Manje od polovine hrvatskih znanstvenih novaka doktorira

Od gotovo tri tisuće novaka koji trenutačno rade na hrvatskim sveučilištima i institutima te čiju izobrazbu za doktore znanosti plaćaju hrvatski porezni obveznici, svoju obvezu će izvršiti njih manje od polovine! Ovaj skandalozni podatak, prema kojemu doktorira samo 46 posto novaka kojima država godinama daje plaće te pokriva troškove doktorskog studija, objavilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).

U razdoblju od 2002. do kraja 2009. godine iz sustava je izišlo 2.146 ljudi, a samo njih 996 steklo je doktorsku titulu. Iako je i sam državni prosjek uspješnosti vrlo loš - jer znači da obvezu za koju se godinama izdvajaju proračunska sredstva ispuni jedva svaki drugi novak, podaci o uspješnosti doktoranata u pojedinim ustanovama posebno su šokantni. Tako, primjerice, na Sveučilištu u Puli nije do kraja 2009. doktorirao ni jedan novak, a uspješnost Sveučilišta u Dubrovniku je samo 5 posto.

Bijedna je i uspješnost u klinikama i bolnicama gdje od 100 novaka doktorira samo njih šest. Na Sveučilištu u Zadru uspješnost je 11 posto, a na Sveučilištu u Rijeci 24 posto - dakle doktorira tek svaki četvrti novak. Najuspješniji su javni instituti gdje doktorat stekne 66 posto novaka. Među sveučilištima prednjači Zagrebačko, gdje je uspješnost novaka 48 posto. Na sveučilištima u Osijeku i Splitu doktorat stekne otprilike svaki treći novak - uspješnost je 36 posto na Osječkom te 34 posto na Splitskom sveučilištu.

Svaki novak godišnje stoji oko 100 tisuća kuna, što znači da je prošle godine za približno tri tisuće novaka iz proračuna potrošeno bar 300 milijuna kuna. No, nitko ne bi žalio zbog ovog troška da se njegov velik dio ne baca "u prazno" jer više od polovine novaka godinama prima plaću od države, ali nikada neće doktorirati niti doprinositi hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, što je osnovni cilj zbog kojeg je država odlučila financirati veliki broj novačkih pozicija. Temeljno pitanje i ovdje je tko je za ovakvu katastrofalnu situaciju odgovoran te kako je sustav dopustio da se ona ne samo dogodi nego i nastavlja. U MZOŠ-u još o tome nema službenog stava, no njegov glasnogovornik Duje Bonacci "privatno", kao bivši i neuspješni novak, iz svojeg iskustva zaključuje da su glavni "krivci" mentori koji vode novake.

- Mentori ne snose nikakvu odgovornost ako njihov novak ne doktorira. Kad bi mentori za to snosili neku vrstu sankcija, kada bi se uspješnost novaka, primjerice, vezala uz odobravanje financija za projekte, vjerujem da bi mentorima bilo mnogo više stalo da njihovi novaci doktoriraju, kazao je Bonacci.