Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2013

Ministarstvo zdravlja: Nismo zabranili steviju i batat

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr  

Ministarstvo zdravlja: Nismo zabranili steviju i batat

Ministarstvo zdravlja u postupku je donošenja novog pravilnika o dodacima prehrani radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije koji, između ostalog, uređuju uporabu biljnih vrsta u dodacima prehrani stevia i batat.

U medijima se pojavila pogrešna informacija da Ministarstvo zdravlja zabranjuje uporabu popularne biljke stevia i slatkog krumpira batat, što ne odgovara istini, stoji u priopćenju Ministarstva. Prema prijedlogu Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima prehrani, čije se donošenje očekuje tijekom veljače, stevia i batat nisu zabranjeni a proizvodnja tih biljaka u Hrvatskoj ničim nije dovedena u pitanje. Ministarstvo zdravlja provelo je javnu raspravu o Prijedlogu pravilnika te ga uputilo na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Ono što je u Pravilniku novo je tzv. negativna lista, odnosno lista biljnih vrsta koje se ne smiju koristiti u dodacima prehrani. To nikako ne znači da se zabranjuje korištenje batata u prehrani, kao ni uzgoj stevie za proizvodnju steviol glikozida – popularnog prirodnog zaslađivača. Zašto se list stevie u prirodnom obliku ne može koristiti kao hrana? Razlog za to je što je list stevie u Europi proglašen „novom hranom“ budući da stevia nije bila tradicionalno u uporabi kao hrana. Stoga se registracija i stavljanje na tržište moraju odobriti posebnom zakonom propisanom procedurom. Stevia zasad tu proceduru nije prošla a steviol glikozid, kao sastojak stevije, proceduru je prošao i odobren je za stavljanje na tržište kao sladilo, pojašnjava se u priopćenju. Kod batata je problem to što korištenje izoliranih aktivnih tvari, koje sadrži gomolj biljke, nije dovoljno istraženo za primjenu u dodacima prehrani, no sam gomolj može se koristiti kao hrana u svakodnevnoj prehrani, dodaju iz Ministarstva.

Dodaci prehrani su, inače, koncentrirani izvor hranjivih sastojaka (npr. pojedinih vitamina, minerala, omega3masnih kiselina itd) koje uzimamo radi obogaćivanja prehrane i poboljšanja zdravlja, obično u obliku, tableta, kapsula i drugim oblicima sličnim lijekovima Jednostavnim rječnikom rečeno dodaci prehrani su – između hrane i lijekova, regulirani su propisima o hrani, ali zbog sadržaja koncentriranih sastojaka imaju značajniji fiziološki učinak u odnosu na klasičnu hranu, te ih ne bi trebalo miješati s uobičajenom hranom i namirnicama, zaključuje se u priopćenju.


Komentari članka

Vezani članci

Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica

12.06.2026.

Donosimo detaljan pregled cijena pšenice, ječma i uljarica po klasama i prijemnim mjestima za ovogodišnji rod, uz ključne uvjete otkupa i obračuna kvalitete.

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

08.06.2026.

Cilj nije samo regenerativna poljoprivreda, nego i obnova lokalnih zajednica te povratak ljudi u ruralna područja, kaže Kopić, koji na pašnjaku pokraj Creta Viljevskog uzgaja 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira uzgoj oko 4.500 brojlera i oko 900 nesi

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Gotovo 47 milijuna eura za hrvatsku poljoprivredu, kreću novi zajmovi i krediti

03.06.2026.

Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu sporazume o financiranju za nove financijske instrumente u obliku zajmova/kredita s kapitalnim rabatom u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. godine, kojima će poljop

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk