Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Pro 2008

Kreću potrošačke zadruge

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Kreću potrošačke zadruge

ZAGREB – Trgovci će se iduće godine, zbog recesije u koju ćemo nesumnjivo duboko zagaziti, morati na različite načine dovijati kako privući kupce, i održati svoju zaradu, a svaki će kupac, kažu upućeni, biti »kralj«. Jer, bilo opravdano, ili samo pod pritiskom priča o recesiji, svi ćemo iduće godine više stezati remen, pitajući se dokad tako. Kad je »opstanak« kupaca u pitanju, rješenje je, predlaže predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača iz Splita, Nenad Kurtović u – potrošačkim zadrugama.

Udruženi u zadruge, potrošači, kaže Kurtović, direktno mogu kupovati od proizvođača, na čemu će Savez i poraditi, najavljuje, iduće godine. Za početak će se potrošače Dalmacije kroz zadrugu pokušati direktno povezati s tamošnjim maslinarima, jer je općenito riječ o udruživanju zahvaljujući kojem se izbjeći mogu trgovačke marže, nameti potrošačima, koji ponekad čine i 50 posto cijene proizvoda.

Italija i Njemačka, primjerice Japan, međutim, desetljećima već imaju i potrošačko-trgovačke zadruge, zahvaljujući kojima njihovi članovi pri svakoj kupnji u tim, »zadrugarskim« trgovinama, na kupljeno imaju popust, zadrugama sami upravljaju, odnosno interesno su udruženi ne radi profita, već kako bi – uštedjeli. Drugim riječima, takve trgovine normalno posluju na tržištu kao i sve druge, njihova su vrata otvorena bilo kojem kupcu, no zadrugari, za cijenu godišnje članarine ili slično, u toj trgovini dobivaju stalne popuste.

Članarinama do uštede

U Hrvatskoj potrošačkog zadrugarstva nema čak niti u povojima, makar ono ima izuzetnih prednosti. Princip je, naime, jednostavan – naruči li, primjerice, zadruga s tisuću članova za svoje članove tisuću kaputa kod nekog proizvođača, »zadrugari« taj kaput neće platiti po, primjerice, tisuću kuna, koliko bi on koštao u »običnoj« trgovini odjećom, već za upola manje, a uzme li se u obzir da zadrugari popust dobivaju na svu kupljenu robu, ušteda nipošto nije beznačajna.

Na spomen Italije, najbolji je primjer takvog zadrugarstva tamošnji »COOP« – Cooperative di Consumatori, zadruga potrošača koja danas broji 1.394 prodajnih mjesta, podijeljenih na discount (Dico), supermarkete (Supercoop) i hipermarkete (Ipercoop), ali i gotovo 6,5 milijuna partnera – potrošača. Riječ je o građanima koji za minimalno, jednokratno uplaćenih 25 eura »društvene članarine«, ulaze u Coop-ovo zadrugarstvo, osiguravajući si tako stalne, primjerice, desetpostotne popuste na svu kupljenu robu, »povoljne košarice«, ili pak veće popuste na određeni tip robe.

Velike, "jake" akcije u Coop-ovim trgovinama namijenjene su isključivo članovima koji od ostalih prednosti zadrugarstva, računati mogu i na snižene cijene goriva na određenim benzinskim crpkama, na jeftinija putovanja s nekim kompanijama, na jeftinije školske knjige, određene lijekove ili pak povoljnije financijske usluge.

Zadruzi pristupaju jednostavnim popunjavanjem pristupnice, jednokratnom uplatom članarine, nakon čega dobivaju zadrugarsku iskaznicu, s kojom sudjelovati mogu na zadrugarskim skupštinama, glasati na izborima za vodstvo zadruge, te kupovati s popustima. Za razliku od drugih kapitalnih društava, u kojima partneri »vrijede« koliko i njihov udio, u potrošačkom zadrugarstvu svaki je glas jednak, bez obzira na visinu uplaćene društvene kvote, članarine. Imovinske koristi, osim uštede na kupovini, članovi nemaju, no zato im zadruge mogu, osim uštede na kupovini, osigurati i posao, ili pak neka uslužna dobra. Primjerice, u talijanskom Coop-u zaposleno je 65.000 zadrugara, a dobit se ulaže u razvojne projekte tvrtke, u solidarne inicijative, i akcije u korist lokalnih zajednica.

Primjeri potrošačkih zadruga u svijetu

Prva potrošačka zadruga osnovana je u Engleskoj 1844. godine, državi koja se i danas može pohvaliti s najvećom potrošačkom zadrugom u svijetu. Riječ je o »Co-operative Group« koja broji gotovo dvadeset milijuna članova, no, osim talijanskog »Coopa«, za njom ne zaostaje niti, primjerice, švicarski »Migros«, najveći lanac supermarketa u Švicarskoj. Velik dio švicarske populacije, njih oko dva milijuna od ukupno 7,2 milijuna švicarskih stanovnika, učlanjen je u »Migros«, čiji su i vlasnici. Japan, također, ima vrlo razvijeno potrošačko zadrugarstvo, odnosno zadrugarski »pokret« koji broji oko 15 milijuna članova.

Zašto ne i u Hrvatskoj

Slične bi potrošačke zadruge, pored onih »netrgovačkih« u kojima potrošač direktno kupuje od proizvođača, mogle postojati i u Hrvatskoj, no veće inicijative da se pokrenu, do sada nije bilo. Uskoro će biti donesen i novi Zakon o zadrugama, no potrošačke tipove zadruga on ne spominje, što bi bio jedan od prvih preduvjeta njihovog osnivanja. Istovremeno, u Hrvatskoj dio trgovačkog kolača imaju veliki europski zadrugari poput Coopa, ili pak austrijskog Spara, koji su svojevremeno isticali kako bi svoje zadrugarstvo voljeli proširiti i na Hrvatsku.

Općenito, sudeći prema europskim iskustvima, razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj potaknuo bi i rast zaposlenosti, no prije svega, pravičnosti pri zapošljavanju. Smanjio bi siromaštvo i društvene isključenost. Konačno, kako tvrde ekonomski teoretičari koji se bave problemima gospodarskog razvoja, tvrde da veći gospodarski razvoj vodi većem broju zadruga, i obrnuto.


Komentari članka

Vezani članci

Kupujete preko interneta? EU uvodi nova pravila za potrošače i trgovce

16.11.2017.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu pozdravili su nove mjere za zaštitu potrošača koje je Europski parlament usvojio na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

U ćevapima u Konzumu otkrivena salmonela, Konzum se ispričao

18.11.2016.

Istog trenutka poduzete i sve dodatne mjere u cijeloj maloprodajnoj mreži kako bi se potvrdilo da je riječ o izoliranom ...

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara?

01.03.2016.

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara ili koristan instrument za uštedu toplinske energije, trebala bi pokazati radna ...

Nakon raskola u Udruzi Franak bivše vodstvo osnovalo novu udrugu KREDA

07.11.2015.

Bivši volonteri i članovi Udruge Franak osnivaju Udrugu kreditnih dužnika – KREDA, udrugu koja će se baviti zaštitom potrošača ...

Ministarstvo gospodarstva u pojačanom nadzoru trgovačkih lanaca

27.03.2015.

Pojačana kontrola usmjerena je na  trgovačkih lanaca koji prodaju mješovitu robu, s posebnim naglaskom na ...

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija