Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2018

Matija Kopić: Do 2035. RH bi zbog robotizacije mogla izgubiti 500 do 800 tisuća radnih mjesta

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Matija Kopić: Do 2035. RH bi zbog robotizacije mogla izgubiti 500 do 800 tisuća radnih mjesta

Poznati startup poduzetnik Matija Kopić danas je na svom Facebook profilu objavio podulji status u kojem se osvrće na automatiraciju i robotizaciju koja na velika vrata ulazi u sve aspekte čovjekova života. Što nas čeka? Kako će se Hrvatska i radna mjesta u RH nositi s tim? Kako Vlada pristupa tim izazovima i koja rješenja nude vodeće stranke?

Kopićev status prenosimo u cijelosti:

U sljedećih 10 do 20 godina, čovječanstvo će se suočiti s masovnim valovima nezaposlenosti uslijed ubrzane automatizacije/robotizacije svih aspekata ljudskog djelovanja. Jednostavno rečeno: budućnost se svodi na (koliko-toliko) pametne strojeve, koji će sve više i više poslova odrađivati daleko efikasnije nego što to rade ljudi. Ovakav razvoj će potaknuti duboke društvene potrese s kojima se moramo znati suočiti (transformacija je već počela), a vrijeme za djelovanje je sada. Čeka nas najozbiljnija rekonfiguracija globalnih ekonomskih odnosa uslijed daljnje automatizacije, a nacije koje se budu pozicionarale u toj utrci imaju šansu za opstanak. Karte se iznova miješaju.

U hrvatskom kontekstu, predviđam da ćemo zbog robotizacije i generalne automatizacije/digitalizacije izgubiti između 500 i 800 tisuća radnih mjesta do 2035. godine. Prvi na udaru će biti zaposleni u sektorima tj. poslovima transporta, logistike/distribucije, maloprodaje, proizvodnje, poljoprivrede, građevine, te nekih drugih uslužnih djelatnosti.

Hrvatski javni sektor, prije svega njegov administrativni/birokratski aparat, također je među prvima na udaru. (Ako si to priznamo.) Paradoksalno: tko god ovaj aparat učini efikasnijim (manjim, bržim, digitaliziranim/automatiziranim), vjerojatno će biti zaslužan za opstanak hrvatskog gospodarstva. Još paradoksalnije: pretpostavljam da taj netko, kad-tad, ovaj posao neće odraditi zbog razumijevanja konteksta kojeg opisujem i brige za dobrobit hrvatskog čovjeka, nego zbog silovitih, izvanjskih pritisaka ekonomske rekonfiguracije na europskoj i globalnoj razini. Gledamo u pitanje preživljavanja.

U ovome trenutku, turizam je jedina komponenta hrvatskog gospodarstva koja ima potencijal oduprijeti se oluji koja dolazi – i mislim da će tako i biti. Nasmiješeni ljudi će i dalje biti pogonsko gorivo hospitality industrije – no struktura poslova će se i u ovome sektoru ozbiljno mijenjati.

Potencijalna rješenja ovih budućih izazova, o kojima trebamo diskutirati na nacionalnoj razini, uključuju 1. oporezivanje robota/strojeva koji će istisnuti ljude iz radnog kontingenta, 2. univerzalni temeljni dohodak (UBI), te 3. državno ulaganje u (ponovno) školovanje radnika za poslove novoga stoljeća. Pobornik sam neke kombinacije ovih politika – ali u kontroliranoj, dobro strukturiranoj, balansiranoj izvedbi. Ako se korektno implementiraju, ove politike mogu osigurati nastavak funkcioniranja hrvatske države u turbulentnom stoljeću pred nama. Nažalost, naši nagomilani problemi čine ovaj izazov gotovo nepremostivim.

Hrvatska je kao bolesnik koji (unutar sebe) ima karcinom kojega nitko ne liječi – postoji visoka šansa da pacijent umre, ili da preživljava na rubu smrti. U isto vrijeme, istog tog teškog bolesnika treba brzo pripremiti za niz skorašnjih otvorenih ubodnih rana, koje bi mogle ubrzati smrt pacijenta. Trijaža opasnih svježih rana koje zasigurno dolaze (o kojima sam pisao gore u tekstu) uz liječenje karcinoma (naših starih, strukturnih problema) je izazov koji je pred nama. Isto tako, čvrsto vjerujem da je to naša najveća prilika.

Kako Vlada Republike Hrvatske / Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva pristupa navedenim izazovima? Koja rješenja za iste nude naše najveće političke stranke, HDZ – Hrvatska demokratska zajednica, SDP Hrvatske te ostali? Nezavisni stručnjaci, ekonomisti, filozofi?

Za kraj: ekonomija će i dalje biti ljudi – no drugačiji ljudi. Drugačiji državljani Hrvatske. Moramo se mijenjati.


Komentari članka

Vezani članci

Svjetski ekonomski forum: Roboti će do 2025. obavljati više poslova nego ljudi

18.09.2018.

Paralelno bi trebala porasti potražnja za poslovima koji zahtijevaju ''ljudske vještine'', poput prodaje, marketinga i odnosa s klijentima, te elektroničke trgovine i društvenih medija.

U Hrvatskoj se stvara najveći tim za izradu robota u Europi

08.06.2018.

Prošlu godinu Gideon Brothers je radio na razvoju čovjekolikog robota Rosie, koji služi za pomoć u kući. To im je bilo neprocjenjivo iskustvo, donijelo im je nova znanja i reputaciju - ukratko, to im je bio dobar start, no od početka godine kompanija je p

Japanci grade tvornicu robota u Kočevju

15.05.2018.

Japanska kompanija Yaskawa u Kočevju gradi tvornicu robota. Pored nje, gradit će se i pogon za proizvodnju komponenti za robotske ruke

Stižu nam roboti, a s njima i tsunami otkaza!

08.05.2018.

Evo kako stručnjaci predviđaju skoru ekonomsku budućnost, neka zanimanja će totalno zamijeniti umjetna inteligencija

Odvjetnike bi u budućnosti mogli zamijeniti roboti

24.04.2018.

Automatizacija pravnih poslova dovest će do veće efikasnosti i smanjiti njihovu cijenu, ali bi isto tako mogla smanjiti broj zaposlenih pravnika.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP