Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2014

Kreće veliki val povećanja lokalnih prireza

Izvor: www.banka.hr · Autor: Poslovni dnevnik  

Kreće veliki val povećanja lokalnih prireza

Umjesto prirezom i komunalnim davanjima, analitičari procjenju da bi gradovi zapravo mogli kompenzirati gubitak prihoda u svojim proračunima tek uvođenjem poreza na imovinu

Od Nove godine Hrvatsku će zapljusnuti veliki val povećanja opterećenja rada - osim najglasnije Rijeke koja je zbog porezne reforme Vlade najavila odluku o povećanju prireza porezu na dohodak s 12 na 15 posto, takve poteze intenzivno pripremaju i u velikom broju drugih gradova i općina.

Već su službeno svu proceduru uvođenja prošli su gradovi Ogulin i Donja Stubica, u kojima će se po prvi puta obračunavati prirez po stopi od 10 posto. Uvođenje prireza slijedi i u opinama Babina Greda (5 posto), Donji Kukuzari (6 posto), Klis i Okučani (10 posto), a povećanje stope prireza već je utvrdila općina Dubovačko primorje, u kojemu će od 1. siječnja prirez s dosadašnjih 8 porasti na 10 posto.

Među onima koji podižu prirez biti će i Duga Resa, u kojoj dosadašnji 5-postotni prirez zamjenjuju novim duplo većim. No, neslužbeno iz udruge gradova kažu kako iz dana u dan stižu informacije s terena o velikom broju onih koji bez nepopularnih mjera poput snažnijeg prireza ili dizanja komunalnih naknada, drugačije neće biti u stanju zatvoriti proračun za 2015. godinu.

Sam gradonačelnik Rijeke Veljko Obersnel protekih je dana pokušavao objasniti kako su smjernice iz Ministarstva financija i zakonske izmjene kojima se dira u temelje lokalnih proračuna dobiveni u zadnji čas, te ne skriva da mu je krojenje proračuna za iduću godinu bio najteži zadatak u desetljeće i pol koliko je na čelu Rijeke.

Prirezom bi trebao nadoknaditi oko 11 milijuna kuna izgubljenih smanjenjem poreza na dohodak, no kroz tri će mjeseca, obećao je, provesti analizu iz koje će moći sagledati je li to bilo nužno i eventualno promisliti o promjeni odluke. Slične poruke stižu i iz ostalih gradova koji slijede primjer Rijeke. No, u ovom trenutku, uvjeravaju svi, manje bolno rješenje nemaju da bi osigurali financiranje grada, a nakon što im je središnja država svojim mjerama regionalne politike i rasterećenja građana uzela 2 milijarde kuna.

Koliko će prirezima gradovi i općine nadomjestiti smanjenih prihoda, u ovom trenutku još nema konkretnijih procjena, no biti će značajno ispod navedenog iznosa. Istina, pojedini veliki gradovi posežu za nekim drugim rješenjima, pa će Split primjerice zadržati prirez od 10%, ali će za 10% povećati komunalne naknade.

Takav potez slijedi i u Zaprešiću, čiji je gradonačelnik Željko Turk, najavio povećanje tog tereta za 15%. Među onima koji ne gledaju pozitivno prema dizanju prireza su i gradske vlasti Osijeka, koji s Vinkovcima drži jednu od najviših stopa prireza, 13%. Njih će, nakon usvajanja Obersnelovog prijedloga, preskočiti Rijeka, koja je do prije pet godina, kada je imala prirez od 6,25%, bila u redovima gradova s najmanjim stopama prireza u zemlji.

Sada je Rijeka na drugom mjestu, nakon Zagreba kojemu je prirez od 18% zamrznut. Obersnel i danas pojašnjava kao i prije pet godina kako je to najbolji način osiguranja prihoda nužnih zbog loše politike na razini središnje države.

"Ovim se prijedlogom ne ponosim, ta odluka jedna je od težih koje sam morao donijeti i ne radi se samo o tome da 'nije popularna', nego je i u svojevrsnom neskladu s mojim promišljanjem socijal-demokratske politike. No, unatoč svemu tome - ova je odluka neizbježna", poručio je prije pet godina Obesrnel, a jednaku poruku šalje i danas. Prirez, kako pojašnjava, obuhvaća sve zaposlene, dok se povećanjem ostalih prihoda, prvenstveno komunalnih naknada, udara na sve građane.

Većina odluka o povećanju komunalnih naknada nepovoljno će se odraziti na komunalnu infrastrukturu, jer će se novci usmjeravati u socijalne namjene. Nadomještanje sredstvima iz EU fondova zahtijevat će i vremena i vlastitih sredstava kojima gradovi moraju sudjelovati u projektima. S druge strane, odluke o promjeni politike prireza ne bi, tvrde stručnjaci, trebala imati značajniju ulogu u pogledu konkurentnosti između gradova.

Nulte su stope prireza u pravilu imale siromašne lokalne sredine, te one koje su taj instrument koristile da podignu svoje mjesto na desinacijskoj listi za ulaganja, poput Koprivnice, Samobora, Ploča... Ipak, upućeni uvjeravaju da će u razvoju najveću ulogu imati promjene komunalnih doprinosa, koje ulagači najizravnije osjećaju.

Umjesto prirezom i komunalnim davanjima, analitičari procjenju da bi gradovi zapravo mogli kompenzirati gubitak prihoda u svojim proračuniam tek uvođenjem poreza na imovinu. No, prije toga, upozoravaju, nužno je provesti reformu lokalne uprave, kako se ne bi nastavilo hraniti neučinkoviti aparat.


Komentari članka

Vezani članci

Nekad su turisti hrlili u Hrvatsku zbog ovog tipa turizma, danas je na izdisaju

21.07.2019.

Hrvatska je do sredine osamdesetih imala 34 nudistička kampa i predvodila je u tom dijelu turizma uz Francusku i Njemačku. Danas ih je preostalo samo devet

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Za poduzetnike je 2018. godina bila najuspješnija u 17 godina

15.07.2019.

Veliki poduzetnici svojim rezultatima dominiraju u hrvatskom gospodarstvu - prošle godine zapošljavali su 263.465 radnika

Sezona je u isto vrijeme rekordna i katastrofalna. Evo zašto

12.07.2019.

MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija