Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ou 2024

Možete li kombinirati više paušala – pitanje je sad

Izvor: poduzetnik.biz · Autor: Zorana Mavričić Korošec  

Možete li kombinirati više paušala – pitanje je sad

U ovom tekstu podsjetit ću na mogućnost kombiniranja više vrsta dohodaka uz paušalno oporezivanje i na što treba paziti vezano uz sustav PDV-a. Piše © Zorana Mavričić Korošec, Makora knjigovodstvo

Od početka ove godine promjenama u poreznim propisima dobili smo većinom zaokružene iznose raznih limita i skala, pa se više ne moramo zamarati pamćenjem iznosa u centima. Jedan od tih lijepih okruglih iznosa je 40.000 eura, što je limit i za sustav PDV-a i za paušalno oporezivanje porezom na dohodak.

Više vrsta dohodaka uz paušalno oporezivanje
Drugim riječima, obavljate li obrtničku djelatnost, ona može biti paušalno oporezovana ukoliko su isporuke i primici manji od tog iznosa. Isporuke su ono što ste obavili, pa ste zato izdali i račun. Kad je isporuka i naplaćena, ona postaje primitak.

U praksi se nekada prvo dostigne limit primitaka, a nekada isporuka, no ispunjenje jednog od njih je nastup uvjeta za prestanak paušalnog oporezivanja.

Želim skrenuti pažnju na mogućnost da isti obveznik ostvaruje više vrsta dohodaka, koji svaki za sebe može biti paušalno oporezovan.

Primjerice, osoba može istovremeno imati obrt, iznajmljivati nekretninu podstanarima i iznajmljivati sobe ili apartmane turistima. Svaka od tih djelatnosti za sebe može biti paušalno oporezovana dok su isporuke iz nje manje od 40.000 eura.

Obrt će u takvoj situaciji voditi Knjigu prometa, dok će preostale dvije djelatnosti biti paušalno oporezovane temeljem rješenja Porezne uprave, ovisno o visini dohotka od iznajmljivanja podstanarima, odnosno ovisno o broju kreveta koji se iznajmljuju turistima temeljem kategorizacije smještajnih kapaciteta.

Osoba će plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ovisno o razredu dohotka u paušalno oporezovanom obrtu, a preostale dvije djelatnosti ne podliježu obvezi plaćanja doprinosa.

Što se zbraja za ulazak u sustav PDV-a?
Međutim, za ulazak u sustav PDV-a, zbraja se dohodak od svih djelatnosti, a dodatno i bruto iznos drugih dohodaka, ukoliko osoba primjerice ostvaruje autorske ili druge honorare.

Kad isporuke po svim tim osnovama zajedno prijeđu 40.000 eura, osoba je dužna silom zakona ući u sustav PDV-a. Nastupom te okolnosti, mijenja se njezina pozicija i za ostale vrste dohodaka.

S obzirom da je u sustavu PDV-a, obrt više ne može biti paušalno oporezovan. Najamnine će biti oslobođene PDV-a, ako se radi o stambenim potrebama. No, ako se iznajmljuje za poslovnu potrebu, PDV mora biti obračunat po stopi od 25%.

Iznajmljivanje turistima također više ne može biti paušalno oporezovano, a turistima se mora naplaćivati i PDV po stopi od 13% i boravišna taksa po osobi u smještaju, a ne više paušalno godišnje u tri rate. Dakle, i za taj dio djelatnosti moraju se voditi poslovne knjige, kao i za obrt, te utvrđivati primitke i izdatke radi utvrđivanja stvarnog dohotka.

Obveznik sve isporuke mora prikazivati na obrascu PDV koji podnosi mjesečno ili tromjesečno, uključivo i bruto iznose honorara jer mu isplatitelji osim neto iznosa na račun sada moraju plaćati i 25% PDV-a.

Dostizanje limita
Dakle, obveznici koji imaju isporuke ispod limita, trebaju znati za mogućnost koja je ovdje opisana i koristiti je. Još je važnije da znaju za veliku promjenu koja im nastupa dostizanjem limita, kada su od prvog datuma u mjesecu koji slijedi dužni zaračunavati PDV i javiti se Poreznoj upravi.

Osobito onima koji iznajmljuju turistima mijenjaju se okolnosti poslovanja, jer tada moraju fiskalizirati račune koje naplaćuju u gotovini ili karticama.


Komentari članka

Vezani članci

Jelena Ferk: Treba napraviti prvi korak, idealni uvjeti rijetko dolaze

23.04.2026.

Na Liderovoj listi '40 ispod 40' nalazi se i osnivačica brenda Bioandina kojoj je cilj izgraditi prepoznatljiv, dugoročno održiv brend

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1334 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke