Poduzetnički portal · Članak
27 Lip 2023
Ministarstvo gospodarstva: Imamo nekoliko upita za izgradnju megatvornica za proizvodnju baterija za električna vozila
Izvor: lidermedia.hr · Autor: Ksenija Puškarić
Indijski Tata Motors, vlasnik brenda Jaguar Land Rover, odabrao je nedavno britanski grad Somerset kao lokaciju za veliku tvornicu baterija za električna vozila. Britanski premijer Rishi Sunak likovao je dok je potvrđivao dolazak novog investitora u Britaniju koja nakon Brexita bilježi cijeli niz gospodarskih problema i izazova. Ovo će biti grandiozna nova investicija, ne samo da je vrijedna 1,6 milijardi dolara, nego će donijeti i nova radna mjesta, na stotine njih, i osigurati i prihode od poreze i izvoza.
Otimačina za investicijama
Za britansku je vladu ta megatvornica svojevrsna „utješna“ investicija, tim više jer je došlo do zastoja izgradnje takve tvornice baterija, ali s britanskim predznakom. Naime, britanski start-up Britishvolt nije uspio u dogovorenom roku sagraditi svoju vlastitu tvornicu litijskih baterija za električna vozila, a pitanje je što će se s tom investicijom na koncu i dogoditi.
No, ono što je u ovoj priči utješno za Britance, neutješno je za Španjolce. Naime, Tata je prvo ondje planirao gradnju, sve je bilo i dogovoreno, ali je, navodno, Tata u Velikoj Britaniji dobio ponudu koju nije mogao odbiti. Britanci su indijskim investitorima navodno ponudili cijeli niz poticaja i olakšica, sve što Španjolci nude pa onda još malo više. I nisu jedini koji su na taj način preoteli najvruću investicijsku priliku na svjetskom tržištu.
Tvornice baterija za električna vozila, uz tvornice čipova, najskuplje su investicije na svijetu u proizvodnim djelatnostima, a osim što osiguravaju nevjerojatnu priliku za monetizaciju proizvodnje, jer broj električnih vozila diljem svijeta samo raste i neće tako skoro početi padati, takve su investicije i „zelene“ što je još jedan od argumenata za bestidno preotimanje prilika.
Nedavno je i Emmanuel Macron, francuski predsjednik, s crvenim tepihom dočekao investitore u prvu tvornicu baterija u toj državi. Gosti koji su stigli u dvorac Versailles bili su predstavnici tajvanskog ProLogiuma, koji je umjesto Njemačke odlučio sagraditi tvornicu baterija baš na sjeveru Francuske, u Dunkirku. Nije bilo lako preoteti investiciju Nijemcima, trebalo je potegnuti duboko u džep i otvoriti cijeli švedski stol poticaja, subvencija i poreznih olakšica, ali što je to za zemlju koja se kune u novu i to zelenu reindustrijalizaciju.
Poticaji od pola milijarde eura
Nisu ni Nijemci u toj priči skroz nevini. Oni su pak ‘oteli‘ investiciju Amerikancima. Naime, švedski Northvolt je neko vrijeme razmišljao o investiciji u vlastitu tvornicu baterija za EV-ove u SAD-u, baš zbog američkih poticaja i Antiinflacijskog zakona, ali se na kraju ipak odlučio graditi tvornicu u sjevernoj Njemačkoj. Northvolt je inače jedan od tek nekoliko europskih igrača na tržištu proizvodnje baterija za EV-a gradit će tako 3,5 milijardi eura vrijednu tvornicu zahvaljujući njemačkim, odnosno europskim poticajima. Prema prvim informacijama, njemački će poticaji iznositi oko pola milijarde eura, a dijelom će se financirati iz EU fondova što Europska komisija tek treba službeno odobriti, ali opći je dojam da je to gotova stvar.
Interes i za Hrvatsku
A Hrvatska u toj priči zasad nije ni na radaru, takav je barem dojam. Rimac technology razvija baterijske sustave, to treba spomenuti, ali to nije proizvodnja baterija o kakvoj ovdje pričamo niti megatvornica litijskih baterija. Tvornice baterija u pravilu stoje nekoliko milijardi dolara, a na tom tržištu, unatoč činjenici da u biznis ulaze investitori iz cijelog svijeta, dominiraju imena s Dalekog istoka.
Pitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja postoji li interes investitora za izgradnjom takvih pogona i u Hrvatskoj i evo što su nam odgovorili:
- U posljednje vrijeme bilježimo porast interesa stranih investitora koji razmatraju Hrvatsku za otvaranje proizvodnih pogona, a među njima zabilježeno je i par upita vezano uz proizvodnju baterija – stoji u odgovoru Ministarstva.
Na naš upit mogu li takvih investitori očekivati uobičajene ili „dizajnirane“ potpore kažu da su „u Hrvatskoj Zakonom o poticanju ulaganja predviđene različite vrste direktnih poticaja (novčane potpore) odnosno indirektnih poticaja (smanjenje ili oslobođenje od poreza na dobit) za, između ostalog, proizvodno-prerađivačke aktivnosti“.
Poticaji i velike količine energije
- Sukladno navedenom Zakonu i važećoj karti regionalnih potpora, investitori u proizvodno-prerađivačke aktivnosti, pod pretpostavkom da je riječ o velikom poduzetniku, u Sjevernoj ili Panonskoj Hrvatskoj mogu dobiti do 50 posto povrata opravdanih troškova investicije. Dodatno, investitorima su na raspolaganju i različiti lokalni poticaji, najčešće u obliku umanjenja odnosno oslobođenja od plaćanja komunalnog doprinosa, što je u slučaju velikih proizvodnih objekata značajna stavka - odgovorili su nam u Ministarstvu i dodali da investitorima pružaju podršku prilagođenu individualnim potrebama svakog projekta, a ona može uključivati sastavljanje informacijskog paketa, pomoć u pronalasku lokacije, organizacija posjeta i povezivanje s jedinicama lokalne samouprave, koordinacija provedbe različitih faza projekta s nadležnim državnim institucijama, savjetovanje vezano uz poticaje i drugo.
A kakvu bi lokaciju sugerirali takvim investitorima, sugeriraju „neku od poduzetničkih zona koja ima osigurane prostorno-planske preduvjete za otvaranje takvog pogona, raspoložive veće površine koje mogu odgovoriti na sve potrebne infrastrukturne zahtjeve, kao i zahtjeve zaštite okoliša“.
- Pogoni za proizvodnju baterija zahtijevaju velike količine električne energije, stoga bi bilo poželjno da se lokacija nalazi u blizini glavnih magistralnih dalekovoda i čvorišta. Također, obzirom na rastući problem nedostatka radne snage, poželjna bi bila blizina većeg urbanog središta s odgovarajućom obrazovnom infrastrukturom. Općenito, projekti takvih razmjera zahtijevaju velik angažman i koordinaciju svih dionika na državnoj i lokalnoj razini – zaključili su u Ministarstvu.
Komentari članka
Vezani članci
Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma
14.04.2026.Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika
Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji
14.04.2026.Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi
Rimac i BMW razvili baterije za novi i7, proizvodnja u Zagrebu
13.04.2026.U Rimčevom kampusu razvija se i proizvodi baterijski sustav za novi BMW i7, uz širenje kapaciteta i zapošljavanje više od 100 ljudi
"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet
01.04.2026.Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta
Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!
30.03.2026.Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.
Tag cloud
- 2847 članka imaju tag turizam
- 2698 članka imaju tag hrvatska
- 1805 članka imaju tag svijet
- 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2002 članka imaju tag financije
- 1560 članka imaju tag poljoprivreda
- 1649 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1387 članka imaju tag ict
- 1329 članka imaju tag industrija
- 1243 članka imaju tag investicije
- 1079 članka imaju tag zapošljavanje
- 1071 članka imaju tag menadžment
- 1181 članka imaju tag EU
- 868 članka imaju tag poduzetništvo
- 684 članka imaju tag opg
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 690 članka imaju tag tehnologija
- 709 članka imaju tag marketing
- 406 članka imaju tag potpore
- 517 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 965 članka imaju tag kriza
- 515 članka imaju tag eu fondovi
- 536 članka imaju tag porezi
- 490 članka imaju tag gospodarstvo
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 497 članka imaju tag prehrambena industrija
- 437 članka imaju tag osijek
- 448 članka imaju tag start up
- 541 članka imaju tag krediti
- 510 članka imaju tag dzs
- 452 članka imaju tag energetika
- 461 članka imaju tag BDP
- 418 članka imaju tag hnb
- 426 članka imaju tag vlada
- 345 članka imaju tag hgk
- 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 440 članka imaju tag banke
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
