Maturanti matematiku znaju kao i osnovnoškolci

Po mnogima najteži i najproblematičniji ispit na državnoj maturi, test iz matematike, maturanti pišu danas. Kao i prošle godine mogli su birati između razine A i B, odnosno između osnovnog i višeg stupnja. Kao i njihovi stariji kolege prošle godine, tako su i ovogodišnji maturanti većinom izabrali test na osnovnoj razini, odnosno od njih 36.083 test na osnovnoj razini pisat će ih 26.019.

No, da ni taj test nije lagan najbolje govori podatak da ga je prošle godine palo 1880 maturanata ili čak njih 7,85 posto. Velik je broj test uspio riješiti tek za dovoljnu ocjenu, većina za dobar, nešto manje za vrlo dobar, a tek je tisuću i pol maturanata od njih ukupno gotovo 24 tisuće, koliko je matematiku pisalo na osnovnoj razini, test uspjelo riješiti za ocjenu odličan. Slično su prošli i oni ambiciozniji koji su test rješavali na višoj razini. Od njih 9626 palo je 799, a odličan su uspjela dobiti 952. Prema očekivanju nastavnika, ali i stručnjaka iz Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji provodi ispite iz državne mature, slični rezultati očekuju se i ove godine. Priču da je matematika bauk godinama već potvrđuje najprije (ne)uspjeh koji su srednjoškolci postizali na nacionalnim ispitima, a onda i maturanti na prošlogodišnjoj prvoj državnoj maturi. Ovogodišnji test iz matematike neće biti bitno drugačiji od prošlogodišnjeg jer se ispitni katalog nije mijenjao.

– Simptomatično je to što dvije trećine maturanata, koji su prijavili državnu maturu, matematiku polažu na osnovnoj razini. Osnovnu razinu polaže čak više od pola gimnazijalaca. Oni time zapravo šalju jasnu poruku da su dobro svladali samo osnovnoškolski program iz matematike i da se jedino tu osjećaju sigurnima. Takva odluka i takav čin kažu da oni nisu spremni riskirati i da idu na sigurno. To je poruka koja traži promjene, to je glasan krik: “Ja to ne znam, ja se ne usudim” – komentira ravnatelj Centra Goran Sirovatka. Prema njegovu mišljenju, ali i mišljenju matematičara, za promjenu stanja nužno je donijeti nove nastavne planove i programe iz matematike, ali i drugih predmeta, promijeniti metodologiju poučavanja, ali i dodatno educirati i motivirati nastavnike.

– Svi nagađamo o razlozima, ali ih ne možemo precizirati. U pojedinim sredinama nedostaje nastavnika i profesora matematike, program matematike preopterećen je velikom količinom gradiva, imamo sjajnu djecu koja postižu izvrsne rezultate na svjetskim natjecanjima, ali opći je rezultat iz matematike loš. Zbog toga provođenjem raznih testova iz matematike već u osnovnoj školi nastojimo otkriti problem i početi ga rješavati – objašnjava Sirovatka. Petar Mladinić, ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih gimnazija, zagrebačke Pete gimnazije, tvrdi da je osnovni problem u zastarjelim programima i metodici te nedovoljno educiranim nastavnicima. – Hrvatsko matematičko društvo na zahtjev ministarstva obrazovanja još prije godinu dana izradilo je projekt dodatne edukacije nastavnika. Od tada nikakav službeni odgovor nismo dobili, a neslužbeno je rečeno da za to nema novca. Nisu djeca kriva, za njihov rezultat odgovorni su odrasli. Problem je u sustavu, ne u pojedincu – upozorava Mladinić.

Slično kaže i njegova kolegica Sonja Mudrić, profesorica matematike u Športskoj gimnaziji u Zagrebu. No, uz to ona upozorava i na to da sve naše škole, a posebno gimnazije imaju prevelik broj predmeta i da su nastavni planovi i programi preopširni. – Dodatni je problem što su testovi za državnu maturu moderniji, a naši učenici na njih nisu navikli, traže više praktičnog, a manje teorijskog znanja, traže snalaženje, povezivanje, zaključivanje, a toga u redovitoj nastavi učenicima manjka. Prije uvođenja državne mature trebalo je modernizirati programe i metodiku – zaključuje Mudrić.