodna tvrtka

Poznato je kako domaći IT sektor ruši sve rekorde u poslovanju - broj registriranih tvrtki konstantno raste, time proporcionalno raste i broj radnih mjesta, dok su prosječne plaće u tom sektoru gotovo dvostruko veće od prosjeka ostatka hrvatskog gospodarstva.

Ne može se zanemariti ni porast prihoda domaćih IT tvrtki koji su, prema istraživanju iz 2017. godine, iznosili 21,1 milijardu kuna, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,8 posto u posljednjih 10 godina i ukupnim prihodom po zaposlenom s prosječnih 743.000 kuna. No što ako se te brojke mogu dodatno povećati, što ako se tvrtke hrvatskog IT sektora okrenu razvoju proizvoda, a ne toliko "agencijskom" radu za klijente?! Upravo takvu viziju ima Marko Kovač, suosnivač tvrtke Repsly, koja se već deset godina bavi razvojem jednog vlastitog softverskog proizvoda, koji konstantno nadograđuje i unaprjeđuje.

Razvoj proizvoda
- Trebalo bi nam biti u interesu da se u Republici Hrvatskoj pojača "kultura" softverskih proizvoda, jer trenutno većinu domaćeg IT-a čine tvrtke koje se bave razvojem softvera po narudžbi, prodajom licenci za softvere ili prodajom hardvera, a samo se desetak tvrtki bavi razvojem svojih vlastitih proizvoda. Danas se većina IT tvrtki bavi doradnim, "lohn-poslovima", što na najjednostavnijem primjeru izgleda kao kada se u Bangladeš ili Indiju, zemlje s jeftinom radnom snagom, šalje tekstil na šivanje i preradu, dok narudžbe i dizajn proizvoda dolaze iz SAD-a ili Europe - pojednostavljuje Kovač, ukazujući na primjer male Estonije u kojoj je početkom tisućljeća razvijana megapopularna aplikacija Skype, zbog koje i danas investitori rado ulažu u tamošnje startupe i IT tvrtke, znajući da je ondje veliki potencijal.

- Potrebno je stvoriti proizvod koji bi skrenuo pažnju stranih investitora na Hrvatsku. Prije svega, mora se razviti dovoljan volumen startupa i tvrtki kako bi neke ideje počele isplivavati i uspijevati. IT sektor može oporaviti gospodarsku sliku Hrvatske, ali mu treba dati više slobode i kreativnosti, jer proizvodne tvrtke nigdje u svijetu nemaju veliku uspješnost, pa tako i u Silicijskoj dolini, gdje je izvor sredstava zbilja beskonačan, uspije tek svaka deseta tvrtka, što je, naravno, slučaj i kod nas. Stoga moramo naučiti prigrliti pogrešku i naučiti nešto iz neuspjelog projekta/proizvoda - zaključuje Marko Kovač, kojemu prije osnutka Repslyja nisu uspjele dvije tvrtke, ali je riskirao i sada s "trećom srećom" ostvaruje velike rezultate i posluje na svjetskoj razini.

U tom je kontekstu važno istaknuti i dva najveća razloga propasti proizvodnih tvrtki, za koje Kovač ističe da izazivaju gašenje startupa i IT tvrtki prije same realizacije proizvoda. Riječ je o smanjenoj potražnji za određenim proizvodom na samom tržištu, a kao najveći razlog neuspjeha može se izdvojiti prerani i pretjerani gubitak novca, odnosno nekontrolirano korištenje kapitala za razvoj proizvoda, zbog čega i investitori gube interes, što naposljetku rezultira gašenjem tvrtke ili promjenom smjera prema agencijskom načinu poslovanja. Naime, agencijama zbog istovremenog rada na nekoliko proizvoda za nekoliko klijenata prihodi dolaze konstantno, pa se lakše može i ulagati u daljnji rast, a tvrtke bazirane na vlastite proizvode moraju više riskirati.

- Velika je razlika, u agencijskom načinu se konstantno radi na više projekata, te priče traju kraće i uvijek kreću ispočetka. S druge strane, tvrtke poput nas godinama razvijaju jedan proizvod i samo na njemu rade, a to ima svoje prednosti i nedostatke, pogotovo iz pogleda zaposlenika. Neki zaposlenici žele raditi na nečemu velikom i dugotrajnom, kao u Repslyju, a drugi vole češće mijenjati tehnologije, počinjati od početka i biti raštrkani na više strana, kao u agencijama - kaže Kovač naglašavajući da je Repsly tipična proizvodna tvrtka, koja se nije bazirala na softvere po narudžbi, nego na jedan proizvod za unapređivače prodaje. Riječ je o platformi koju najčešće koriste distributeri hrane, pića, preparata za uljepšavanje i odjeće, jer omogućava regulaciju proizvoda u maloprodajnim lancima. Primjerice, prati se pozicioniranje proizvoda na policama, pa unapređivači prodaje provjeravaju jesu li proizvodi posloženi po ugovoru, ima li ih dovoljno, jesu li u skladištima dovoljne količine i kakva im je cijena. S pomoću aplikacije potom sve evidentiraju, fotografiraju, popune obrasce, napišu zapažanja o ponašanju konkurencije, a to je odmah vidljivo i u menadžmentu tvrtke, koji ovim putem ima izravan uvid u stanje u maloprodajnim kanalima.

- Kolega Marko Linke i ja osnovali smo tvrtku 2008. godine. Budući da sam tada radio kao freelancer, projekte po narudžbi, tražio sam jedan proizvod koji mogu prodati bezbroj puta. Tada se pojavila prilika u domeni u kojoj danas poslujemo, jer je L‘Oreal trebao takvu aplikaciju za kontrolu proizvoda u maloprodaji. Proizvod smo razvili, potom smo dobivali i manje investicije te sav rad pokrivali od prihoda. Prekretnica se dogodila 2014. godine, kada smo središte preselili u SAD, u grad Boston, dok smo development, odnosno razvojni tim i korisničku podršku, ostavili u Zagrebu pa danas funkcioniramo kao američka tvrtka s hrvatskom podružnicom - kronološki objašnjava Marko Kovač ističući važnost Bostona, koji je timu Repslyja omogućio kapital, dodatno znanje, ali i izlazak na svjetsko tržište, jer se u Americi danas nalazi njihov odjel za prodaju i marketing.

Kako do radnika
- Zaposlenike privlačimo našom specifičnošću, odnosno radom na vlastitom proizvodu, koji se može unedogled usavršavati. To nam uspijeva jer su plaće u IT sektoru svuda razmjerno visoke, pa one više ne igraju glavnu ulogu pri odabiru posla, nego je postao ključan predmet rada, počevši od onoga što se radi, za koga i s kakvim procesima, pa sve do atmosfere u tvrtki, međuljudskih odnosa i fleksibilnosti radnog vremena - zaključuje Marko Kovač, suosnivač Repslyja i rođeni Osječanin koji smatra da domaći IT sektor može dodatno napredovati okretanjem razvoju softverskih proizvoda.

IT tvrtki koje razvijaju vlastite proizvode ima vrlo malo u Hrvatskoj i smještene su većinom u Zagrebu. Photomath je razvio aplikaciju za prepoznavanje i rješavanje matematičkih zadataka, Nanobit izrađuje mobilne igre, Syskit razvija platforme za nadziranje velikih sustava, Agrivi razvija sustav za upravljanje nasadima i usjevima, Giscloud omogućava bolje korisničko iskustvo pri radu s kartama, Radian razvija sustav za financijske institucije i banke za zemlje u razvoju, Gideon Brothers razvio je autonomnog robota za rad u skladištima, a Mediatoolkit ima alat za praćenje online medija.