Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2014

Kreće veliki val povećanja lokalnih prireza

Izvor: www.banka.hr · Autor: Poslovni dnevnik  

Kreće veliki val povećanja lokalnih prireza

Umjesto prirezom i komunalnim davanjima, analitičari procjenju da bi gradovi zapravo mogli kompenzirati gubitak prihoda u svojim proračunima tek uvođenjem poreza na imovinu

Od Nove godine Hrvatsku će zapljusnuti veliki val povećanja opterećenja rada - osim najglasnije Rijeke koja je zbog porezne reforme Vlade najavila odluku o povećanju prireza porezu na dohodak s 12 na 15 posto, takve poteze intenzivno pripremaju i u velikom broju drugih gradova i općina.

Već su službeno svu proceduru uvođenja prošli su gradovi Ogulin i Donja Stubica, u kojima će se po prvi puta obračunavati prirez po stopi od 10 posto. Uvođenje prireza slijedi i u opinama Babina Greda (5 posto), Donji Kukuzari (6 posto), Klis i Okučani (10 posto), a povećanje stope prireza već je utvrdila općina Dubovačko primorje, u kojemu će od 1. siječnja prirez s dosadašnjih 8 porasti na 10 posto.

Među onima koji podižu prirez biti će i Duga Resa, u kojoj dosadašnji 5-postotni prirez zamjenjuju novim duplo većim. No, neslužbeno iz udruge gradova kažu kako iz dana u dan stižu informacije s terena o velikom broju onih koji bez nepopularnih mjera poput snažnijeg prireza ili dizanja komunalnih naknada, drugačije neće biti u stanju zatvoriti proračun za 2015. godinu.

Sam gradonačelnik Rijeke Veljko Obersnel protekih je dana pokušavao objasniti kako su smjernice iz Ministarstva financija i zakonske izmjene kojima se dira u temelje lokalnih proračuna dobiveni u zadnji čas, te ne skriva da mu je krojenje proračuna za iduću godinu bio najteži zadatak u desetljeće i pol koliko je na čelu Rijeke.

Prirezom bi trebao nadoknaditi oko 11 milijuna kuna izgubljenih smanjenjem poreza na dohodak, no kroz tri će mjeseca, obećao je, provesti analizu iz koje će moći sagledati je li to bilo nužno i eventualno promisliti o promjeni odluke. Slične poruke stižu i iz ostalih gradova koji slijede primjer Rijeke. No, u ovom trenutku, uvjeravaju svi, manje bolno rješenje nemaju da bi osigurali financiranje grada, a nakon što im je središnja država svojim mjerama regionalne politike i rasterećenja građana uzela 2 milijarde kuna.

Koliko će prirezima gradovi i općine nadomjestiti smanjenih prihoda, u ovom trenutku još nema konkretnijih procjena, no biti će značajno ispod navedenog iznosa. Istina, pojedini veliki gradovi posežu za nekim drugim rješenjima, pa će Split primjerice zadržati prirez od 10%, ali će za 10% povećati komunalne naknade.

Takav potez slijedi i u Zaprešiću, čiji je gradonačelnik Željko Turk, najavio povećanje tog tereta za 15%. Među onima koji ne gledaju pozitivno prema dizanju prireza su i gradske vlasti Osijeka, koji s Vinkovcima drži jednu od najviših stopa prireza, 13%. Njih će, nakon usvajanja Obersnelovog prijedloga, preskočiti Rijeka, koja je do prije pet godina, kada je imala prirez od 6,25%, bila u redovima gradova s najmanjim stopama prireza u zemlji.

Sada je Rijeka na drugom mjestu, nakon Zagreba kojemu je prirez od 18% zamrznut. Obersnel i danas pojašnjava kao i prije pet godina kako je to najbolji način osiguranja prihoda nužnih zbog loše politike na razini središnje države.

"Ovim se prijedlogom ne ponosim, ta odluka jedna je od težih koje sam morao donijeti i ne radi se samo o tome da 'nije popularna', nego je i u svojevrsnom neskladu s mojim promišljanjem socijal-demokratske politike. No, unatoč svemu tome - ova je odluka neizbježna", poručio je prije pet godina Obesrnel, a jednaku poruku šalje i danas. Prirez, kako pojašnjava, obuhvaća sve zaposlene, dok se povećanjem ostalih prihoda, prvenstveno komunalnih naknada, udara na sve građane.

Većina odluka o povećanju komunalnih naknada nepovoljno će se odraziti na komunalnu infrastrukturu, jer će se novci usmjeravati u socijalne namjene. Nadomještanje sredstvima iz EU fondova zahtijevat će i vremena i vlastitih sredstava kojima gradovi moraju sudjelovati u projektima. S druge strane, odluke o promjeni politike prireza ne bi, tvrde stručnjaci, trebala imati značajniju ulogu u pogledu konkurentnosti između gradova.

Nulte su stope prireza u pravilu imale siromašne lokalne sredine, te one koje su taj instrument koristile da podignu svoje mjesto na desinacijskoj listi za ulaganja, poput Koprivnice, Samobora, Ploča... Ipak, upućeni uvjeravaju da će u razvoju najveću ulogu imati promjene komunalnih doprinosa, koje ulagači najizravnije osjećaju.

Umjesto prirezom i komunalnim davanjima, analitičari procjenju da bi gradovi zapravo mogli kompenzirati gubitak prihoda u svojim proračuniam tek uvođenjem poreza na imovinu. No, prije toga, upozoravaju, nužno je provesti reformu lokalne uprave, kako se ne bi nastavilo hraniti neučinkoviti aparat.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija