Linić i HNB dogovorili kako ograničiti kamate na kredite

Najveća dopuštena kamatna na potrošačke kredite i dopuštene minuse pala bi sa sadašnjih 12 na 11 posto. Najveća kamata na stambene kredite može biti samo jedan postotni poen iznad prosječne kamatne stope odobrene u prethodnoj godini. To bi bilo 6,37 posto.

Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka pripremili su formulu po kojoj će se ubuduće ograničavati kamate na kredite. Prema toj formuli, najveća dopuštena kamatna na potrošačke kredite i dopuštene minuse pala bi sa sadašnjih 12 na 11 posto! Najveća kamata mora biti jedan postotni poen niža od zatezne kamate, koja je 12 posto. Najveća kamata na stambene kredite može biti samo jedan postotni poen iznad prosječne kamatne stope odobrene u prethodnoj godini. Stambeni će se krediti grupirati prema valutama te će HNB jednom godišnje objavljivati podatak o kamatama vezanim uz eure, švicarske franke i kune. Lani je, primjerice, prosječna kamata na sve stambene kredite s deviznom klauzulom bila 5,37 posto, pa bi po toj formuli najveća kamata na stambene kredite bila 6,37 posto. HNB će tek dostaviti podatke o kretanju kredita po pojedinim valutama, a očekivati je da će kamata na kredite u švicarskim francima biti nešto niža od prosječne, dok su kamate na eurske i kunske kredite nešto više. Zakon bi se odnosio i na nove i na stare kredite, pa velik broj korisnika stambenih, ali i potrošačkih kredita može očekivati pad kamata. Banke će dobiti 90 dana da postojeće kamatne stope usklade s propisanim limitima. Kako se računa da će zakon ići na dva čitanja, a treba biti donesen do 1. srpnja – te bi niže kamate mogle nastupiti tek potkraj rujna. Smanjenje najveće dopuštene kamate na minus sa 12 na 11 posto izbit će bankama iz ruku najmanje 70 milijuna kuna godišnje samo na minusima. Jednako skupi su i kartičarski i drugi gotovinski krediti.

Hrvatska udruga banaka nije željela komentirati neslužbene najave ministra Linića jer, kažu, nisu vidjeli prijedlog i nisu bili uključeni u njegovu pripremu. Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kaže da su kamate tržišna veličina i da treba voditi računa da nisko postavljena granica ne isključi određeni krug građana iz kreditnih tijekova ili da pojedine grupe proizvoda nestanu iz ponude. Uvelo bi se ograničenje dopuštenog minusa na jednu plaću kao i prijelazni rok za smanjenje minusa.