Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ou 2019

Medare zabrinjava sivo tržište

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Danijela Hegediš  

Medare zabrinjava sivo tržište

Otkupljivači meda mogu birati hoće li ga kupiti od domaćih medara ili iz uvoza. Većina bira onaj jefiniji - iz uvoza. A u njemu se ponekad nađu sastojci koji nisu štetni za zdravlje, ali takav med nema nikakvu nutritivnu vrijednost. Problem je što na deklaraciji to ne piše. Osim toga, medare zabrinjava sivo tržište te neusklađenost laboratorija za analizu.

Zadovoljni su pčelari mednom 2018. godinom. Klimatski uvjeti bili su im naklonjeni, ali već godinama vode teške bitke s uvoznim medom, često sumnjive kakvoće, kažu.

- Mislim da je uvoz baziran na jeftinoći tog meda koji se uvozi i mislim da nije niti blizu kvalitete našeg domaćeg, ali evo otkupljivači su u mogućnosti da mogu uvozit takav med, a mi pčelari se trebamo borit da sa svojim proizvodom izađemo na tržište, govori Milan Jantolek iz Bjelovara.

Od početka ove godine uvedene su brojne promjene koje bi tu situaciju mogle urediti. I kupcima i domaćim proizvođačima važno je to da na staklenci mora biti navedena zemlja podrijetla.

- Mi svake godine imamo meda dovoljno za naše potrebe i pedeset posto da ga možemo izvesti van i naravno da ovaj med koji ulazi na tržište radi disbalans na tržištu i dešava se kao što je trenutno stanje da otkupljivači gotovo i ne pitaju za hrvatske medove, pčelari su zatrpani u skladištima i nemaju kud s medom, rekao je Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Više od pet tisuća registriranih pčelara med, koji se redovito daje na kontrolu, sada ulijeva u dugo očekivanu nacionalnu staklenku, koja je od ove godine na tržištu. Posebna oznaka i serijski broj potrošaču otkrivaju podrijetlo svakog meda.

- Svaka od ovih oznaka nosi jedinstveni serijski broj putem kojih možemo provjeriti proizvođača odnosno na kojem pčelinjaku je med proizveden, rekao je Zdravko Barać iz Ministarstva poljoprivrede.

Kupci dobro reagiraju, kažu pčelari, a iz ministarstva poručuju da će se med strogo kontrolirati.

- To je izvrsno rješenje, ali to je trebalo i ranije napraviti. Nama ne treba tisuće tona iz Kine i kojekakvih drugih zemalja, a možemo svoj med proizvest koji je kvalitetniji i sigurniji, govori Anka Juretić iz Garešnice.

U Savezu se nadaju da će krivotvorenog meda biti manje na tržištu.

- Imamo saznanja kolega iz Slovenije, da čim smo uveli Nacionalnu staklenku da ćemo patvorine smanjiti za 50 posto. Ono što je naš osnovni cilj to je da izbjegnemo mogućnost da se netko naziva pčelarom, a nema pčele i prodaje med , rekao je Vrbos.

Pokušavaju spriječiti i širenje bolesti pčela. Varoa je već tridesetak godina prijetnja pčelinjim zajednicama, a stručnjaci kažu da je u košnicama sve češća i američka gnjiloća.

- Prošle godine imali smo u laboratoriju koji je jedini službeno ovlašten laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj povećati priljev uzoraka sumnjivih na američku gnjiloću, a također možemo istaknut da je vrlo visok broj uzoraka bio pozitivan, govori Ana Tlak Gajger s veterinarskog fakulteta.

Veterinarske službe jedine su odgovorne za sanaciju bolesti, ističe profesorica Gajer.

- Često su izvor zaraze stare zaražene košnice koje nekoliko godina možda nisu korištene, također onečišćena hrana sporama, pribor, pčelinjak znači, kompletan okoliš znači vezan uz sam pčelinjak može dugo godina biti izbor zaraze, govori.

Stoga je nužna edukacija pčelara. Potreban je i veći angažman inspekcijskih službi, zato što jedino uvođenjem reda na tržište, domaći med naći će put do kupaca, pa i kad je skuplji od uvoznoga.


Komentari članka

Vezani članci

Ovaj hrvatski startup stare tvornice uvodi u 21. stoljeće

16.07.2019.

Trenutno zapošljavaju 20-ak ljudi, a kako se žele širiti, namjeravaju krenuti i u prikupljanje kapitala. Do sada su, kao što smo već spomenuli, uložili oko milijun kuna svog novca, no za udvostručenje broja zaposlenih koje je u planu, trebat će i investit

Kalendari i čestitke s austrijskim motivima nastaju u Slavoniji

08.07.2019.

Zoran Bašić u Trnjanima u prvoj hrvatskoj tvornici za magnet suvenire izvozi u Beč.

LAKŠE JE UZ POGURANAC! POGLEDAJTE KOJI SU VAM SVE POTICAJI DOSTUPNI I ISKORISTITE IH

08.07.2019.

Cilj programa je kreditiranje mikro i malih subjekata malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Dobivenim sredstvima mogu se otvarati obrti i osnivati trgovačka društava, modernizirati i proširivati postojeće poslovanje, provoditi mjere samoza

Dva prijatelja iz Zagreba razvijaju proizvode za najveće svjetske tvrtke

07.07.2019.

Naš put nije tipični startup put zato što nismo krenuli u poduzetništvo s jasnom namjerom dizanja tvrtke već je to bio hobi koji se s vremenom transformirao u uspješnu priču. Rast je bio organski te smo se na otvaranje vlastite tvrtke odlučili tek kada je

Hrvatska firma radi aplikacije za neke od najvećih svjetskih kompanija

07.07.2019.

Postoji cijeli niz primjera korištenja proširene stvarnost. Na primjer, kozmetička industrija ulaže u to jer budućnost prodaje vide putem interneta, pa su im potrebne aplikacije za testiranje make-upa. Ili recimo trgovine namještaja, kojima je zgodno da k

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija