Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2020

Legendarni hrvatski vinar: Prodaja mi je pala 85 posto, ali nisam dao ni jedan otkaz!

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: jutarnji.hr  

Legendarni hrvatski vinar: Prodaja mi je pala 85 posto, ali nisam dao ni jedan otkaz!

Vinarska i vinogradarska priča njegove obitelji počela je s tek jednim naslijeđenim hektarom zemlje. Danas znalci kažu da je obitelj Krauthaker definirala suvremeno lice jedne od najvažnijih hrvatskih vinskih sorti, graševine. Vlado Krauthaker i njegova supruga počeli su tu priču prije 26 godina, a prve četiri godine radili su potpuno sami. Od jednog vlastitog hektara zemlje i njih četiri u kooperaciji, u nešto više od četvrt stoljeća došli su do vlastita 44 hektara na kojima je zasađena vinova loza te njih 80 u kooperaciji. Danas imaju 47 zaposlenih i dva vinska podruma, a u svakom se čuva po 300 bačvi u kojima su raspoređene njihove 43 sorte.

Njihov sauvignon jedino je hrvatsko vino koje se posluživalo u prvoj klasi Lufthansinih letova te jedino koje je dospjelo u Fat Duck, restoran 50 kilometara udaljen od Londona koji ima tri Michelinove zvjezdice. Još 12 restorana s Michelinom diljem Europe nudi njihove sorte, a u ponudi ih imaju i svi domaći restorani ovjenčani tim prestižnim gastronomskim priznanjem.

- Naša godišnja proizvodnja je 500 tisuća litara vina, a imamo kapacitet za milijun litara – priča nam Vlado Krauthaker dok obilazimo jedan od njihova dva podruma. Pokazuje nam zid, gotovo cijeli ispunjen nagradama i priznanjima. Odmah uz njih, tu su i plakete koje svjedoče de su Krauthakerovom vinu tijekom godina za Martinje kumovali vrsni ugostitelji koji rade od Beča do Volovskog. – Mi izvozimo oko 20 posto vina, dok ostatak ostaje u Hrvatskoj. Od toga je gotovo 70 posto prodaje vezano za turizam – tumači nam Krauthaker.

I onda je stigla korona kriza. Turizam je stao u cijelom svijetu, 70 posto prihoda nestalo im je praktički preko noći. Stvari su se dodatno pogoršale idućih dana i tjedana: - Kada je došao ožujak i zatvaranje kompletnog sustava, prodaja vina nam je pala za 25 posto. U travnju 85 posto, u svibnju 30 posto - priča Krauthaker i dodaje: 'Mi smo u Hrvatskoj svi zapravo novi poduzetnici, vrlo osjetljivi na bilo kakve financijske tegobe. No, u ovoj zahtjevnoj situaciji država se snašla vrlo dobro, pa čak i odlično, jer su shvatili da treba sačuvati poduzetnike, odnosno radna mjesta koja oni osiguravaju ljudima'.

Analitičari su izračunali da je s kumulativnim paketom antirecesijskih mjera koji je donijela Vlada, Hrvatska - s izdvajanjem od 15 posto BDP-a - poravnata s Francuskom i Luksemburgom, a iznad niza većih i bogatijih zemalja poput SAD-a, Belgije, Austrije, Singapura. Te su potpore pomogle ljudima, poslodavcima, ekonomiji. Prema statističkom izvješću HZZ-a, samo za travanj dodijeljena su novčana sredstva u iznosu od 2.198.847.918 kuna za 558.724 hrvatskih zaposlenika. Mnoge tvrtke su zahvaljujući toj pomoći uspjele prebroditi najteže dane bez ijednog otkaza zaposlenicima.

I Krauthakeru je upravo to bio prioritet – sačuvati sva radna mjesta! – Bilo bi iznimno teško to učiniti da država nije u pravom trenutku pokrenula paket mjera za održavanje radnih mjesta. No, srećom, svi smo i dalje tu. Unutar naše firme imamo sjajan odnos, svi shvaćaju situaciju i zajedno savladavamo probleme. Držimo se obiteljski, svi su zaposleni stalno s nama i većinom nemamo sezonaca – kaže Krauthaker, dodajući da su i tijekom koronakrize svaki dan bili u vinogradu. - No, komercijala i kancelarije su bile zatvorene. Bilo je tužno, nitko nije dolazio, osjećali smo se kao na lošem godišnjem odmoru – priča nam. To nam potvrđuje i jedan njegov zaposlenik. – Jedva smo dočekali posjetitelje. Evo, danas nam dolazi skupina liječnika i jedva ih čekamo ugostiti, tim više što dolaze s iznimnim povodom: spasili su život, pa gospodin koji je spašen slavi – vedro nam priča u hodu, dok traju posljednje pripreme za ručak i degustaciju vina.

S izazovom čuvanja radnih mjesta susreli su se svi poduzetnici u Hrvatskoj, pa i svijetu. No Krauthaker nam objašnjava i zapreke koje su se pojavile, a koje su specifične za vinarsku i vinogradarsku industriju. - Kako nam je pala prodaja, neizbježno je da dođe do gomilanja zaliha vina. A te su zalihe prevelike da bi mogle biti objektivno ekonomski opravdane. Za njihovo skladištenje bi se trebali širiti kapaciteti vinarija, što je u uobičajenim okolnostima nepotrebno. Država sada pokušava riješiti i taj problem kroz nekoliko mjera – priča i nastavlja: 'Jedno rješenje koje država daje je destilacija viškova. Vinari mogu dati vina iz B klase za destilaciju. Drugo je osiguravanje prostora za skladištenje. Tu bi država izašla u susret pa platila rinfuzno skladištenje, no još se ne znaju detalji oko toga kako će se to ostvariti. A treće rješenje za ovaj problem je zelena berba u vinogradima, koju smo mi već počeli raditi. To nam se čini kao najkvalitetnije rješenje. Ranijom berbom ćemo smanjiti ovogodišnji urod na 50 posto. Tako ćemo imati manje grožđa, smanjiti troškove proizvodnje, ali i značajno podići kvalitetu vina'.

U sljedećem razdoblju od iznimne je važnosti, naglašava Krauthaker, I sljedeći potez koji će učiniti banke. – Hrvatska narodna banka je u pregovorima s ostalim bankama i nadam se da će doći do odgode plaćanja za određene kreditne linije. Mislim da u Hrvatskoj ima malo poduzetnika koji ne koriste financije iz banke jer smo svi u razvoju i obnovama. Ako i to uspije, čini mi se da su za sada svi problemi rješivi, naravno, u slučaju da ne dođe do ponovnog zatvaranja. Mi bismo, prema sadašnjim procjenama, u ovoj godini mogli 40 posto do 50 posto prihoda, no vjerujem da ćemo se od tog šoka oporaviti u nadolazećim godinama koje obećavaju veću potrošnju – kaže gospodin Vlado.

Vlado Krauthaker vjeruje u sigurnu budućnost, a ponovni rast osigurat će kroz plan s tri točke: modernizacijom strojeva sredstvima EU fondova, jačanjem izvoza i novim vrhunskim proizvodima do kojih dolazi kontinuiranim eksperimentiranjem.

Oni su baš u ovoj godini ušli u projekt EU za ruralni razvoj. Radi se o projektu vrijednom 3,7 milijuna kuna, a u sklopu njega dobili su nove vinogradarske strojeve, traktore, unaprijedili priključne strojeve, obnovili taj mehanički i infrastrukturni dio biznisa. – U tom smo okviru posadili i 2,5 hektara novih vinograda. Planirali smo i dodatna uređenja podruma, vinograda i okolice, no po tom ćemo pitanju morati malo usporiti. I rok za ovaj projekt EU-a nam je produžen za godinu dana kako bismo sve lakše izveli – kaže.

Planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija za Hrvatsku je iz Fonda za oporavak predviđeno novih 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom koronavirusa. Od toga, 7,365 milijardi eura bit će bespovratna sredstva, a 2,648 milijardi eura povoljni krediti. Bespovratna sredstva ići će uobičajenom metodom kao i dosad projekti EU fondova, a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno. Uz to, Hrvatska bi mogla računati na barem još 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. To podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji.

I ta će sredstva biti na raspolaganju hrvatskim tvrtkama, među njima i Krauthakeru. Uz modernizaciju proizvodnje sredstvima EU fondova, Vlado kreće u jačanje izvoza. - Baš ova situacija je pokazala da se krize lakše savladavaju s većim postotkom izvoza. Sada smo između 17 i 22 posto izvezenih proizvoda, ovisno o godini, a cilj nam je doći do 30 posto. Postoji prostor za to, ali isključivo kvalitetom i konkurentnim cijenama – kaže Krauthaker.

Hrvatska, tvrdi, nažalost još nije dovoljno snažno upisana u svjetsku vinsku kartu. Želja mu je da se to promijeni. - Svoj izvoz najviše ćemo usmjeriti prema germanskim zemljama, ali i Velikoj Britaniji. Engleska je trenutno stala, no znamo da se moramo vratiti na to tržište, pa čak probiti i na irsko. Tamo su troškovi ogromni, a zbog Brexita će biti još i veći, ali je prodaja visoko kvalitetna. U restoranima u kojima trenutno nema naših vina za njih redovito pitaju, a nerijetko dolaze i isključivo zbog njih – ponosan je Krauthaker, dodajući da je vani najviše zapažena njihova najvažnija sorta, graševina, na koju im odlazi oko 65 posto proizvodnje.

Iako mu je 70 godina, gospodin Vlado je neumoran. Jedno od njegovih načela je da dobar vinar godišnje mora imati barem 50 eksperimenata. Ako mu i samo jedan uspije, već je napravio velik korak.


Komentari članka

Vezani članci

Brojimo šlepere: Herbarium d.o.o. lipanj završava s 30 šlepera punih proizvoda za inozemno tržište

08.07.2020.

Prije malo više od pola godine, točnije 6. prosinca 2019., u poduzetničkoj zoni općine Pitomača otvorena je nova tvornica za pakiranje čajeva. Herbarium d.o.o. je preselio svoje proizvodne linije u novu tvornicu, čime postaje jedna od vodećih tvornica za

Izvoznici o krizi: Teško je, ali otkaza neće biti jer je kvalitetne radnike teško naći

08.07.2020.

U poslijepodnevnom dijelu Liderove 7. konferencije o izvozu, na kojoj su sudjelovali najuspješniji hrvatski izvoznici, održan je okrugli stol na temu kako su se hrvatski izvoznici snašli u koronakrizi i kako su prebrodili razdoblje u kojem su morali poslo

Dvije trećine naših vina su vrhunska

07.07.2020.

"Kroz vinsku omotnicu uveli smo novu mjeru, promociju vina na tržištima trećih zemalja. Reagirali smo brzo i mjerama nakon korone, za destilaciju i skladištenje vina, u vrijednosti od 43 milijuna kuna", naglasio je Karalić o mjerama koje je Vlada RH usvoj

Bosansko ulaganje u Hrvatskoj: Iz call centra u Zagrebu osvajaju Njemačku i SAD

29.06.2020.

U PROTEKLIH dvadesetak godina brojne su hrvatske tvrtke ulagale u Bosni i Hercegovini. No trendovi se sada mijenjaju pa sve više bosanskohercegovačkih tvrtki ulaže u Hrvatsku.

‘Preko noći sve je stalo, ali spasili smo radnike. A sada stižu dobre vijesti iz Europe!‘

25.06.2020.

Njihove proizvode imaju luksuzni svjetski hoteli, a 2017. bili su među TOP 5 hrvatskih tvrtki. Njihovi pogoni opet rade. Evo kako.

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici