Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2024

Kuje se plan o gigantskoj plutajućoj elektrani na ribnjaku Končanica u ekološki zaštićenom području

Izvor: forbes.n1info.hr · Autor: Gordana Grgas  

Kuje se plan o gigantskoj plutajućoj elektrani na ribnjaku Končanica u ekološki zaštićenom području

Zagrebačka tvrtka Energovizija, čiji je najveći pojedinačni dioničar Kamilo Vrana, a jedan od direktora Ivan Šimić, ekspresno je ishodila energetsko odobrenje za prvu plutajuću elektranu u Hrvatskoj snage čak 400 megavata, koju planira postaviti na ribnjacima kod Daruvara. Ivan Budinski iz udruge za očuvanje prirode Biom upozorava da je to kontroverzno, ribnjak je dio Ekološke mreže Natura 2000 te da će zbog toga biti nužna ozbiljna studija utjecaja na ptice

Jedan energetski projekt koji se trenutno priprema u Hrvatskoj, u blizini Daruvara i rijeke Ilove, posebno upada u oči. Kao prvo, radi se o plutajućoj solarnoj elektrani, što još nismo imali prilike vidjeti kod nas, a kao drugo, tako je golema – predviđene snage 400 megavata – da bi mogla postati uvjerljivo najveća solarna elektrana u zemlji, a svakako i generalno biti svrstana među veće elektrane u zemlji. Kao treće, nalazi se na području Ekološke mreže Natura 2000 i bit će prilično izazovno ishoditi dozvole.

Radi se o solarnoj elektrani koja se planira na ribnjacima Končanica, a u portfelju je tvrtke Energovizija koja je nedavno od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u kratkom roku ishodila prvi važan papir na putu do realizacije – energetsko odobrenje. To je inače za većinu investitora u Hrvatskoj mučno dugotrajna procedura, a kao jedan od problema su ga nedavno istaknuli i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Najveći pojedinačni vlasnik te ambiciozne zagrebačke tvrtke je Kamilo Vrana, a tehnički direktor i bivši suvlasnik Ivan Šimić (možda ste ga zapamtili kao jednog od gostiju noćnog kluba Mint snimljenog za stolom s državnim tajnikom Ministarstva gospodarstva Ivom Milatićem polovicom prosinca prošle godine, uz još nekoliko ljudi iz sektora obnovljivih izvora energije).

Na pitanja FORBES Hrvatska o zanimljivom projektu plutajuće elektrane iz Energovizije nismo dobili odgovore do trenutka pisanja teksta unatoč nekoliko telefonskih poziva i podsjećanja na upite poslane e-mailom.

Samo za energetsko odobrenje oko 3 milijuna eura
Iako je energetsko odobrenje tek prvi formalni korak te nema jamstva da će plutajuća elektrana biti i izgrađena, on nije jeftin pa se podrazumijeva da su vlasnici projekta ozbiljno „zagrizli“. Prema važećoj Vladinoj uredbi, za projekte za koje nije potrebno provođenje javnog natječaja (jer, primjerice, imaju riješene vlasničke odnose), plaća se 8,327 eura po kilovatu, što znači da se za plutajuću solarnu elektranu Končanica taj iznos kreće oko tri milijuna eura.

Kao najveći sljedeći izazov izdvaja se izrada studije utjecaja na okoliš koju, nakon što bude održana i javna rasprava, u procesu procjene utjecaja zahvata na okoliš treba odobriti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Dodajmo tu tek nekoliko podataka koje o ribnjaku nudi web stranica općine Končanica: vodene površine pod proizvodnjom iznose 943 hektara (od ukupno 1474 hektara površine) na kojima se uzgajaju šaran (80 posto), amur, tolstolobik sivi i bijeli, som, smuđ, štuka, linjak, a bruto proizvodnja godišnje iznosi oko 500 tona ribe. Spomenimo također da je do 2022. godine tvrtka Ribnjačarstvo Končanica koja ima koncesiju i upravlja ribnjacima bila u vlasništvu tvrtke Vodoprivreda Daruvar, kada ju preuzima Energovizija.

Biom: To je kontroverzna priča
„To je dosta kontroverzna priča“, komentira ideju o plutajućoj elektrani na ribnjaku Ivan Budinski iz udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode i predstavnik je Hrvatske u BirdLife International, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica. „Naravno, trebaju nam obnovljivi izvori energije, ali prvenstveno bi trebalo solarne ploče postavljati na krovove građevina, da ne zauzimaju druge prostore. Sada se otišlo u krivom smjeru, solarni paneli postavljaju na travnjake, pa i one bitne za zaštitu prirode, a sad je tu i priča o ribnjacima“, dodaje.


Komentari članka

Vezani članci

Slatkovodna uzgajališta: Proizvodnja raste, lani je bila veća od 4700 tona

31.07.2025.

Nakon 2020. i stalnog trenda pada proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi u vrijednosti i količini, podaci za 2021., 2022., 2023. i 2024. godinu pokazuju porast proizvodnje i u tom segmentu akvakulture, prvenstveno zahvaljujući povećanju proizvodnje u uzgo

Janaf pustio u pogon solarnu elektranu Vođinci

16.05.2025.

Solarna elektrana Vođinci u vlasništvu Janafa puštena je u puni pogon te priključena na elektroenergetsku mrežu Republike Hrvatske, čime je Janaf dostigao 86 posto pokrivenosti potreba za električnom energijom iz vlastitih obnovljivih izvora, izvijestili

Instaliranje solara u zadnje dvije godine bilježi strelovit rast; poduzetnici predvode, kućanstva kasne

18.06.2024.

Vođenje elektroenergetskog sustava suočeno je s izazovima s obzirom na promjenu paradigme njegova funkcioniranja, to jest činjenicu da su potrošači postali i proizvođači električne energije, istaknuto je u ponedjeljak na HAZU-ovom okruglom stolu, gdje se

Najveća solarna farma na svijetu može napajati cijelu zemlju

07.06.2024.

Nova kineska solarna elektrana ima godišnji kapacitet veći od 6 milijardi kilovat sati, dovoljno da strujom opskrbljuje manju državu

Hrvatska ima oko 14.000 ha šaranskih ribnjaka, no 6.000 nije u proizvodnji jer su - zapušteni

23.01.2024.

Neophodna su ulaganja u domaće ribnjake od kojih su dva privatna to jedan u Našicama površine 900 ha i drugi u Jastrebarskom od 650 ha dok su ribnjaci u državnom vlasništvu također dani privatnim ulagačima.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor