Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ou 2019

Medare zabrinjava sivo tržište

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Danijela Hegediš  

Medare zabrinjava sivo tržište

Otkupljivači meda mogu birati hoće li ga kupiti od domaćih medara ili iz uvoza. Većina bira onaj jefiniji - iz uvoza. A u njemu se ponekad nađu sastojci koji nisu štetni za zdravlje, ali takav med nema nikakvu nutritivnu vrijednost. Problem je što na deklaraciji to ne piše. Osim toga, medare zabrinjava sivo tržište te neusklađenost laboratorija za analizu.

Zadovoljni su pčelari mednom 2018. godinom. Klimatski uvjeti bili su im naklonjeni, ali već godinama vode teške bitke s uvoznim medom, često sumnjive kakvoće, kažu.

- Mislim da je uvoz baziran na jeftinoći tog meda koji se uvozi i mislim da nije niti blizu kvalitete našeg domaćeg, ali evo otkupljivači su u mogućnosti da mogu uvozit takav med, a mi pčelari se trebamo borit da sa svojim proizvodom izađemo na tržište, govori Milan Jantolek iz Bjelovara.

Od početka ove godine uvedene su brojne promjene koje bi tu situaciju mogle urediti. I kupcima i domaćim proizvođačima važno je to da na staklenci mora biti navedena zemlja podrijetla.

- Mi svake godine imamo meda dovoljno za naše potrebe i pedeset posto da ga možemo izvesti van i naravno da ovaj med koji ulazi na tržište radi disbalans na tržištu i dešava se kao što je trenutno stanje da otkupljivači gotovo i ne pitaju za hrvatske medove, pčelari su zatrpani u skladištima i nemaju kud s medom, rekao je Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Više od pet tisuća registriranih pčelara med, koji se redovito daje na kontrolu, sada ulijeva u dugo očekivanu nacionalnu staklenku, koja je od ove godine na tržištu. Posebna oznaka i serijski broj potrošaču otkrivaju podrijetlo svakog meda.

- Svaka od ovih oznaka nosi jedinstveni serijski broj putem kojih možemo provjeriti proizvođača odnosno na kojem pčelinjaku je med proizveden, rekao je Zdravko Barać iz Ministarstva poljoprivrede.

Kupci dobro reagiraju, kažu pčelari, a iz ministarstva poručuju da će se med strogo kontrolirati.

- To je izvrsno rješenje, ali to je trebalo i ranije napraviti. Nama ne treba tisuće tona iz Kine i kojekakvih drugih zemalja, a možemo svoj med proizvest koji je kvalitetniji i sigurniji, govori Anka Juretić iz Garešnice.

U Savezu se nadaju da će krivotvorenog meda biti manje na tržištu.

- Imamo saznanja kolega iz Slovenije, da čim smo uveli Nacionalnu staklenku da ćemo patvorine smanjiti za 50 posto. Ono što je naš osnovni cilj to je da izbjegnemo mogućnost da se netko naziva pčelarom, a nema pčele i prodaje med , rekao je Vrbos.

Pokušavaju spriječiti i širenje bolesti pčela. Varoa je već tridesetak godina prijetnja pčelinjim zajednicama, a stručnjaci kažu da je u košnicama sve češća i američka gnjiloća.

- Prošle godine imali smo u laboratoriju koji je jedini službeno ovlašten laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj povećati priljev uzoraka sumnjivih na američku gnjiloću, a također možemo istaknut da je vrlo visok broj uzoraka bio pozitivan, govori Ana Tlak Gajger s veterinarskog fakulteta.

Veterinarske službe jedine su odgovorne za sanaciju bolesti, ističe profesorica Gajer.

- Često su izvor zaraze stare zaražene košnice koje nekoliko godina možda nisu korištene, također onečišćena hrana sporama, pribor, pčelinjak znači, kompletan okoliš znači vezan uz sam pčelinjak može dugo godina biti izbor zaraze, govori.

Stoga je nužna edukacija pčelara. Potreban je i veći angažman inspekcijskih službi, zato što jedino uvođenjem reda na tržište, domaći med naći će put do kupaca, pa i kad je skuplji od uvoznoga.


Komentari članka

Vezani članci

Najveća briga naših tvrtki trošak plaća

15.11.2019.

Pada optimizam europskih poduzetnika, dok u Hrvatskoj raspoloženje stagnira.

Lansirali prvi gin s tartufima u svijetu, a boce od 100 eura planule

13.11.2019.

Nakon prvoga lova na tartufe i prvoga čokoladnog namaza, buzetski uzgajivači opet su pogodili

"Mali bauhaus" u centru grada: Već dvije generacije obitelji Linić vode obiteljski posao u Rijeci

13.11.2019.

Kad se imenu DaMan doda i lokacija, Adamićeva ulica nadomak pothodnika Robne kuće Ri, onda je jasno da je riječ o trgovini u kojoj nema čega nema. Ili, kako kažu vjerni kupci, to je jedino mjesto u gradu gdje možeš kupiti i vijak i gumicu, čavlić i brtvic

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

U Brnaze po vjenčanice hrle cure iz cijele Dalmacije

11.11.2019.

Jer na tom potezu godinama uspješno rade četiri salona vjenčanica, jedno vrijeme bilo ih je čak šest, a i jedini aktualni salon u Trilju vodi vlasnica iz Brnaza. Bilo je salona vjenčanica i u Sinju i još nekim naseljima, ali samo bi se pojavili, trajali n

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija