Kuna bi klizila, ali HNB koči

Dvojbe nema: hrvatska je kuna i u 2008. godini, unatoč svjetskoj financijskoj krizi i nizu njezinih ovdašnjih bočnih udara, ostala - uz euro, uz koji čvrsto pliva - najstabilnija moneta u Europi. Jer, i na početku i na kraju 2008. održala je isti nominalni srednji tečaj (prema tečajnici Hrvatske narodne banke) u vrijednosti od 7,33 kune.

I ne samo da je kuna lani bila najstabilnija od svih valuta u Europi, nego je u čestim intervalima dodatno povećavala svoju kupovnu moć prema svjetskom lideru stabilnosti - euru, čime se svrstala u red malobrojnih, kronično precijenjenih valuta.
Precijenjenost je u tom valutarnom svijetu drugo ime za kompliment, kojim inozemni osvajači ovdašnjega tržišta časte domaću ekonomsku politiku, jer je uz stabilno i visoko precijenjenu kunu već 15 godina gotovo sve uvozno jeftinije od domaćeg, da bi u konačnici najkvalitetniji domaći komadi za inozemne kupce bili što jeftiniji. U to ime u Hrvatskoj propadaju industrija za industrijom, a uvozi se čak i ljekovito bilje, dok se kroz ovdašnji turizam uglavnom prodaju uvozni proizvodi i inozemne usluge.

Rohatinski kao Zrinski
Budući da su 92 posto bankarskog potencijala i gotovo sva nacionalna štednja, nakon privatizacije banaka, dospjeli u većinski posjed pet-šest velikih EU-financijskih mreža, o tečajnim trendovima na hrvatskom deviznom tržištu presudno odlučuju velike europske banke, kojima HNB u kriznim vremenima, ali samo na kraći rok, može tu i tamo zapinjati nogu. To hrvatska središnja banka, pod vodstvom vrhunskoga znalca svog zanata, dr. Željka Rohatinskog i čini, podsjećajući na početku 2009. sve više na slavnoga Nikolu Šubića Zrinskog, koji je u ondašnjim okolnostima junački i mudro branio Siget u Ugarskoj.

U tom je kontekstu, globalno krizna, 2008. za hrvatsku kunu bila jedna od najuspješnijih godina! Ne samo da je održala stabilnost prema euru, nego je - plivajući s njim u paru - prema britanskoj funti poskupjela čak 24 posto! Prošla je godina bila bolna za sve poštovatelje britanske monete, koja je vladala svijetom financija, trgovine i velikog biznisa od 18. do sredine 20. stoljeća, kad joj je primat preuzeo američki dolar. No, za razliku od male Hrvatske, koja zbog precijenjene kune trpi znatne dugoročne štete, Velika Britanija je klizanjem tečaja svoje valute još jednom pokazala da joj je mudrije biti izvan Europske monetarne unije, ako nasuprot svjetskoj krizi želi svoju izvoznu ponudu ojačati, da bi lakše prevladala recesiju.

Hrvatska kuna je svoju moć pumpala, ne na snažnoj domaćoj proizvodnji, inovativnosti i znatno većem izvozu od uvoza, nego na zaduživanju u inozemstvu i na prodaji državne imovine strancima. Kad je sredinom studenoga tržište napipalo prve jače znakove ovdašnje prezaduženosti i opasnog prelijevanja svjetske krize na Hrvatsku, i kuna je počela kliziti nizbrdo, jer joj se smanjila kreditna ponuda iz inozemstva.

Umjesto izvoza: devizne rezerve
Samo od 20. studenoga 2008. do jučer nominalni je tečaj eura u Hrvatskoj povećan 3,4 posto, zbog čega je već prvog radnog dana HNB povukla jedan od svojih zadnjih kontrapoteza. Radi stabilnosti tečaja i ograničavanja deprecijacijskih pritisaka na kunu u odnosu na euro, Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku da se obračunati devizni dio obvezne pričuve, koji se izvršava u kunama, povećava s 50 na 75 posto. Ta će se mjera početi primjenjivati od 14. siječnja. U HNB procjenjuju da će povećanje deviznog dijela obvezne pričuve u kunama rezultirati povećanjem kunske obvezne pričuve, odnosno smanjenjem devizne, u iznosu od oko 5,8 milijardi kuna.

Kuna bi, očito je, klizila, ali to HNB zasad uspješno koči i još će moći neko vrijeme, pod uvjetom da se u tom intervalu dogodi niz čuda i znatno ojača hrvatska izvozna ponuda, te - umjesto poplave uvoznog škarta - domaće tržište i iduću turističku sezonu zapljusne obilje domaće, visokokvalitetne zdrave hrane. Da bi se to dogodilo, nije toliko važno okrupnjavati terene za golf, koliko za tehnološki konkurentnu domaću proizvodnju, ali - nisu li Hrvatski sabor i Vlada kriznoj 2009. godini servirali niz posve suprotnih zakona i mjera, kako bi smanjili broj radnih dana u godini, povećali površine za golf-igrališta, te za početak prepolovili brodograditeljski klaster (najvećeg izvoznika!), a postupno oduzimali malim poljoprivrednicima i ono sitniša od zemljišta s kojima preživljavaju. Unatoč svemu, nema razloga za paniku, jer HNB ima visoke devizne rezerve, s kojima se stabilnost kune može braniti najmanje do iduće jeseni.