Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2018

Matija Kopić: Do 2035. RH bi zbog robotizacije mogla izgubiti 500 do 800 tisuća radnih mjesta

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Matija Kopić: Do 2035. RH bi zbog robotizacije mogla izgubiti 500 do 800 tisuća radnih mjesta

Poznati startup poduzetnik Matija Kopić danas je na svom Facebook profilu objavio podulji status u kojem se osvrće na automatiraciju i robotizaciju koja na velika vrata ulazi u sve aspekte čovjekova života. Što nas čeka? Kako će se Hrvatska i radna mjesta u RH nositi s tim? Kako Vlada pristupa tim izazovima i koja rješenja nude vodeće stranke?

Kopićev status prenosimo u cijelosti:

U sljedećih 10 do 20 godina, čovječanstvo će se suočiti s masovnim valovima nezaposlenosti uslijed ubrzane automatizacije/robotizacije svih aspekata ljudskog djelovanja. Jednostavno rečeno: budućnost se svodi na (koliko-toliko) pametne strojeve, koji će sve više i više poslova odrađivati daleko efikasnije nego što to rade ljudi. Ovakav razvoj će potaknuti duboke društvene potrese s kojima se moramo znati suočiti (transformacija je već počela), a vrijeme za djelovanje je sada. Čeka nas najozbiljnija rekonfiguracija globalnih ekonomskih odnosa uslijed daljnje automatizacije, a nacije koje se budu pozicionarale u toj utrci imaju šansu za opstanak. Karte se iznova miješaju.

U hrvatskom kontekstu, predviđam da ćemo zbog robotizacije i generalne automatizacije/digitalizacije izgubiti između 500 i 800 tisuća radnih mjesta do 2035. godine. Prvi na udaru će biti zaposleni u sektorima tj. poslovima transporta, logistike/distribucije, maloprodaje, proizvodnje, poljoprivrede, građevine, te nekih drugih uslužnih djelatnosti.

Hrvatski javni sektor, prije svega njegov administrativni/birokratski aparat, također je među prvima na udaru. (Ako si to priznamo.) Paradoksalno: tko god ovaj aparat učini efikasnijim (manjim, bržim, digitaliziranim/automatiziranim), vjerojatno će biti zaslužan za opstanak hrvatskog gospodarstva. Još paradoksalnije: pretpostavljam da taj netko, kad-tad, ovaj posao neće odraditi zbog razumijevanja konteksta kojeg opisujem i brige za dobrobit hrvatskog čovjeka, nego zbog silovitih, izvanjskih pritisaka ekonomske rekonfiguracije na europskoj i globalnoj razini. Gledamo u pitanje preživljavanja.

U ovome trenutku, turizam je jedina komponenta hrvatskog gospodarstva koja ima potencijal oduprijeti se oluji koja dolazi – i mislim da će tako i biti. Nasmiješeni ljudi će i dalje biti pogonsko gorivo hospitality industrije – no struktura poslova će se i u ovome sektoru ozbiljno mijenjati.

Potencijalna rješenja ovih budućih izazova, o kojima trebamo diskutirati na nacionalnoj razini, uključuju 1. oporezivanje robota/strojeva koji će istisnuti ljude iz radnog kontingenta, 2. univerzalni temeljni dohodak (UBI), te 3. državno ulaganje u (ponovno) školovanje radnika za poslove novoga stoljeća. Pobornik sam neke kombinacije ovih politika – ali u kontroliranoj, dobro strukturiranoj, balansiranoj izvedbi. Ako se korektno implementiraju, ove politike mogu osigurati nastavak funkcioniranja hrvatske države u turbulentnom stoljeću pred nama. Nažalost, naši nagomilani problemi čine ovaj izazov gotovo nepremostivim.

Hrvatska je kao bolesnik koji (unutar sebe) ima karcinom kojega nitko ne liječi – postoji visoka šansa da pacijent umre, ili da preživljava na rubu smrti. U isto vrijeme, istog tog teškog bolesnika treba brzo pripremiti za niz skorašnjih otvorenih ubodnih rana, koje bi mogle ubrzati smrt pacijenta. Trijaža opasnih svježih rana koje zasigurno dolaze (o kojima sam pisao gore u tekstu) uz liječenje karcinoma (naših starih, strukturnih problema) je izazov koji je pred nama. Isto tako, čvrsto vjerujem da je to naša najveća prilika.

Kako Vlada Republike Hrvatske / Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva pristupa navedenim izazovima? Koja rješenja za iste nude naše najveće političke stranke, HDZ – Hrvatska demokratska zajednica, SDP Hrvatske te ostali? Nezavisni stručnjaci, ekonomisti, filozofi?

Za kraj: ekonomija će i dalje biti ljudi – no drugačiji ljudi. Drugačiji državljani Hrvatske. Moramo se mijenjati.


Komentari članka

Vezani članci

Roboti bi ubrzo mogli zamijeniti traktore, pogledajte kako izgledaju

26.11.2018.

Britanska tvrtka već je prikupila 50 tisuća funti za izgradnju prototipa, a trenutno se trudi pronaći veće investitore kako bi u idućih par godina pokrenula masovniju proizvodnju.

Dijeli se 1,5 milijuna eura bespovratno

07.11.2018.

Paneuropski akceleracijski program za korištenje robota u proizvodnoj industriji L4MS (Logistics for Manufacturing SMEs), objavio je otvoreni poziv kojim će ukupno osigurati 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava za financiranje proizv

Prvo skladište na svijetu u kojem rade samo roboti

03.11.2018.

Uvođenjem robota stvorit će se više radnih mjesta, što nam je pokazala povijest. To su pokazale kompanije koje su uvele automatizaciju, kao što je Toyota - trenutno najveći proizvođač automobila na svijetu

Hrvatska firma koja proizvodi robote je na turneji u Njemačkoj, evo detalja

09.10.2018.

Ranije ovog ljeta, tvrtka Gideon Brothers je osvojila AI Rising Stars nagradu na 12. godišnjem londonskom Founders Forumu, što ih čini jednom od najuspješnijih europskih razvojnih firmi za umjetnu inteligenciju.

Svjetski ekonomski forum: Roboti će do 2025. obavljati više poslova nego ljudi

18.09.2018.

Paralelno bi trebala porasti potražnja za poslovima koji zahtijevaju ''ljudske vještine'', poput prodaje, marketinga i odnosa s klijentima, te elektroničke trgovine i društvenih medija.

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast