Kupinovo vino Josipa Špoljara ove godine osvojilo petu zlatnu medalju

Još 2002. godine, gledajući prilog o uzgoju kupine, Josip Špoljar odlučio je da će upravo to bobičasto voće biti kultura koju će uzgajati. U početku je zasađeno 150 sadnica na površini 900 četvornih metara.

Danas OPG Špoljar koji se nalazi u mjestu Čalinec, općina Maruševac i udaljeno 15 km od Varaždina, ima 700 sadnica kupina na površini od pola hektara. Bave se proizvodnjom kupina, kupinovog vina, prirodnog soka mješavine kupine i aronije, a na gospodarstvu rade vlasnik OPG-a Josip Špoljar sa suprugom Dragicom, te sin Davor sa suprugom Ivanom.

Kupinovo vino im nagrađeno petom zlatnom medaljom
Koriste vlastiti sadni materijal za nasad kako bi umanjili troškove jer su gospodarstvu još potrebni betonski stupovi, pocinčana žica, zatezači za navodnjavanje. "Ulaganja su poprilična, a proizvodnja je pod vedrim nebom. Što se tiče daljnjeg širenja ovisi o susjedima hoće li biti voljni prodati nam svoju parcelu", jednostavno kaže Josip koji najveći dio kupine koristi za proizvodnju kupinova vina. Sorta koja se dosad pokazala kao najbolja za proizvodnju vina od kupina je “Thornfree”, a koja se nalazi i na OPG-u Špoljar koji je ove godine dobio petu zlatnu medalju za vino!

"Pored osvojenih mnogobrojnih zlatnih medalja po izložbama u Vinici, Ludbregu, Nedelišću, najsjajnije je zlato dobiveno prošle godine u Zelini. To je naš vrhunac i na to zlato smo posebno ponosni, jer smatram da je u Zelini najjači kriterij pri ocjenjivanju. Također, ocjenjivači u susjednoj Sloveniji na ocjenjivanju u Lenartu dali su zlatnu diplomu našem vinu tako da se kontinuitet kvalitete nastavlja. Naše kupinovo vino proizvedeno je na prirodan način bez kemije od lijepih, zdravih i zrelih kupina. Osim kupinova vina koje sadrži dosta velik postotak alkohola radimo i prirodni sok bez konzervansa mješavine aronije i kupine, a namijenjen je djeci i onima koji ne smiju piti alkohol. Prošle godine smo proizveli i vino od kupine i aronije, te na izložbi vina u Vinici dobili broncu", otkriva nam Josip.

Na gospodarstvu je zasađeno i 130 sadnica aronije koja je otporna na niske temperature i može lakše preživjeti zimu nego kupina. Kupina je, kaže nam Josip, u problemu na -20°C dok aronija izdrži -40, te ako kupina smrzne imaju nešto za ubrati. Pokušali su napraviti mješavinu prirodnog soka aronije i kupine jer trpkost koju ima sama aronija nije baš prihvaćena kod djece.

Žele zaokružiti proces proizvodnje
"Sve svoje planove za dalje moram usuglasiti sa obitelji jer je sadašnjih pola hektara jako puno za takvu vrstu nasada. Žalosno je da za tu površinu nema nikakvih poticaja već je propisan minimum jedan hektar. Ako budu otvoreni kakvi natječaji pokušat ćemo zaokružiti proces od proizvodnje plodova do vlastite prerade u prirodni sok", zaključuje Josip koji mladima poručuje da se trude i rade, da ožive poljoprivredu jer je to najvažnija djelatnost.

Kako objašnjava, površina koja se namjerava zasaditi kupinama prethodno treba biti dobro obrađena, a zatim se pristupa iskolčenju redova I razmaka među sadnicama. Na prvu žicu postavlja se navodnjavanje koje je neophodno zbog vrućih ljetnih dana. Zaštita kupine od mogućih bolesti obavlja se preventivno prije kretanja vegetacije, pripravcima od bakra. U kupinjaku je jako puno posla: od rezidbe, vezanja izboja, košnje i konačno berbe gdje sudjeluje cijela obitelj.

Kupina počinje dozrijevati oko 15. srpnja kad je i početak berbe i traje do sredine desetog mjeseca, ovisno o tome kakva je godina.