Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2019

Milanko Barać odustao od pušenja i ušteđeni novac uložio u kupnju prvih košnica

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Milanko Barać odustao od pušenja i ušteđeni novac uložio u kupnju prvih košnica

“Moj prvi susret s pčelama bio je davno na očevom malom pčelinjaku s košnicama pletarama, kakve su u to vrijeme mnoga gospodarstva imala za zadovoljenje vlastitih potreba za pčelinjim proizvodima. Već tada sam pokušao spoznati ponešto o životu pčela, a sve je završavalo s ponekim ubodom kada bih se malo više približio košnicama”, kaže nam Milanko Barać, vlasnik OPG-a Pčelarstvo Barać.

“Puno godina kasnije, u velikom gradu, nikako se nisam mogao pomiriti s mišlju da gledam prirodu s nekog kata višekatnice - želio sam živjeti prirodu doslovno punim plućima, jer sam se u to vrijeme odrekao pušenja, što je bila teška odluka”, dodaje.

Sve slobodno vrijeme provodi s pčelama
Inače vatrogasac u kazalištu, sve svoje slobodno vrijeme provodi s pčelama te kaže da mu je pčelarstvo u krvi. Time se bavio njegov otac, pa mu nije bila nepoznanica kad je prije 19 godina odlučio prestati pušiti i s budžetom za cigarete kupiti svoje prve košnice.

“Uz posao u smjenama s puno noćnog rada, našlo se dosta slobodnog vremena što je bilo presudno da krenem u pčelarske vode. U posao se po malo uključila cijela obitelj, supruga i sin, a često se angažira i šira obitelj, kada se rade slatki poslovi – vrcanje”, kaže.

Pčelare sa cca 120 pčelinjih zajednica smještenih na 2 pčelinjaka. Pčelinjaci se nalaze u okolici Čazme. 2018. godina bila je rekordna i izvrcali su oko 4 tone meda, što je 40% više od prosjeka. Pčelare s LR košnicama i imaju uglavnom oko 100 proizvodnih pčelinjih zajednica i nešto pomoćnih. Ove godine su nabavili kontejner i jednim dijelom prelaze na AŽ košnice s kojima je lakše fizički raditi. Namjeravaju intenzivnije seliti pčele i tako kompenzirati nedostatak paše na pojedinom području.

Probleme stvara tržište otvoreno za uvozni med uglavnom upitne kvalitete
“U ponudi imamo med od bagrema, lipe, kestena, cvjetni med i hrastov medljikovac. Sav naš med je proizvod isključivo naših pčelica, nastao kao rezultat višegodišnjeg bavljenja pčelarstvom i primjene suvremenih pristupa i postupaka u pčelarstvu, kako bi naši proizvodi mogli zadovoljiti i najzahtjevnije prohtjeve potrošača. Pored pčelinjih proizvoda proizvodimo kvalitetne medne mješavine za povećanje imuniteta, propolis kreme i alkoholne otopine. Medica i medni likeri od višanja, oraha te rogača su naši već prepoznatljivi proizvodi. Sve likere proizvodimo od kvalitetne šljivovice ili medovače”, kaže Milanko Barać.

“Proizvode prodajemo isključivo u Hrvatskoj direktno potrošačima. To je težak put jer nam prodaja oduzima vrijeme koje bi radije provodili s pčelama, ali zbog malih otkupnih cijena odabrali smo takav način, jer ne želimo da ‘vrhnje’ ubiru drugi”, kaže i dodaje o problemima na koje nailaze: “Velike probleme u pčelarstvu stvara tržište meda koje je otvoreno za uvozni med. Uvozni med se često prodaje po izrazito niskim cijenama, toliko niskim da se potrošač često zapita što se nalazi u takvoj staklenci? U isto vrijeme, naš kvalitetni med se izvozi, jer neka tržišta prepoznaju kvalitetu i plaćaju za nju realnu cijenu.

Proteklih godina smo strpljivo prezentirali i prodavali naše proizvode na raznim sajmovima, da bi stvorili mrežu kupaca u Zagrebu. Prodaja se bazirala na besplatnoj dostavi pčelinjih proizvoda jer u budućnosti želimo omogućiti svakom kupcu jednostavan pristup našim proizvodima.”

Fasciniraju ga pelud i propolis
Krajem 2018. godine otvorili su specijaliziranu trgovinu pčelinjim proizvodima u Zagrebu. U ugodnom i lijepo uređenom prostoru potrošači mogu navratiti, informirati se o proizvodima, odabrati neki od njih i biti sigurni da su kupili domaći proizvod. “Za razliku od drugih trgovina koje prodaju pčelinje proizvode, većinu naših proizvoda može se degustirati i dobiti vrijedan savjet kako ih je najbolje koristiti. Velike nade polažemo i u internet prodaju, te se nadamo da će trgovina biti rentabilna”, dodaje vlasnik OPG-a Pčelarstvo Barać.

Pčelarstvo nije samo proizvodnja meda, tu su i drugi pčelinji proizvodi. “Mene je od samoga početka fascinirao pelud, način proizvodnje, ali i neiskorištene nutritivne vrijednosti. Propolis je također čudo iz košnice. Pčele skupljaju smolu u prirodi s raznog drveća, obrađuju je i dodaju izlučevine raznih žlijezda te tako nastaje propolis. Propolis pčele odlažu na pojedine dijelove košnice gdje im služi kao vezivno sredstvo, ali najveća blagodat propolisa je njegovo djelovanje na viruse, bakterije, gljivice i slično”, objašnjava Milanko.

U zadnje vrijeme sve više dolazi do stradavanja pčela uslijed globalnog korištenja pesticida i zagađenja okoliša te se i bolesti pčela zbog toga lakše razvijaju. Klimatske promjene također negativno djeluju na pčele. Sve je više ekstremnih vremenskih neprilika s čestim proljetnim mrazom koji uništi ranu bagremovu pašu. Suša tijekom ljeta također smanjuje unos nektara i pčele često gladuju ako im se ne ostavi dovoljno hrane. Milanko smatra da danas pčele u prirodi, bez pomoći pčelara, ne mogu nikako preživjeti i da ne postoji briga i trud pčelara, nestalo bi ih za nekoliko godina.

Vikend pčelarstvo rijetko daje rezultate, za pčele treba imati dovoljno vremena
Za nabavu pčelarske opreme koriste poticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede, koja variraju i ovise o broju prijavljenih pčelara. “Događa se da pojedine godine za pčelare budu dobre. Nakon toga se pojavi veliki broj potencijalnih pčelara, koji uglavnom sve gledaju kroz zaradu, kupuju pčele, opremu, i mnogi od njih na kraju dožive razočaranje. Moj savjet je svakome tko se namjerava baviti pčelarstvom, da prvo razmisli ima li dovoljno vremena za pčelarstvo. Vikend pčelarstvo rijetko daje rezultate, jer s pčelama u sezoni treba stalno raditi, a u tjednu se ne može ništa napraviti, jer se ne može ići na pčelinjak popodne u 16 ili 17 sati.

Za početak je dovoljno nabaviti nekoliko knjiga o pčelarstvu i isto toliko košnica s pčelama. Nakon jedne ili dvije godine svaka osoba će shvatiti želi li se dalje baviti pčelarstvom ili odustati. S vremenom, kada se stekne znanje i iskustvo, može se povećavati broj pčelinjih zajednica. Na samom početku poželjno je imati nekog mentora kako bi što lakše stekli praktično iskustvo”, kaže Milanko Barać i upućuje na literaturu, ali smatra da neke odgovore možete dobiti samo od vrsnog pčelara.

“Pčelarstvo je najbolnija grana poljoprivrede, toliko bolna da mnogi odustaju od njega već nakon nekoliko uboda pčela. S druge strane je to najbolji način da se maknemo iz monotone svakodnevice, a uz nešto ulaganja, puno truda i znanja može se upotpuniti kućni budžet”, za kraj ističe Milanko Barać, vlasnik OPG-a Pčelarstvo Barać.


Komentari članka

Vezani članci

Nestanu u sivoj zoni: Nitko ne zna koliko kulena proizvodimo

03.06.2020.

Točnih podataka o proizvodnji kulena još uvijek nema. Prema nekim procjenama godišnje se u Hrvatskoj proizvede 500 tona

Silvio Bertone: Najgore je kada se samo računa dobit, a ne razmišlja o problemima

02.06.2020.

Ne znamo kada i kako će sve s ovom pandemijom završiti. Svi se boje pada ekonomije, ali je sve jasnije da je na kraju krajeva bitna samo hrana. Neće nam biti važne ni frizure ni mobiteli nego da nam obitelj bude sita, kaže sjajni pčelar koji je modernizir

Obitelj Šimić kupila sušare i krenula u ozbiljnu proizvodnju kamilice

02.06.2020.

Šimići iz Čađavičkog Luga u budućnosti planiraju širiti proizvodnju kamilice i daljnju preradu, ali i uzgajati ostalo ljekovito bilje. Također, posjeduju sušare, a u planu im je postavljanje solarnih panela kao i proizvodnja agropeleta.

Nikola Božić: Ako gosti ne mogu do Đurine hiže, mogu delicije s OPG-a do njih

01.06.2020.

Zatvaranje restorana Đurina hiža na obiteljskom OPG-u u Varaždinskom Toplicama zbog pandemije koronavirusa umalo je upropastilo obiteljski posao, no Nikola Božić odlučio je dostavljati proizvode sa svojeg OPG-a po cijeloj Hrvatskoj. Krenulo je odlično. Pr

Brat i sestra vode uspješnu obiteljsku proizvodnju gljiva: Kako je inženjer prometa od dva plastenika izgradio uspješnu tvrtku

28.05.2020.

Nakon prva dva gljivarnika, uslijedila su još četiri, pa tri, pa i gljivarnik u Garešnici gdje se danas odvija većina proizvodnje. Sav prihod obitelj je ulagala, pa tako sada imaju svoju pakiraonu i distribuciju. Od 16 tona gljiva godišnje na samim počeci

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija